ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Dio poljoprivrednih proizvođača odustao je u posljednjem trenutku od sjetve šećerne repe, iako su tijekom jeseni dobili na ime poticaja mineralno gnojivo za pripremu sjetve (jesenska brazda). Zbog toga je
od planiranih 30.000 hektara za sjetvu šećerne repe do 5. travnja zasijano tek 51,77 posto površina, kazao je načelnik Uprave za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Ljupko Tabaković na današnjem sastanku sa nositeljima sjetve, predstavnicama županijskih ureda za gospodarstvo, udruga i dr.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Dio poljoprivrednih proizvođača
odustao je u posljednjem trenutku od sjetve šećerne repe, iako su
tijekom jeseni dobili na ime poticaja mineralno gnojivo za pripremu
sjetve (jesenska brazda). Zbog toga je od planiranih 30.000 hektara
za sjetvu šećerne repe do 5. travnja zasijano tek 51,77 posto
površina, kazao je načelnik Uprave za poljoprivredu u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva Ljupko Tabaković na današnjem sastanku
sa nositeljima sjetve, predstavnicama županijskih ureda za
gospodarstvo, udruga i dr.#L#
Iz Ministarstva takve proizvođače upozoravaju kako će morati
vratiti dobiveno mineralno gnojivo ili njegovu protuvrijednost u
novcu, a protiv njih će biti pokrenut i postupak o privremenom
gubitku prava na sve novčane poticaje i naknade u idućih pet godina.
Zbog odustajanja od sjetve u Ministarstvu procjenjuju da će se
sjetva repe obaviti na oko 85 posto planiranih površina, zbog čega
će doći do manje proizvodnje šećera i njegovog uvoza kako bi se
podmirile domaće potrebe.
U Ministarstvu ističu kako imaju informacije da dio proizvođača u
posljednje vrijeme odustaje i od sjetve suncokreta i odlučuju se za
sjetvu nekih drugih kultura, a kako ubuduće ne bi dolazilo do takvih
pojava tijekom same sjetve inspekcijske službe će pooštriti
kontrole sjetve onih kultura koje su u sustavu poticaja.
Predstavnici seljaka istaknuli su kako do odustajanja od sjetve
repe dolazi ponajviše zbog velikog zakašnjenja u isplati lanjskog
uroda repe od strane šećerana, zbog čega se proizvođači odlučuju na
sjetvu neke druge proljetne kulture, za koju se nadaju da će ipak
prije dobiti novac.
Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Josip Hrala izvijestio
je prisutne kako su sredstva izdvojena za poticaje u ovoj godini
uvećana za čak 80 posto u odnosu na lani, i iznose 1,75 milijardi
kuna. Razlog tomu je i vrlo brzi ulazak Hrvatske u Svjetsku
trgovinsku organizaciju (WTO), zbog čega su poticaji i povećani
kako bi se, na neki način, ublažio negativni učinak smanjenja
carini koji će donijeti članstvo u WTO-u.
U ovogodišnji sustav poticaja uvrštena je i sjetva kukuruza na
280.000 ha (800 kuna po hektara). Uz to uvedeni su i poticaji za
telad za tov (660 kuna po grlu), te za tov svinja (u prosjeku 90 kuna
po tovljeniku) a time Ministarstvo želi potaknuti razvoj i obnovu
stočnog fonda, odnosno dovesti ga na prijeratnu razinu.
Od postojećih poticaja najviše je povećan poticaj za stočni ječam i
to 100 posto (sada iznosi 1000 kuna po hektaru), 35 posto su u odnosu
na ranije povećani poticaji za uljanu repicu, soju i suncokret, za
pšenicu 30 posto, dok su 25 posto povećani poticaji za pivarski
ječam, šećernu repu, raž i dr.
(Hina) mku db