FR-HR-integracije-Organizacije/savezi-Ljudska prava-Vlada-Izbjeglice/prognanici FR MONDE 26.3.MESIĆ O HRVATSKOJ FRANCUSKALE MONDE26. III. 2000.Nova Hrvatska na putu u novu Europu"Prije mjesec i pol dana Europsko je povjerenstvo
obznanilo strateške zadaće za sljedećih pet godina u svrhu izgradnje 'nove Europe' - tako glasi naziv ambicioznog programa Romana Prodija - suvremene, jake, djelotvorne i pravedne Europe. Kao novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske mogu se samo radovati najavljenoj reformi i poželjeti da ona uspije, budući da je glavni strateški cilj nove Hrvatske upravo približavanje Bruxellesu, a onda i potpuna integracija u novu Europu.Premda je u prošlosti naša zemlja bila izložena mnogim, često opravdanim kritikama, i uzalud se nadala da će moći sudjelovati u jedinstvenom pothvatu europske integracije, čini se da je napokon došao čas za uspostavu novog oblika suradnje s Europskom unijom.Ne zaboravimo ipak da su hrvatski građani omogućili da se ponovno utvrde odnosi između Zagreba i Bruxellesa. Naime, nakon parlamentarnih izbora 3. siječnja, u Hrvatskoj pušu novi demokratski vjetrovi koje su glavni europski dužnosnici odmah pozdravili. Imali su pravo. Jer najavljene reforme koje idu prema
FRANCUSKA
LE MONDE
26. III. 2000.
Nova Hrvatska na putu u novu Europu
"Prije mjesec i pol dana Europsko je povjerenstvo obznanilo
strateške zadaće za sljedećih pet godina u svrhu izgradnje 'nove
Europe' - tako glasi naziv ambicioznog programa Romana Prodija -
suvremene, jake, djelotvorne i pravedne Europe. Kao novoizabrani
predsjednik Republike Hrvatske mogu se samo radovati najavljenoj
reformi i poželjeti da ona uspije, budući da je glavni strateški
cilj nove Hrvatske upravo približavanje Bruxellesu, a onda i
potpuna integracija u novu Europu.
Premda je u prošlosti naša zemlja bila izložena mnogim, često
opravdanim kritikama, i uzalud se nadala da će moći sudjelovati u
jedinstvenom pothvatu europske integracije, čini se da je napokon
došao čas za uspostavu novog oblika suradnje s Europskom unijom.
Ne zaboravimo ipak da su hrvatski građani omogućili da se ponovno
utvrde odnosi između Zagreba i Bruxellesa. Naime, nakon
parlamentarnih izbora 3. siječnja, u Hrvatskoj pušu novi
demokratski vjetrovi koje su glavni europski dužnosnici odmah
pozdravili. Imali su pravo. Jer najavljene reforme koje idu prema
uspostavi pravog građanskog društva neće ostati mrtvo slovo na
papiru. Naprotiv, već su vidljivi prvi znaci provedbe riječi u
djelo, što je, na žalost, rijetkost na ovom području.
Tako je pod mojim pokroviteljstvom sastavljeno stručno
povjerenstvo koje treba predložiti promjene Ustava u smislu
preraspodjele sadašnjih velikih predsjedničkih ovlasti na račun
parlamenta i vlade, što je jamačno važan prinos demokratizaciji
političkog života u Hrvatskoj.
Također smo pokazali da smo odlučni da ostvarimo brz napredak u
potpunoj provedbi daytonsko-pariških sporazuma: ubuduće ćemo u
potpunosti surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu
Jugoslaviju u Den Haagu, na kojemu sam osobno svjedočio. U
potpunosti, bez ikakve dvojbe, poštujemo suverenitet i
teritorijalnu cjelovitost susjedne Bosne i Hercegovine, što
podrazumijeva pregledno financiranje bosansko-hrvatskih
ustanova.
Obvezali smo se da ćemo poticati povratak svih izbjeglica bez
razlike, Hrvata u Bosnu, kao i Srba u Hrvatsku, od kojih su mnogi
pobjegli nakon poraza srpske vojske. Drugi dobar znak: nova je
vlada zauzela velikodušno stajalište prema pripadnicima
nacionalnih manjina, koje je jednoglasno pozdravljeno.
Napokon, Hrvatska vodi konstruktivnu i mirnu politiku u regiji koja
se ne može u potpunosti stabilizirati sve dok Saveznom Republikom
Jugoslavijom upravlja Slobodan Milošević koji je optužen za ratne
zločine. (...)
Ne pokazuje li primjer zapadnoeuropskih zemalja nedugo nakon
Drugoga svjetskog rata da su obnova i integracija njihovih
gospodarstava omogućili jačanje, a u slučaju Zapadne Njemačke i
Italije, i nastanak političkih sustava koji se temelje na
vrijednostima liberalne demokracije?
Hrvatska ne traži da netko drugi umjesto nje obavi tešku zadaću koju
si je postavila. Ona isto tako ne traži povlastice. Naprotiv, ona
želi da Bruxelles objektivno i konstruktivno procijeni njezino
stanje i postignuti uspjeh u izgradnji civilnog društva i
suvremenog gospodarstva, što još treba dovršiti.
Odajmo priznanje hrvatskim građanima koji su vjerovali u Uniju.
Poželimo da njezine ustanove mognu prepoznati europski potencijal
Hrvatske, potencijal koji će puno lakše moći ostvariti u sklopu
procesa stabilizacije i pridruživanja u koje se želi što prije
uključiti. Bio bi to odlučan korak koji bi novu Hrvatsku znatno
približio novoj Europi", piše hrvatski predsjednik Stipe Mesić.