HR-ŠKREB-OSTAVKA-Financijsko-poslovne usluge GUVERNER ŠKREB: NE MOGU PODNIJETI OSTAVKU DOK MI SE JASNO NE KAŽU GUVERNER ŠKREB: NE MOGU PODNIJETI OSTAVKU DOK MI SE JASNO NE KAŽU RAZLOZI U protekle je četiri godine Hrvatska narodna
banka održala je stabilnost cijena i tečaja kune, značajno povećala međunarodne pričuve, sačuvala međunarodnu likvidnost zemlje te pridonijela izbjegavanju sistemske krize u bankarstvu. Zato ne mogu podnijeti ostavku, dok se javnosti, djelatnicima središnje banke i meni osobno jasno ne kaže zbog čega bih trebao odstupiti, kazao je danas guverner HNB-a dr. Marko Škreb na kraju predstavljanja izvješća o radu središnje banke pred Zastupničkim domom Sabora. Dvije bankarske krize koštale su Hrvatsku otprilike 5,5 milijardi američkih dolara ili nešto manje od trećine bruto domaćeg proizvoda (BDP), kazao je guverner obrazlažući izvješća HNB-a. Prva kriza, na početku procesa tranzicije, kada su rješavani problemi naslijeđeni iz prošlog ekonomskog sustava stajala je približno 4,6 milijardi dolara, a druga, nedavna, otprilike 800 milijuna, iznio je Škreb. Ocijenio je pritom kako središnja banka nije mogla spriječiti drugu krizu jer nije imala dovoljne ovlasti za nadzor i kontrolu banaka. Tim više što su pojedine uprave banaka, zbog vlastite koristi, namjerno kršile propise, a bilo je i političkih pritisaka na HNB da postupa mimo zakona, kazao je.
GUVERNER ŠKREB: NE MOGU PODNIJETI OSTAVKU DOK MI SE JASNO NE KAŽU
RAZLOZI
U protekle je četiri godine Hrvatska narodna banka održala je
stabilnost cijena i tečaja kune, značajno povećala međunarodne
pričuve, sačuvala međunarodnu likvidnost zemlje te pridonijela
izbjegavanju sistemske krize u bankarstvu. Zato ne mogu podnijeti
ostavku, dok se javnosti, djelatnicima središnje banke i meni
osobno jasno ne kaže zbog čega bih trebao odstupiti, kazao je danas
guverner HNB-a dr. Marko Škreb na kraju predstavljanja izvješća o
radu središnje banke pred Zastupničkim domom Sabora.
Dvije bankarske krize koštale su Hrvatsku otprilike 5,5 milijardi
američkih dolara ili nešto manje od trećine bruto domaćeg proizvoda
(BDP), kazao je guverner obrazlažući izvješća HNB-a.
Prva kriza, na početku procesa tranzicije, kada su rješavani
problemi naslijeđeni iz prošlog ekonomskog sustava stajala je
približno 4,6 milijardi dolara, a druga, nedavna, otprilike 800
milijuna, iznio je Škreb. Ocijenio je pritom kako središnja banka
nije mogla spriječiti drugu krizu jer nije imala dovoljne ovlasti
za nadzor i kontrolu banaka. Tim više što su pojedine uprave banaka,
zbog vlastite koristi, namjerno kršile propise, a bilo je i
političkih pritisaka na HNB da postupa mimo zakona, kazao je.
Tek je novi zakon o bankama, donesen krajem 1998. godine, omogućio
djelotvornije mjere središnje prema poslovnim bankama i sada je,
kaže Škreb, situacija u bankarstvu mnogo bolja nego u protekle
dvije, a posebice pet ili deset godina.
Osvrčući se, pak, na monetarnu politiku, Škreb je naveo da
središnja banka već godinama održava stabilne cijene i tečaj kune,
unatoč javno iznošenim idejama o devalvaciji. Tečajnom se
politikom, istaknuo je Škreb, ne mogu riješiti strukturni problemi
gospodarstva. Monetarnom politikom ili pukim tiskanjem novca, na
što neki pozivaju, ne može se riješiti ni problem nelikvidnosti. To
je pitanje financijske discipline i pravne države, istaknuo je.
Monetarna je politika moćan instrument, stoga joj se, kaže Škreb,
ne trebaju zadavati zadaci koje ne može obaviti, a zlouporaba te
politike dovodi do inflacije, koja nije ništa drugo do pljačka, i to
pljačka onih najsiromašnijih.
Stoga, među ostalim, treba očuvati stabilnost tečaja i cijena,
ubrzati strukturne promjene, te nastaviti jačati funkciju HNB-a u
nadzoru i kontroli banaka, zaključio je Škreb, pozvavši pritom
zastupnike na mirnu i argumentiranu raspravu o radu središnje
banke.