HR-ZATUPNIČKIDOM-OSTAVKA ŠKREBA-Vlada ZASTUPNIČKI DOM: MNOGI ZASTUPNICI ZATRAŽILI OSTAVKU ŠKREB ZASTUPNIČKI DOM: MNOGI ZASTUPNICI ZATRAŽILI OSTAVKU ŠKREBA U današnjoj raspravi o izvješćima Hrvatske narodne banke za 1998. i prvu
polovicu 1999. mnogi su zastupnici Zastupničkog doma Sabora pozvali guvernera središnje banke dr. Marka Škreba na ostavku. "Već sama činjenica da je u njegovom mandatu krahiralo čak 25 novčanih institucija dovoljan je razlog za promjene na čelu HNB-a", kazao je, među ostalim, Damir Kajin. Guverner HNB-a za propast banaka svu odgovornost prebacuje na bivše uprave i nadzorne odbore banaka, a nikako ne priznaje svoju odgovornost za štetu od otprilike 45 milijardi kuna, koliko je Hrvatska potrošila u bankarskim krizama, istaknuo je u ime Kluba zastupnika IDS-a Damir Kajin. Središnja je banka trebala reagirati kada su Miroslav Kutle i drugi tajkuni ulazili u Istarsku i druge banke te povlačili goleme kredite, a ne samo na kraju konstatirati kako su banke u problemima zbog plasmana tzv. povezanim poduzećima, ocijenio je Kajin. Guverner sada kaže kako je situacija u bankarstvu bolja nego prije, no na pomolu je, smatra Kajin, nova bankarska kriza zbog goleme nelikvidnosti, ako država što prije ne riješi taj problem. No, kako bi se to postiglo nužne su promjene na svim razinama, od banaka do HNB-a, zaključio je Kajin.
ZASTUPNIČKI DOM: MNOGI ZASTUPNICI ZATRAŽILI OSTAVKU ŠKREBA
U današnjoj raspravi o izvješćima Hrvatske narodne banke za 1998. i
prvu polovicu 1999. mnogi su zastupnici Zastupničkog doma Sabora
pozvali guvernera središnje banke dr. Marka Škreba na ostavku. "Već
sama činjenica da je u njegovom mandatu krahiralo čak 25 novčanih
institucija dovoljan je razlog za promjene na čelu HNB-a", kazao
je, među ostalim, Damir Kajin.
Guverner HNB-a za propast banaka svu odgovornost prebacuje na bivše
uprave i nadzorne odbore banaka, a nikako ne priznaje svoju
odgovornost za štetu od otprilike 45 milijardi kuna, koliko je
Hrvatska potrošila u bankarskim krizama, istaknuo je u ime Kluba
zastupnika IDS-a Damir Kajin.
Središnja je banka trebala reagirati kada su Miroslav Kutle i drugi
tajkuni ulazili u Istarsku i druge banke te povlačili goleme
kredite, a ne samo na kraju konstatirati kako su banke u problemima
zbog plasmana tzv. povezanim poduzećima, ocijenio je Kajin.
Guverner sada kaže kako je situacija u bankarstvu bolja nego prije,
no na pomolu je, smatra Kajin, nova bankarska kriza zbog goleme
nelikvidnosti, ako država što prije ne riješi taj problem. No, kako
bi se to postiglo nužne su promjene na svim razinama, od banaka do
HNB-a, zaključio je Kajin.
I Klub zastupnika SDP-a smatra kako se izvješća središnje banke ne
mogu prihvatiti. HNB nije na vrijeme prepoznala srljanje
gospodarstva u recesiju i ništa nije poduzela kako bi to
spriječila. Naprotiv, pogrešnim je potezima izazvala povlačenje
štednje iz banaka, što je naštetilo kako bankama, tako i
cjelokupnom gospodarstvu, kaže Dubravka Horvat. Zaključak je,
kaže, kako središnja banka nije kvalitetno obavila svoju funkciju i
nije dala zadovoljavajuće rezultate.
U Ustavu i Zakonu o HNB piše kako je središnja banka odgovorna, među
ostalim, za opću likvidnost plaćanja, a kako u gospodarstvu vlada
golema nelikvidnost, reputacija i vjerodostojnost HNB-a ozbiljno
je dovedena u pitanje, istaknula je Jadranka Katarinčić-Škrlj u ime
Kluba HSLS-a.
Anto Kovačević (Klub zastupnika HSP-HKDU) smatra kako izvješće
guvernera ne odgovara stvarnosti. "U njemu se govori o održavanju
stabilnosti, a banke se, opterećene nenaplativim potraživanjima,
ciklično urušavaju, gospodarstvo je u krizi, izvoz nam pada, stopa
nezaposlenosti je preskočila 21 posto,... Zaokret je nužan, stoga
Škreba treba smijeniti", zaključio je Kovačević.
I Klub HSS-a smatra da je središnja banka u velikoj mjeri odgovorna
za banakarsku i gospodarsku krizu, stoga očekuje ostavku
guvernera, izjavio je uime Kluba Zvonimir Sabati.
Umjereniji u ocjeni rada središnje banke bio je samo Ivan Šuker koji
je uime Kluba HDZ-a ukazao na brojne teškoće u kojima je HNB radila
proteklih godina i na goleme probleme koje je Hrvatska naslijedila
iz prošlog sustava.
Inače, tijekom trodnevne sjednice razmatrat će se i izvješća o radu
i poslovanju Hrvatske radio-televizije, Komisije za vrijednosne
papire te pučkog pravobranitelja. Uz to, na dnevnom će se redu naći
još 10-ak točaka. Među ostalim, Konačni prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u
poljoprivredi i ribarstvu, dopune Zakona o radu, izmjene Zakona o
komunalnom gospodarstvu, kao i Prijedlog zakona o carinskoj
tarifi.