ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Telomeraza, enzim koji obnavlja kromosome, mogao bi biti glavna zvijezda među najraznovrsnijim načinima liječenja raka. Istraživači iz Pasteurova instituta i sa sveučilišta Kalifornija objavili su u
izvješćima Američke akademije znanosti privremene rezultate ispitivanja cjepiva protiv raka. Istraživanje je pokazalo kako imunološki sustav može otkriti i uništiti zloćudne stanice, prenosi "Liberation".
ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Telomeraza, enzim koji obnavlja
kromosome, mogao bi biti glavna zvijezda među najraznovrsnijim
načinima liječenja raka. Istraživači iz Pasteurova instituta i sa
sveučilišta Kalifornija objavili su u izvješćima Američke
akademije znanosti privremene rezultate ispitivanja cjepiva
protiv raka. Istraživanje je pokazalo kako imunološki sustav može
otkriti i uništiti zloćudne stanice, prenosi "Liberation". #L#
Znanstvenici sve bolje shvaćaju ulogu telomeraze u nastanku raka.
Taj enzim koji postoji u zdravim stanicama, ali nije jako izražen,
sudjeluje u obnovi završnih dijelova kromosoma koji stare gubeći
dijelove DNA pri svakoj diobi stanice.
Djelovanje telomeraze u tumorima je neobično jako. Tako jako
izlučivanje enzima postupno daje stanicama stanovitu besmrtnost, a
stanicama imunološkog sustava otežava njihovo uništavanje. Uz to,
taj mehanizam postoji u tumorima različitih modifikacija, zbog
čega je vrlo dobar cilj za proizvodnju budućeg cjepiva protiv
raka.
Francuski i američki istraživači uspjeli su iz telomeraze
izdvojiti molekulu koja imunološkom sustavu javlja kako će među
stanicama pronaći one koje izlučuju veću količinu enzima.
"Uspjeli smo T limfocitima imunološkog sustava pokazati kako će
usmjeriti djelovanje na stanice koje izlučuju veću količinu
telomeraze", tumači Pierre Langlade-Demoyen iz laboratorija
Pasteurova instituta za stanični i antivirusni imunitet i
supotpisnik članka.
"Istraživanje smo provodili istodobno in vitro, na stanicama
četiriju bolesnika oboljelih od raka prostate i in vivo, na
miševima s ubrizganim ljudskim genima. U oba slučaja primijećena je
stimulacija obrane imunološkog sustava."
Ta činjenica iznenađuje to više što tumori triju bolesnika nisu
više reagirali na hormonske terapije, a čak su i stvorili
metastaze. To je izazvalo zanimanje istraživača jer je u toj fazi
bolesti reakcija imunološkog sustava vrlo slaba.
Cjepivo, čini se, pridonosi i uništavanju stanica raka pluća,
debelog crijeva, dojke i melanoma. Imunološka je stimulacija, u
devet od deset slučajeva, primijećena i na stanicama osoba koje
nisu oboljele od tumora.
Svi ti rezultati pružaju nadu da će se uspjeti pripraviti cjepivo
protiv raka za koje istraživači drže da bi moglo biti "univerzalno"
uklone li se postojeće sumnje.
"Nije bezazleno izazvati imunološku reakciju protiv molekule
vlastitog organizma", misli Michel Perricaudet, istraživač u
institutu Gustave-Roussy iz Villejuifa. "Autoimunitet može biti
uzrok neuspjeha".
Naime, nije isključeno da stimulacija stanica koje uništavaju rak
može uzrokovati i uništenje zdravih stanica u cijepljenih osoba.
Premda rezultati dobiveni na miševima nisu pokazali takav učinak,
prividna neškodljivost eksperimentalnog cjepiva ne može se
potvrditi bez kliničkog ispitivanja na ljudima. Znanstvenici su
oprezni. Osim mogućih popratnih pojava, djelovanje cjepiva moraju
ocijeniti in vivo, na bolesnicima oboljelim od raka.
Istraživanje bi se moralo nastaviti u Sjedinjenim Državama. Etička
pravila koja preko Atlantika nisu tako stroga kao u Francuskoj,
omogućuju testiranje eksperimentalnih molekula na bolesnicima
čiji tumor više ne reagira na lijekove protiv raka.
(Hina) vra dgk