ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada u zakonskome prijedlogu predvidjela osjetno povećanje državne potpore poljoprivredi. Na taj se korak odlučila ponukana činjenicom da će Hrvatska uskoro postati članicom Svjetske trgovačke
organizacije (WTO), pa će carinska zaštita za poljoprivredne i prehrambene proizvode biti smanjena za 30 posto, što će bitno zaoštriti konkurentnost domaće proizvodnje.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada u zakonskome
prijedlogu predvidjela osjetno povećanje državne potpore
poljoprivredi. Na taj se korak odlučila ponukana činjenicom da će
Hrvatska uskoro postati članicom Svjetske trgovačke organizacije
(WTO), pa će carinska zaštita za poljoprivredne i prehrambene
proizvode biti smanjena za 30 posto, što će bitno zaoštriti
konkurentnost domaće proizvodnje. #L#
Vlada predlaže da se povećaju novčani poticaji za gotovo sve
ratarske kulture, uvede novi poticaj za proizvodnju kukuruza,
povrtno sjeme, tov svinja i teladi.
Nabavu teladi za tov država bi poticala sa 660 kuna po grlu, a
poticajem bi se mogli koristiti proizvođači koji tove najmanje
deset grla. Zahtjev za isplatu prvog dijela poticaja od 400 kuna
podnosio bi se nakon kupnje teladi, a za ostalih 260 kuna nakon
njihove prodaje i to kad budu teški najmanje 450 kilograma.
Tov svinja poticao bi se s 90 kuna po tovljeniku, a u stvarnosti,
ovisno o kakvoći polovica, sezao bi od 80 do 130 kuna. Poticaj bi
mogli dobiti proizvođači koji za klanje predaju najmanje 30 svinja
na mjesec, teških 90 do 130 kilograma.
Vlada predlaže da se povećaju poticaji po hektaru za gotovo sve
ratarske kulture. Za pšenicu bi se dobivalo 1370 kuna (prije 1050),
za durum pšenicu 1630 (1300), pivarski ječam 1500 (1200), ječam
1000 (500), za raž 1500 (1200), suncokret 1720 (1270), soju 1580
(1170), uljanu repicu 1490 (1100), a za hektar šećerne repe dobio bi
se poticaj od 2830 umjesto prijašnjih 2260 kuna.
Uveo bi se i novi poticaj za proizvodnju kukuruza od 800 kuna po
hektaru te za povrtno sjeme od 2000 kuna po hektaru.
Proizvodnja lista duhana umjesto s četiri poticala bi se s 4,80 kuna
po kilogramu.
S 3,50 na 4,50 kuna po kilogramu povećao bi se poticaj za
proizvodnju meda, a dobivali bi ga proizvođači koji med prodaju za
daljnju preradu u za to registriran objekt.
U vladinu prijedlogu predviđa se i smanjenje nekih poticaja. Tako
bi 600 kuna manje po hektaru (2000 umjesto 2600) dobili proizvođači
grožđa na otocima, Pelješcu, općinama u dubrovačkom i trogirskom
zaleđu, Primoštenu, Šibeniku.
Pet kuna, dakle kunu manje nego prije, dobivali bi proizvođači
sadnica lavande preporučenih sorata, a umjesto 50 proizvođači
lavandina ulja dobivali bi 40 kuna po litri.
Za isplatu tih i još stotinjak poticaja država će morati izdvojiti
oko 1,7 milijarda kuna, najviše u zadnjih deset godina.
Zakonski prijedlog o novčanim poticajima i naknadama Vlada je
uputila Saboru pa će za konačni popis i visinu poticaja trebati
pričekati svršetak saborske rasprave.
(Hina) bm mć