OTKRIVENO KAKO DJELUJE TOKSIČNI SASTOJAK APSINTA

ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Američki su istraživači otkrili kako tujon, toksični sastojak apsinta, izaziva neurološke probleme. #L# Što se događa u glavama slikara ili pjesnika tajna je koju bi mnogi htjeli doznati. Istraživači s kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu otkrili su što se događalo u glavama nekih od najkreativnijih svjetskih umjetnika. Istraživači su proučavali djelovanje apsinta, omiljenog pića mnogih poznatih umjetnika francuskog društva 19. stoljeća, poput van Gogha, Rimbauda, Baudelairea, Toulouse-Lautreca i drugih. Otkriveno je da apsint, snažan, smaragdno zeleni destilat pelina i drugog bilja, može izazvati grčeve, halucinacije, psihotične epizode te, dužim uzimanjem, i trajne neurološke posljedice, piše "The New York Times". To su piće okrivljavali za bizarno ponašanje van Gogha i drugih, a na posljetku je početkom 20. stoljeća zabranjeno u mnogim državama, uključujući i Sjedinjene Države. Istraživači s Berkeleya surađivali su sa znanstvenicima sveučilišta Northwestern i pokazali kako toksični sastojak tog pića, alfa-tujon, izaziva štetu. Tujon blokira receptor poznat kao GABA-A. U normalnim uvjetima, GABA-A sprječava prijenos impulsa u moždanim stanicama, regulacijom tijeka kloridovih iona u tim stanicama. Blokirajući blokator, tujon dopušta moždanim stanicama da prenose impulse po volji. Dugo se nije znalo kako točno tujon djeluje, rekla je dr. Karin Hoeld, istraživačica pri Berkeleyu i koautorica istraživanja objavljenog u "The Proceedings of the National Academy of Sciences": "Nitko nikad nije ustanovio na koji receptor djeluje". Jedna je teorija smatrala da tujon utječe na isti receptor kao i THC, aktivni sastojak marihuane, ali novo istraživanje to uvjerljivo pobija, rekla je dr. Hoelz. "Ovo je vrlo značajan rad", rekao je dr. Wilfred Niels Arnold, biokemičar Medicinskog centra sveučilišta Kanzas i autor djela "Vincent Van Gogh: kemikalije, krize i kreativnost" (Springer- Verlag, 1992.). "To je nešto što su mnogi farmakolozi nagađali, ali sad je prvi put dokazano." Istraživanje nije samo povijesno zanimljivo, posebno s obzirom na sve veću popularnost liječenja travama. Ulje pelina, koje sadrži tujon, prisutno je u nekim biljnim pripravcima koji se koriste u liječenju želučanih tegoba i drugih bolesti. Iako rijetko, posljednjih je godina bilo slučajeva trovanja pelinovim uljem, s grčevima, i u bar jednom slučaju, otkazivanjem bubrega. Američki Nacionalni toksikološki program Nacionalnog zdravstvenog instituta planira ispitati tujon u sklopu istraživanja aktivnih sastojaka mnogih biljnih pripravaka. Sam se apsint još proizvodi u Španjolskoj i Republici Češkoj, iako pravila Europske unije ograničavaju količinu tujona u tom piću, tako da ga ono sadrži oko 26 puta manje nego što je to bio slučaj sa starim apsintom. U modernom je apsintu daleko najtoksičnija sastojak alkohol koji čini tri četvrtine pića. Ispijanje apsinta kultno je među ljudima koje privlači povijest tog pića, baš kao i ritual povezan s njegovim ispijanjem. "Postoji određeni romantični dojam dekadentnosti povezan s tim, a to privlači neke ljude", rekao je Matthew J. Baggott iz Centra za istraživanje ovisnosti Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu. "No to nikad neće postati droga čija je zloraba raširena." Baggott i kolege trenutačno skupljaju rezultate on-line istraživanja provedenog na ispitanicima koji piju apsint kako bi dobili informacije o toksičnosti i subjektivnim učincima tog pića. Ted Breaux, mikrobiolog iz New Orleansa, dobar je poznavatelj apsinta i ponosni vlasnik dvije boce toga pića stare stotinu godina, od kojih jedna još nije otvorena. On današnji apsint, proizveden u tvornici ili kod kuće, smatra bezvrijednim. "Ljudi koji su u starim danima proizvodili apsint sad su mrtvi", kaže Breaux. "Nitko ne zna kakav bi okus apsint morao imati." Breaux kaže da nikad nije imao grčeve ili druge neurološke probleme povezane s ispijanjem apsinta. "Tijelo osjeća učinak alkohola, no mozak ostaje iznimno bistar." (Hina) lbr dgk