GB-HR-BANKARSTVO-Bankarstvo BBC 18. IV. IVANKOVIĆ O ŠKREBU BRITANSKI RADIO - BBC18. IV. 2000.O reakcijama na izvještaj guvernera Hrvatske narodne banke Marka Škreba razgovarali smo s urednikom u zagrebačkom stručnom časopisu 'Banka'
Željkom Ivankovićem. Žarko Vodinelić najprije ga je upitao koliko su opravdane tvrdnje gospodina Škreba da ni on osobno, a ni Narodna banka ne mogu biti odgovorni za stanje u hrvatskom bankarstvu.= Ta tvrdnja svakako ne može biti potpuno opravdana. Nema nikakve dvojbe da ima više težine na Škrebovoj strani kada on tvrdi da su za poslovanje banaka odgovornije nego centralna banka uprave i nadzorni odbori banaka, a oni su u Hrvatskoj bili vrlo blisko povezani s politikom. Međutim Hrvatska narodna banka je imala i za stare HDZ-ove vlasti, i za starog Zakona, formalne instrumente da intervenira. Ali stvarnu moć, naravno, imao je uvijek Predsjednik Republike. Guverner Škreb, bez obzira na formalne ovlasti, nije imao stvarne ovlasti da upravlja bankarstvom. Ključno je pitanje kako će se u novoj situaciji, u situaciji u kojoj se želi parlamentarna demokracija, odnosno drukčiji, transparentniji, pošten, korektniji politički sustav, postaviti sada Hrvatska narodna banka. U tom smisli razlozi za smjenu su tanki. Naime, treba
BRITANSKI RADIO - BBC
18. IV. 2000.
O reakcijama na izvještaj guvernera Hrvatske narodne banke Marka
Škreba razgovarali smo s urednikom u zagrebačkom stručnom časopisu
'Banka' Željkom Ivankovićem. Žarko Vodinelić najprije ga je upitao
koliko su opravdane tvrdnje gospodina Škreba da ni on osobno, a ni
Narodna banka ne mogu biti odgovorni za stanje u hrvatskom
bankarstvu.
= Ta tvrdnja svakako ne može biti potpuno opravdana. Nema nikakve
dvojbe da ima više težine na Škrebovoj strani kada on tvrdi da su za
poslovanje banaka odgovornije nego centralna banka uprave i
nadzorni odbori banaka, a oni su u Hrvatskoj bili vrlo blisko
povezani s politikom. Međutim Hrvatska narodna banka je imala i za
stare HDZ-ove vlasti, i za starog Zakona, formalne instrumente da
intervenira. Ali stvarnu moć, naravno, imao je uvijek Predsjednik
Republike. Guverner Škreb, bez obzira na formalne ovlasti, nije
imao stvarne ovlasti da upravlja bankarstvom. Ključno je pitanje
kako će se u novoj situaciji, u situaciji u kojoj se želi
parlamentarna demokracija, odnosno drukčiji, transparentniji,
pošten, korektniji politički sustav, postaviti sada Hrvatska
narodna banka. U tom smisli razlozi za smjenu su tanki. Naime, treba
vidjeti da li će Hrvatska narodna banka demonstrirati svoju
neovisnost, iako je i prije ona pokazivala visoku stručnost i u onom
sustavu, da tako kažem, hoće li demonstrirati svoju neovisnost i
voditi u smislu neovisnosti kvalitetnu monetarnu politiku i
politiku razvoja hrvatskog bankarstva. Bitno je da se u Hrvatskoj
što više odmakne politika od bankarstva. Slučaj Istarske banke bit
će znakovit za razvoj situacije i u nekim drugim bankama, da li će
one tražiti svoj spas u bankarskom poslovanju, ili u povezivanju s
politikom na nekakvoj drugoj, regionalnoj ili još i nižoj razini.
Naravno nemoguće je ponoviti situaciju iz doba HDZ-a, da svekoliko
bankarstvo bude pod izravnim utjecajem politike, budući da u doba
HDZ sve banke su bile više-manje državne banke, ali svejedno, čini
se, da ima tendencija iz sadašnje političke garniture da jedan dio
banaka bude pod njihovim političkim utjecajem i da vodi politiku
političkog bankarstva.
- U ovom trenutku je, naravno, presudno i globalno pitanje, a to je
pitanje opće financijske i monetarne politike i hoće li se ona
mijenjati pod novom vlašću. Guverner Škreb odbio je zahtjeve za
promjenom monetarne politike. Mislite li da je to opravdano?
= Mislim da je opravdano i tu je apsolutno u pravu guverner Škreb, po
mojem sudu, da bitno mijenja monetarnu politiku. Ona se može
prilagođivati situaciji na terenu, ali ovisno o tome koliko
politička situacija bude dopuštala, odnosno budžetska, fiskalna
itd., koliko bude dopuštala da se monetarna politika prilagođuje.
To što se zahtijevaju nekakvi nagli zaokreti u smislu monetarne
ekspanzije, klizanja tečaja, posvećivanja manje pažnje rastu
cijena, više posvećivanja nekakvom kratkoročnom rastu i
smanjivanju nezaposlenosti, mislim da je svima jasno da je slijepa
ulica. Da li postoji neki maštovitiji izlaz, to bi svakako bilo
vrijedno čuti.
(BBC)