ODBORI PRIHVATILI FINANCIJSKI PLAN HNB-A

ODBORI PRIHVATILI FINANCIJSKI PLAN HNB-A Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora na jučerašnjoj je sjednici većinom glasova prihvatio Financijski plan Hrvatske narodne banke (HNB) za 2000. Obrazlažući plan, guverner HNB-a Marko Škreb naveo je da je središnja banka pedvidjela 960 milijuna kuna prihoda i dobit od tri milijuna kuna. Premda se slažu da osnovna uloga HNB-a nije stvaranje što veće dobiti nego održanje stabilnosti bankovnog i gospodarskog sustava, nekolicina je zastupnika istaknula kako bi ona, ipak, trebala ostvarivati veću dobit jer je to proračunski prihod kojemu je sada potrebna svaka lipa. Na upit zastupnika IDS-a Damira Kajina zašto mu nisu dostavljeni zapisnici sa sjednica Savjeta HNB-a koje je zatražio kad je izbila kriza u Istarskoj banci, Škreb je odgovorio kako bi o tome hoće li se zastupnicima dostavljati zapisnici trebao odlučiti Sabor. Upozorio je da se u svijetu s rasprava savjeta središnjih banaka objavljuju samo dijelovi o monetarnoj politici, a ne i zaspisnici s rasprava o pojedinim bankama jer su ti podaci poslovna tajna. Odbor je jednoglasno prihvatio prijedlog zakona o carinskoj tarifi, koji je jednoglasno prihvatio i Odbor za financije i državni proračun. Među ostalim, predlaže se smanjenje carina u prosjeku za 28 posto, na što se Hrvatska obvezala u pregovorima za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Pri tomu je, objasnio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, ostavljeno razdoblje prilagodbe domaće proizvodnje stranoj konkurenciji od pet do sedam godina. Kazao je da se unatoč smanjenju carina ne očekuje nikakvo naglo povećanje uvoza, a moguće negativne učinke na poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju ublažit će povećane subvencije i poticaji. Odbor za financije i državni proračun podupro je i prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate kojim Klub zastupnika HSS-a predlaže da se ozakoni uporaba lož ulja za ribarice i poljoprivredne strojeve. Sada ribari i poljoprivrednici plaćaju 4,2 kune za litru goriva - tri puta više nego u drugim europskim zemljama. Ako bude prihvaćen prijedlog HSS-a, ribari i seljaci plaćali bi 1,94 kune za litru goriva, obrazložio je u ime predlagača Ivan Kolar.