US-S-INTEGRACIJE-0Informacijske usluge-Burze/dionice-Sudovi US 7. IV. IHT MICROSOFT SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE7. IV. 2000.Postupak protiv Microsofta zbog monopola od globalne je važnosti"Nema boljeg simbola
globalizacije od onog kojeg zaziva Microsoft. Njegov se doseg čini neograničenim, a ambicije univerzalne. On ne predstavlja samo porozne granice koje dopuštaju da tenisice i hamburgeri stignu od bilo kamo i odu bilo gdje, nudeći gladnim seljacima prigodu da postanu tvornički radnici", piše Flora Lewis."On nije samo posljedica tehnološke pobjede nad vremenom i udaljenošću. On je sama tehnologija, koja se tako brzo razvija da njegovi tvorci teško mogu zamisliti što dolazi sljedeće. Oni su uvjereni da se moraju požuriti ili će zaostati u novoj utrci za moći koju 'inteligentna tehnologija', računarstvo i komuniciranje, mogu donijeti.On nema putovnicu i njegov čelnik nije izabran, čak ni od dioničara, budući da on sam posjeduje toliko dionica. On je tako bogat da se može odreći stotina milijuna dolara a da to i ne osjeti.Stoga odluka američkog suda da taj div krši zakon i da za to mora platiti nameće iznenađujuću promjenu perspektive.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
7. IV. 2000.
Postupak protiv Microsofta zbog monopola od globalne je važnosti
"Nema boljeg simbola globalizacije od onog kojeg zaziva Microsoft.
Njegov se doseg čini neograničenim, a ambicije univerzalne. On ne
predstavlja samo porozne granice koje dopuštaju da tenisice i
hamburgeri stignu od bilo kamo i odu bilo gdje, nudeći gladnim
seljacima prigodu da postanu tvornički radnici", piše Flora
Lewis.
"On nije samo posljedica tehnološke pobjede nad vremenom i
udaljenošću. On je sama tehnologija, koja se tako brzo razvija da
njegovi tvorci teško mogu zamisliti što dolazi sljedeće. Oni su
uvjereni da se moraju požuriti ili će zaostati u novoj utrci za moći
koju 'inteligentna tehnologija', računarstvo i komuniciranje,
mogu donijeti.
On nema putovnicu i njegov čelnik nije izabran, čak ni od dioničara,
budući da on sam posjeduje toliko dionica. On je tako bogat da se
može odreći stotina milijuna dolara a da to i ne osjeti.
Stoga odluka američkog suda da taj div krši zakon i da za to mora
platiti nameće iznenađujuću promjenu perspektive.
Američka vlada nije nikog drugog pitala o pitanju regulacije
Microsofta, niti o pitanju posljedica koje bi drugim zemljama moglo
donijeti komadanje ili preoblikovanje kompanije. To je pitanje
državnog zakona, zakona protiv trustova, i nisu uključeni nikakvi
međunarodni dogovori ni obveze.
Postojao je pokušaj da se postigne dogovor između uprave i vlade,
kojim bi se izbjegla sudska odluka, ali je to propalo. Nema sumnje
da će biti uložena žalba i slučaj će se vjerojatno još dugo vući,
naravno uz veliki trošak. Bit će svih vrsta pokušaja lobiranja,
tajnih i ne tako izravnih.
No smisao je jasan. Sjedinjene Države, same, mogu oboriti Microsoft
i nitko drugi tu nema pravo glasa. One su supersila, i usprkos svim
pričama i razmiricama i pretvaranju o postojanju jednakosti, to je
podsjetnik da Sjedinjene Države mogu dominirati.
Zbunjujuće ponašanje burzi na vijestima bio je još jedan podsjetnik
toga koliko je svjetsko gospodarstvo postalo međusobno ovisno.
U godinama poslije Drugoga svjetskog rata kad je dolar bio jedina
pouzdana valuta osim švicarskog franka, a svačiji oporavak i obnova
ovisili su o američkoj pomoći, govorilo se: 'Kad Sjedinjene Države
kihnu, svijet dobije upalu pluća.' Sad vlada nervozan osjećaj da
neće biti vremena ni da izmjerite temperaturu.
Iznimne zarade s burze posljednjih godina, posebno u kompanijama
visoke tehnologije, pokazale su da postoji golem raskorak između
planirane zarade od budućih prihoda i vrijednosti proizvedenih
roba i usluga. To bi mogli nazvati psihogospodarstvom. Sve ovisi o
povjerenju. Tako postoje jako dobri razlozi da ostatak svijeta
pomno promata spor između Microsofta i američke vlade, i način na
koji će nevolje protumačiti špekulanti i ulagači.
Kad je izbila azijska financijska kriza, a nakon nje kriza u Brazilu
i Rusiji, brzo su naslućeni zajednički interesi globalnoga
gospodarstva u ublažavanju slomova. Međunarodni odgovor bio je
dojmljiv i realističan, pa umjesto panike koja je bankarsku krizu u
Europi 1929. pretvorila u dugu i razornu globalnu recesiju, ovaj su
se put poduzimale misije spašavanja.
Zbog nedostatka dalekovidnosti, one nisu bile tako dobre kao što su
mogle biti. U to se vrijeme puno pričalo o razvoju boljeg
međunarodnog nadgledanja financijskih kretanja tako da vlade,
svaka za sebe, ne moraju biti nadjačane integracijom tržišta.
No pritisak nužde je opao, a tako i politička volja. Nije se učinilo
previše toga što bi pokazalo razumijevanje da nove gospodarske
okolnosti zahtijevaju nove političke odluke, sada na međunarodnoj
razini.
Na čudan način, slučaj Microsoft obnavlja osjećaj potrebe za
postizanjem ravnoteže između dinamike potpuno neobuzdanog tržišta
i vladine želje za intervencijom.
Američki antitrustovski zakoni prihvaćeni su početkom stoljeća kao
reakcija na strašna pretjerivanja pljačkaškog kapitalizma. Držalo
se da slobodno tržište zahtijeva da vlada štiti slobodnu
konkurenciju. Microsoft, koji se tretira kao čisto američka briga,
pokazuje da je to sad istina na globalnom nivou i da bi trebala
postojati globalna koordinacija."