ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu danas je "dočekala" veliki trenutak proslave svršetka golemoga posla na dvama kapitalnim izdanjima. U predvorju Knjižnice javnosti su predstavljeni: 25.
svezak "Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.-1946." - posljednji svezak u tome nizu, te 6. svezak "Kataloga rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu", u kojemu su obrađeni rukopisi do kraja 80-ih godina, što uglavnom predstavlja cjelinu rukopisa u fondu NSK.
ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Nacionalna i sveučilišna knjižnica
(NSK) u Zagrebu danas je "dočekala" veliki trenutak proslave
svršetka golemoga posla na dvama kapitalnim izdanjima. U predvorju
Knjižnice javnosti su predstavljeni: 25. svezak "Građe za hrvatsku
retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.-1946." - posljednji
svezak u tome nizu, te 6. svezak "Kataloga rukopisa Nacionalne i
sveučilišne biblioteke u Zagrebu", u kojemu su obrađeni rukopisi do
kraja 80-ih godina, što uglavnom predstavlja cjelinu rukopisa u
fondu NSK.#L#
O izdanjima su govorili glavni ravnatelj NSK-a dr. Josip Stipanov,
članovi uređivačkoga odbora i urednici: dr. Josip Bratulić, dr.
Aleksandar Stipčević, Tinka Katić i Slavko Harni.
Po riječima dr. Stipanova to je "prava svečanost za knjigu", kojom
je u "Hramu knjige" na najljepši mogući način obilježen i Dan
hrvatske knjige - 22. travnja.
Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.-1940.
u nizu od 25 svezaka i na 8150 stranica, od kojih je 6028 stranica
isključivo bibliografske građe, sadržava opis 66.123 knjige.
Obuhvaćene su sve odgovarajuće publikacije po nacionalnomu,
jezičnomu i teritorijalnomu načelu, objavljene u razdoblju od 105
godina, rekao je Slavko Harni.
Raspored građe je autorski i abecedni, a na građi se radi od 40-ih
godina XX. st. Neprijeporne zasluge za taj projekt i njegovo
ostvarenje pripadaju pak glavnome uredniku Petru Rogulji kojemu je
to i životno djelo, ustvrdio je Harni.
Prvi svezak Građe objavljen je 1982. U gotovo dva desetljeća
izdanje je imalo više nakladnika, a od 18. sveska nakladnikom je
postala matična kuća - NSK.
Za visoku razinu, ostvarenu na temeljima suvremenih europskih
iskustava na području bibliografije, projekt je 1988. dobio
Nagradu grada Zagreba. I dok je u svijetu poraslo zanimanje za takve
projekte, glavni ravnatelj NSK-a drži da hrvatska država slabo
ulaže u projekte retrospektivne bibligrafije i ne pridaje im
važnost koju ti projekti zaslužuju.
Josip Bratulić kaže da je sretan što je "jedan brod hrvatske kulture
sigurno doveden u luku". Podsjeća da je knjiga poluga spoznaje koja
je izgradila civilizaciju te drži da u današnjoj "vizulanoj
civilizaciji" posebno mjesto "pripada knjigoljupcima". Cijeli
projekt Građe, drži Bratulić, široko je zasnovana i bogata
bibliografija, koja se u Hrvatskoj nije "pojavila" još od vremena
Sakcinskoga. Bibliografija pak sigurno ima i manjkavosti jer nije
obuhvaćena sva građa pa će, ocijenio je Bratulić, biti nužno izdati
i dodatni svezak.
Urednica "Kataloga" Tinka Katić ističe da je taj projekt autorsko
djelo Šime Jurića, čime je zaokružen dugogodišnji rad toga vrsnoga
knjižničara koji je u NSK radio pune 33 godine. Prvi svezak izdanja
objavljen je 1991. s predgovorom urednika Dražena Budiše, koji je i
nazočio današnjem predstavljanju.
Katalog rukopisa odražava bogatstvo i raznolikost pisane kulture u
Hrvatskoj te višestruke veze Hrvatske s ostalim europskim
kulturnim sredinama. Sadržava 4430 signatura pojedinačnih
rukopisa, a pojedinačnih jedinica ima više od sto tisuća, rekla je
Tinka Katić. Najviše je rukopisa na hrvatskomu jeziku, a brojni su i
na latinskomu, njemačkomu, talijanskomu te drugim jezicima.
Za dr. Aleksandra Stipčevića to je i "prava slika i prilika
neprilika kroz koje je u povijesti prošao hrvatski narod".
Istodobno, istaknuo je, to je i sreća jer se kroz otvorenost
utjecaju različitih kultura mijenjala i obogaćivala hrvatska
kultura.
Zahvaljujući "Katalogu rukopisa" dobili smo i mogućnost "zaviriti"
u dio sadržaja bogatoga trezora Nacionalne i sveučilišne
knjižnice, dometnuo je Stipčević.
(Hina) ip gk