HR-E-INTEGRACIJE-Diplomacija-Vlada-Strana pomoć GB 8. IV. - 14. IV. ECC HRVATSKA VELIKA BRITANIJATHE ECONOMIST8. IV. - 14. IV. 2000.Napeti početak u Hrvatskoj"Deset tjedana nakon što je nova vlada došla na vlast, Hrvati nisu gubili
vrijeme u ograđivanju od simbola staroga poretka. Zagrebački nogometni klub Dinamo vratio je svoje ime, promijenjeno u Croatia Zagreb 1991. po nalogu predsjednika Franje Tuđmana, čija je smrt krajem prošle godine ubrzala opći preokret koji bi, uz nešto sreće, Hrvatskoj mogao osigurati novi početak. Samoboru, gradu u blizini glavnog hrvatskog grada Zagreba, gradonačelnik je vratio antinacistički partizanski kip skinut kad je Hrvatska prije deset godina postala neovisna. Također se govori o vraćanju imena zagrebačkom trgu, koji je prethodni poredak promijenio iz 'Trga žrtava fašizma' u 'Trg hrvatskih velikana'.No još nije jasno navještuju li takve promjene zaista nov početak. Inozemne vlade, posebno zemlje Europske unije, sklone su, načelno, dovesti Hrvatsku u glavnu europsku struju i ohrabriti zemlju da pomogne promijeniti ravnotežu snaga na Balkanu. Inozemni političari hrpimice dolaze u Zagreb. No zapadne vlade još čekaju da nova hrvatska vlada pokaže da je, izvan svake sumnje, drukčija od
VELIKA BRITANIJA
THE ECONOMIST
8. IV. - 14. IV. 2000.
Napeti početak u Hrvatskoj
"Deset tjedana nakon što je nova vlada došla na vlast, Hrvati nisu
gubili vrijeme u ograđivanju od simbola staroga poretka.
Zagrebački nogometni klub Dinamo vratio je svoje ime, promijenjeno
u Croatia Zagreb 1991. po nalogu predsjednika Franje Tuđmana, čija
je smrt krajem prošle godine ubrzala opći preokret koji bi, uz nešto
sreće, Hrvatskoj mogao osigurati novi početak. Samoboru, gradu u
blizini glavnog hrvatskog grada Zagreba, gradonačelnik je vratio
antinacistički partizanski kip skinut kad je Hrvatska prije deset
godina postala neovisna. Također se govori o vraćanju imena
zagrebačkom trgu, koji je prethodni poredak promijenio iz 'Trga
žrtava fašizma' u 'Trg hrvatskih velikana'.
No još nije jasno navještuju li takve promjene zaista nov početak.
Inozemne vlade, posebno zemlje Europske unije, sklone su, načelno,
dovesti Hrvatsku u glavnu europsku struju i ohrabriti zemlju da
pomogne promijeniti ravnotežu snaga na Balkanu. Inozemni
političari hrpimice dolaze u Zagreb. No zapadne vlade još čekaju da
nova hrvatska vlada pokaže da je, izvan svake sumnje, drukčija od
prijašnje.
Jedan je skori događaj bio prilično obeshrabrujući. Kad je 3.
ožujka međunarodni kazneni sud u Haagu osudio generala Tihomira
Blaškića, zapovjednika vojske bosanskih hrvata, na 45 godina
zatvora zbog strašnih ratnih zločina počinjenih u Bosni između
1992. i 1994., novi hrvatski premijer Ivica Račan nije skrivao
svoje razočaranje. Proglasivši kaznu preoštrom, on je zatražio
njezinu reviziju; u svakom slučaju, bit će uložena žalba.
On je također iznio tri druga zahtjeva. Prvo, rekao je da bi general
trebao služiti kaznu na hrvatskom tlu. Drugo, zatražio je da se
drugom optuženiku za ratne zločine, Mladenu Naletiliću 'Tuti',
sudi u Hrvatskoj, unatoč prethodnom obećanju nove vlade da će on
biti izručen u Haag. Treće, Račan je tvrdio da je potrebno
prepraviti uvjete hrvatske suradnje s međunarodnim sudom. Haški su
suci odbacili prva dva zahtjeva, Naletilić je izručen, a Račan je
odustao od trećeg.
Možda je Račan samo ugađao hrvatskom javnom mnijenju. Zasigurno,
većina je Hrvata bila ljuta zbog kazne izrečene generalu Blaškiću.
Kojih 4.000 nasrtljivih prosvjednika okupilo se ispred američkog
veleposlanstva u Zagrebu, optužujući novu vladu da je 'u šakama
stranaca'. No Račan je možda bio neopravdano zbunjen prosvjedima.
Prije samo dva mjeseca, on je pobijedio na izborima s obećanjem da
će prekinuti s prošlošću. Zauzimanje za generala govorilo je upravo
suprotno. A Račan se sad odrekao prigode da pokrene mnogo širu
raspravu o hrvatskom udjelu u bosanskom ratu.
Ipak, u ovoj fazi outsideri nisu skloni biti prekritični prema
Račanu, čija vlada šalje bolje signale o drugim pitanjima. Kao što
je obećao, ona je već počela davati daleko manje novca hrvatskoj
vojsci, i otvorenija je o pitanju financiranja proračuna. Početak
razgovora o trgovinskom dogovoru s Bosnom, koji bi mogao uvelike
poboljšati gospodarske izglede te napaćene zemlje, sazvani su za
ovaj mjesec. U prvom posjetu inozemstvu, novi hrvatski predsjednik
Stipe Mesić razborito je otišao u Sloveniju, u pokušaju da započne
pregovore o nekoliko razmirica, uključujući i jednu teritorijalne
prirode. A hrvatska vlada igrala je mnogo korisniju ulogu nego što
bi to učinila njezina prethodnica, na konferenciji donatora u
Bruxellesu krajem ožujka. Tamo se raspravljalo o načinima
spašavanja bolesnih balkanskih gospodarstava.
Postoje dva razloga da se vjeruje kako hrvatska promjena nije samo
površna. Kao prvo, gotovo svi Hrvati žele da njihova zemlja uđe u
Europsku uniju. Drugo, oni znaju da im je očajnički potrebna
inozemna pomoć, kako u novcima tako i u ulaganjima. Hrvatska će
uskoro vjerojatno biti utkana u novu mrežu inozemnih dogovora.
Pregovori o novom zajmu od MMF-a očekuje se da će početi uskoro; a,
bude li postignut dogovor, trebala bi uslijediti otvorenija i
liberalnija gospodarska politika. Europska je unija već osnovala
'zajedničku savjetodavnu skupinu'; uz malo sreće, razgovori o
'dogovoru o stabilizaciji i udruživanju' započet će prije jeseni",
zaključuje list.