POSLOVNI PREGLED, BROJ 151

POSLOVNI PREGLED broj 151 25. - 31. ožujka 2000. SADRŽAJ: ? VLADA DONIJELA ODLUKE O ZAŠTITI ŠTEDIŠA I DEPONENATA 2 ? ŽUPANIJSKI DOM SABORA ZASJEDAT ĆE 11. I 12. TRAVNJA 2 ? ZASTUPNIČKI DOM ZASJEDA OD 12. DO 21. TRAVNJA 2 ? MINISTAR PANKRETIĆ: POTICAT ĆE SE I PROIZVODNJA KUKURUZA, TOV SVINJA I TELADI 3 ? PANKRETIĆ S PREDSTAVNICIMA SINDIKATA O PROBLEMIMA PIK-A "VRBOVEC" I "BELJA" 3 ? HFP O PODUZETOM U VEZI S PIK "VRBOVCEM" 3 ? DOGOVOR VLADE I SINDIKATA POTPISNIKA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA JAVNE SLUŽBENIKE 3 ? UGOVOR INE I KOTORSKOG JUGOPETROLA O ISPORUCI DERIVATA 4 ? DUGOVI ŠIBENSKE SLOBODNE PLOVIDBE PREMAŠILI 400 MILIJUNA KUNA 4 ? NOVE USLUGE HT-A U CRONET MREŽI 5 ? USKORO 100-TISUĆITI INTERNET KORISNIK HINETA 5 ? NOVA LINIJA CRIJEPA U DILJU DAJE OČEKIVANE REZULTATE 5 ? VETROPACK STRAŽA OČEKUJE BOLJU POSLOVNU GODINU 5 ? POKRENUT STEČAJNI POSTUPAK U PPK VELEBITU 6 ? NOVA MARKETINŠKA STRATEGIJA COCA-COLE - "UŽIVAJTE" 6 ? "HRVATSKI DUHANI" OVE GODINE PROIZVODE DUHAN NA VIŠE OD 4.185 HA 6 ? "MARKS & SPENCER" OTVARAJU ROBNU KUĆU U ZAGREBU 6 ? HOTEL DUBROVNIK DO KRAJA OVE GODINE U POTPUNO NOVOM RUHU 7 ? RAZVITAK GOSPODARSKE SURADNJE IZMEĐU HRVATSKE I RUSIJE 7 ? FINANCIJSKE PROGNOZE SVJETSKE BANKE ZA OVU GODINU 7 ? D&B: POBOLJŠAN PROFIL RIZIČNOSTI ULAGANJA U HRVATSKU 8 ? TOMČIĆ S IZASLANSTVOM HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA 8 ? SPORAZUM HUP-A I CERTIFIKATORSKIH TVRTKI O PRIMJENI ISO STANDARDA 8 ? HUB PRIDRUŽENI ČLAN BANKOVNE FEDERACIJE EU 9 ? UGOSTITELJI NEZADOVOLJNI POLOŽAJEM 9 ? PROSVJED ČLANOVA ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA PIK-A VRBOVEC 9 ? DAVOR JURIĆ IZABRAN ZA POTPREDSJEDNIKA ICFTU-A 9 ? HRVATSKA NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO 2000. U HANNOVERU 10 ? NOVI PROIZVODI U BANKARSTVU ZA JAČANJE KONKURENTNOSTI 10 ? PREDSTAVLJENA POSLOVNA MREŽA CEEN-A 10 ? SIJEČANJSKI DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 138 MILIJUNA USD 11 ? LANJSKI BDP REALNO MANJI 0,3 POSTO 11 ? U VELJAČI 24,8 MILIJARDI KUNA NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 11 ? RAST NOVČANIH PRIMITAKA I IZDATAKA PODUZETNIKA 12 ? PAD PROSJEČNE PLAĆE NA POČETKU GODINE 12 ? NAJVEĆA LANJSKA POJEDINAČNA ISPLATA U HRVATSKOJ 556.000 KUNA 13 ? SAVJET HNB: SMANJENJE STOPE OBVEZNE REZERVE NA 28,5 POSTO 13 ? GLOBAL FINANCE: ZAGREBAČKA BANKA NAJBOLJA U HRVATSKOJ 13 ? NETO DOBIT PRIVREDNE BANKE ZAGREB LANI UVEĆANA 86 POSTO 14 ? DOVRŠENA SANACIJA DUBROVAČKE BANKE, SLIJEDI SKUPŠTINA 14 ? U ISTARSKOJ BANCI DOPUŠTENE ISPLATE NOVCA UPLAĆENA NAKON BLOKADE 14 ? UPRAVA SLAVONSKE BANKE ODBACUJE TVRDNJE O POKRETANJU STEČAJEVA 14 ? RAIFFEISENBANK - NAJBOLJA STRANA BANKA U HRVATSKOJ 15 ? HYPO ALPE-ADRIA BANK D.D. HRVATSKA UČETVEROSTRUČILA POSLOVNI REZULTAT 15 ? DOBIT ŠTEDIONICE DORA ZA ISPLATU DIVIDENDI 15 ? PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI U OŽUJKU 219,7 MILIJUNA KUNA 16 ? U OŽUJKU NA VTV-U 53,5 MILIJUNA KUNA PROMETA 16 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 16 ? VIJESTI IZ SVIJETA 18 ? POSEBAN PRILOG: DESET GODINA TRANZICIJE - POGLED IZ EBRD-A 19 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA DONIJELA ODLUKE O ZAŠTITI ŠTEDIŠA I DEPONENATA Zaštita štediša i deponenata te stvaranje pretpostavki za rješenje problema likvidnosti i daljnjeg poslovanja Istarske i Cibalae banke, rješenja su što ih je u vezi s poteškoćama u tim bankama, u četvrtak, između ostaloga, prihvatila Vlada. Vlada je odlučila izdati nove obveznice za restrukturiranje gospodarstva, čime se zapravo zamjenjuju obveznice iz 1991. izdane bez kamatne stope, pojasnio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Tom mjerom izravno se, kaže, pomaže ozdravljenju bankarskog sektora i banaka u problemima, a ne ulazi se u sanacije ni rješavanje teškoća po pojedinim bankama. Zamjena obveznica obavit će se za ukupno 15 banaka, među kojima su i Istarska i Cibalae. Upravo priznavanjem tih obveznica u prihod, u vrijednosti 57,5 milijuna kuna, Istarska banka nema više negativnog kapitala i prestaju razlozi za privremenog upravitelja, rekao je Linić. Istodobno Vlada dioničare i nadzorne odbore dviju banaka upućuje da u roku 60 dana sklope ugovore sa strateškim partnerom o dokapitalizaciji banke, povećanju vlastitog kapitala i prodaji dijela portfelja. Cibalae banku uputila je na razgovor sa Zagrebačkom bankom. Premijer Ivica Račan najavio je da će se pred Vladom vrlo brzo naći i prijedlog rješavanja dugova države gospodarskim subjektima. Vlada, rekao je Račan, želi rješavati životne probleme države, no u tome joj ne pomažu ishitreni pristisci. Kao primjer naveo je poduzeća u teškoćama čiji radnici dolaze pred Vladu i traže od nje žurno rješavanje problema i isplatu plaća, neovisno može li ona to učiniti i ima li ovlasti. Vlada je dužna oduprijeti se takvim priticima i neće dopustiti da se ti problemi rješavaju na stari način, rekao je Račan. Odlukom o utvrđivanju posebnog interesa i davanju suglasnosti za ugovaranje radova izravnom pogodbom osigurava se nastavak radova na dionicama autoceste Zagreb-Goričan, rekao je ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić. Naime, raskidom koncesijskog ugovora s Transeuropskom autocestom (TEA) u prosincu 1999., raskinut je i ugovor talijanskog Astaldija i TEA-e, a ostali su neizmireni dugovi prema hrvatskim poduzećima koji su izvodili te radove. Za dovršetak radova na pet dionica u proračunu 2000. osigurana su srdstva i prihvaćeno je da se za te radove ugovori sklope pod istim uvjetima kao i s ranije odabranim izvođačime te da se izmire preostali dugovi prema graditeljima, ukupne vrijednosti 220 milijuna kuna, rekao je Čačić. ŽUPANIJSKI DOM SABORA ZASJEDAT ĆE 11. I 12. TRAVNJA Predsjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora Katica Ivanišević sazvala je sjednicu Doma koji će se održati 11. i 12. travnja. Na predloženom dnevnom redu je 14 točaka, od kojih je 13 iz djelokruga Zastupničkog doma. U dvodnevnom zasjedanju Županijskog doma pred zastupnicima će se među ostalim naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima, Prijedlog zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (s konačnim prijedlogom zakona). Zastupnici će raspravljati i o prijedlozima zakona o carinskoj tarifi, poslovnom registru, o izmjeni Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji, kao i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH. Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave. Iz djelokruga Županijskog doma zastupnici će raspravljati o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. ZASTUPNIČKI DOM ZASJEDA OD 12. DO 21. TRAVNJA Čak 28 točaka naći će se na dnevnom redu 3. sjednice Zastupničkog doma čiji je početak predsjednik Doma Zlatko Tomčić zakazao za 12. travnja. Planirano je da Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora zasjeda i 13., 14., 19., 20. i 21. travnja. Na svom trećem zasjedanju u novom sazivu, Zastupnički će se dom ponovno očitovati o zakonu kojim se do početka iduće godine odgađa primjena novog Zakona o doplatku za djecu. Koristeći se svojim pravom suspenzivnog veta, taj mu je zakon na ponovno odlučivanje vratio Županijski dom. Odbio je pritom uvjeravanja kako nema financijskih ni organizacijskih uvjeta da se već ove godine primjeni novi, povoljniji zakon o doplatku za djecu. Za dvotjednog zasjedanja pred zastupnicima će se naći još 15-ak zakonskih prijedloga, među kojima i izmjene i dopune Zakona o unutranjim poslovima te prijedlog zakona o carinskoj tarifi. Zastupničkom je domu upućeno i nekoliko izvješća, među njima i izvješća o radu Vijeća i Uprave HRT-a u prošloj godini, kao i izvješće o lanjskom radu pučkog pravobranitelja. Dom će se baviti i izvješćima HNB-a koja se odnose na 1998. i 1999. godinu te financijskim planom središnje banke za ovu godinu. Dom će se očitovati i o prijedlogu svojih zastupnika da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo zakonitosti rada državnih tijela, fondova, javnih poduzeća, Privredne banke Zagreb i drugih tijekom stjecanja i otpuštanja dionica porečke Plave lagune u razdoblju od 1992. do 2000. godine. Prema ustaljenoj praksi, početak nove sjednice, bit će prilika za zastupnike da u okviru "aktualnog sata" postave pitanja članovima hrvatske Vlade. MINISTAR PANKRETIĆ: POTICAT ĆE SE I PROIZVODNJA KUKURUZA, TOV SVINJA I TELADI Država će uskoro uvesti nove poticaje za proizvodnju kukuruza, tov svinja i teladi, a planira povećati i dosadašnje poticaja za više ratarskih kultura. Naslijeđeni dug od 359 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede postepeno, ali kontinuirano vraća, i sada je on sveden na otprilike 100 milijuna kuna, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Govorio je i o ovogodišnjem "poljoprivrednom proračunu" koji iznosi 1,7 milijardi kuna i koji deset je posto veći od prošlogodišnjeg. Država će proizvodnju kukuruza poticati sa 800 kuna po hektaru, a sustavom poticaja već proljetos će biti obuhvaćeno približno 280.000 (od 380.000 hektara koliko se planira zasijati), rekao je ministar. Tov teladi poticao bi se sa 660 kuna po grlu, s tim da bi 400 kuna proizvođač dobio nakon što se utvrdi stoka za tov, a ostalih 260 kuna nakon prodaje utovljene teladi. Poticaj za tov svinja prosječno bi iznosio oko 90 kuna po tovljeniku, s tim da bi se, ovisno o kvaliteti svinjskih polovica na liniji klanja, mogao kretati od 80 do 130 kuna po tovljeniku. Poljoprivredni proračun od 1,7 milijardi kuna nominalno je za deset posto veći od lanjskog, a realno i 30-ak posto. Naime, dug od 359 milijuna kuna naslijeđen iz 1999. u cijelosti će se isplatiti iz ovogodišnjeg proračuna, čime je njegova nominalna vrijednost viša od dvije milijarde kuna, kazao je Pankretić. Navodeći da taj iznos čini 4,3 posto ukupnog državnog proračuna za ovu godinu, ministar je ustvrdio kako od osamostaljenja Hrvatske nije zabilježen tako značajan rast državnih izdvajanja za poljoprivredu. Ipak, ističe Pankretić, njegovo je Ministarstvo svjesno da ni takvo povećanje, zbog nagomilanih problema, nije dovoljno, ali svjedoči o drugačijem gledanju nove Vlade na selo i poljoprivredu. Upitan za zahtjeve ribara, ministar je podržao prijedloge da se legalizira mogućnost korištenja lož ulja za ribarska plovila i poljoprivredne strojeve. No, istaknuo je da se treba razgovarati o ukidanju poticaja za ulov ribe, kojeg druge države nemaju. Komentirajući probleme PIK-a Vrbovec, Pankretić je kazao da je u tom slučaju potrebno cjelovito rješenje i preustroj. Ministarstvo neće dozvoliti da se u PIK-u ne proizvode kobasice i mesne prerađevine te neće podržati da se ta tvrtka bavi drvnom industrijom i uzgojem ribe, rekao je uz ostalo. PANKRETIĆ S PREDSTAVNICIMA SINDIKATA O PROBLEMIMA PIK-A "VRBOVEC" I "BELJA" Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić i zamjenik ministra Tomislav Ledić održali su ovoga tjedna sastanak s predstavnicima Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi (PPDIV) i predstavnicima zaposleničkih vijeća PIK-a "Vrbovec" i "Belja d.d. Darda". Kako je priopćeno iz Ureda ministra, razgovarali su o stanju u tim tvrtkama koje je ocijenjeno "složenim i vrlo teškim". Upozoreno je na neučinkovitost uprava i na odgovornost nadzornih odbora te je predloženo je da se zajednički pronađu trajna rješenja. Istaknuta je potreba promjena u upravama i nadzornim odborima da bi oni mogli rješavati nagomilane probleme, stoji u priopćenju. HFP O PODUZETOM U VEZI S PIK "VRBOVCEM" Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u četvrtak u priopćenju kronološki navodi radnje koje je Fond poduzeo u vezi sa stanjem u PIK Vrbovcu. Fond je priopćenje odlučio uputiti zbog toga što se po njihovom mišljenju zbog učestalih organiziranih štrajkova i blokiranih prometnica u javnosti stječe dojam da novo čelništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju ništa ne poduzima kako bi se riješili nagomilani problemi u PIK Vrbovcu. U priopćenju se navodi da je zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević 3. travnja u PIK-u prisustvovao skupu zaposlenika, sindikata i Uprave i da je tada još jednom naglašeno da se problemi zaposlenika i rješavanje zaostalih plaća ne mogu više rješavati putem pozajmica iz HFP-a ili iz Državnog proračuna. Tom prilikom prezentirano je što su do tada učinili Fond i Ministarstvo financija, odnosno da je omogućen uvoz neophodnih sirovina za održavanje procesa proizvodnje, sazvana glavna Skupština društva na kojoj će između ostalog biti predloženo smanjenje članova Nadzornog odbora i izbor novih članova iz reda predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, sindikata i malih dioničara. U priopćenju se navodi da je proteklih mjesec dana održano niz konzultacija s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva radi iznalaženja što kvalitetnijeg modela koji bi PIK-u Vrbovec osigurao nastavak proizvodnje. Predstavnici Fonda i Ministarstva gospodarstva započeli su kontakte s potencijalnim strateškim ulagačima, koji bi za PIK značili opstanak i to kroz nužnu privatizaciju a istovremeno i odmak od prijetećeg stečaja. Do kraja ovoga tjedna, ističe se u priopćenju, bit će održana zajednička sjednica članova postojećeg i predloženih članova novog Nadzornog odbora s ciljem sagledavanja ukupne problematike i utvrđivanja pravca daljnjeg djelovanja kao i eventualne potrebe za novim kadrovskim rješenjima. DOGOVOR VLADE I SINDIKATA POTPISNIKA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA JAVNE SLUŽBENIKE Vladin Ured za odnose s javnošću u ovotjednom priopćenju navodi zaključke s radnog sastanka održanog 3. travnja između predstavnika Vlade i sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora, a koji se odnose na osnovicu za plaće, božićnicu i darove za djecu u 2000. za javne i državne službenike i namještenike. U priopćenju se navodi da su pronađena zajednička rješenja za neke nepredviđene teškoće oko primjene Kolektivnog ugovora. Usljed postojećeg sustava oporezivanja dohodaka proizašlo je da su neke kategorije zaposlenika pogođene većim padom plaća nego što se očekivalo i željelo. To se posebno odnosi na one s više djece i s najnižim primanjima. Oba socijalna partnera, navodi se u priopćenju, konstatirala su da takvi neželjeni efekti nisu bili intencija Vlade. Zbog toga su se Vlada i sindikati dogovorili da se izvrše stanovite kompenzacije za te kategorije zaposlenika. O načinu, obuhvatu i visini naknada socijalni partneri će se dogovoriti nakon što Ministarstvo financija ustanovi o kojem broju ljudi se radi. Obzirom da odlukom Vlade primjena Kolektivnog ugovora nastupa u travnju, mjesec dana ranije nego što su sindikati očekivali, strane potpisnice dogovorile su da će sklopiti Aneks Kolektivnog ugovora, kojim će izmijeniti postojeću odredbu o roku usklađivanja plaća, tj. odredbu koja kaže da će se isplata eventualno uvećanih plaća izvršiti u prosincu. Dogovoreno je da ako uvećanje bude, da se ta isplata obavi mjesec dana ranije, dakle u studenome, a ne u prosincu. Predstavnici Vlade RH i sindikata razriješili su i spor oko primjene Kolektivnog ugovora za osnovno školstvo, tako što su prihvatili prijedlog miritelja o provedbi ugovora isplatom plaća u listopadu (plaća za rujan). Aneks toga kolektivnog ugovora će se primjenjivati kako je i potpisan, s isplatom plaća za travanj (isplata u svibnju). U priopćenju se ističe da je na inzistiranje sindikata, Ministarstvo rada zaduženo da napravi pregled inozemnih rješenja i domaćih pravnih okvira za razrješenja problema nejednakog položaja članova i nečlanova u odnosu na prava i odgovornosti spram potpisanih kolektivnih ugovora. Strane potpisnice dogovorile su imenovanje zajedničke Komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora. 2. TVRTKE UGOVOR INE I KOTORSKOG JUGOPETROLA O ISPORUCI DERIVATA Generalni direktori Industrije nafte Ina Tomislav Dragičević i kotorskog Jugopetrola Nikola Dragomanović, potpisali su ovih dana u Zagrebu dva ugovora o suradnji. Prvim jednogodišnjim ugovorom dogovorena je isporuka derivata (otprilike 200.000 tona godišnje), a drugim isporuka Ininih motornih ulja i maziva. Time će biti osiguran plasman do 1.500 tona maziva na crnogorsko tržište, a u prijašnjim je vremenima Inin godišnji izvoz na to tržište iznosio je otprilike 4.000 tona. Kako je priopćeno iz Ine, poslovni susret iskorišten je i za najavu potpisivanja ugovora o prodaji Ininog plina u bocama kroz maloprodajnu mrežu (33 benzinske postaje) kotorskog Jugopetrola. Za potrebe koordinacije poslovanja i plasmana robe na tržište Crne Gore, INA je ovih dana osnovala poduzeće INA-Crna Gora d.o.o. Kotor. INA u svojem priopćenju pojašnjava kako je svjesna činjenice da je hrvatsko tržište premalo za njene poslovne mogućnosti te da se realizacijom tih ugovora potvrđuju najave generalnog direktora Dragičevića o nužnosti intenzivnijeg okretanja tržištima susjednih država te boljem iskorištavanju prednosti koje takva suradnja može pružiti. Generalni direktori INE i Jugopetrola, Dragičević i Dragomanović izrazili su veliko zadovoljstvo potpisanim ugovorima sa željom za njihovom dobrom realizacijom, kao i za potpisivanje najavljenog ugovora o prodaji Ininog plina u bocama, objavili su iz Ine. DUGOVI ŠIBENSKE SLOBODNE PLOVIDBE PREMAŠILI 400 MILIJUNA KUNA Vjerovnici šibenske Slobodne plovidbe do utorka su Trgovačkom sudu u Splitu prijavili 400,46 milijuna kuna tražbina, od čega je tek 106,11 milijuna kuna osporeno. Stečajna masa, pak, zasad uključuje samo pokretnine, tj. uredski namještaj i uređaje, sitni inventar i radnu i zaštitnu odjeću. Taj šibenski brodar je krajem 1997. imao 14 brodova u svom vlasništvu, temeljni kapital je iznosio 56,62 milijuna DEM, a većinski vlasnik je bio Hrvatski fond za privatizaciju, s 80,4 posto udjela. U trenutku pokretanja stečaja žiro račun je bio blokiran sa 184,58 milijuna kuna naloga za naplatu, a gubici su premašivali vrijednost temeljnog kapitala. Stečajni postupak nad Slobodnom plovidbom vodi se od 15. rujna prošle godine. Razlozi pokretanja tog postupka su, po riječima stečajnog upravitelja Borisa Lambaše, nelikvidnost, preinvestiranje, prezaduženost kratkoročnim pozajmicama s lihvarskim kamatama, ali i pad cijena vozarina na svjetskom tržištu, pad potražnje u turizmu, ukidanje državne stimulacije početkom 90-tih te nedovoljna učinkovitost managementa tvrtke. U međuvremenu je pokrenuta prodaja imovine, a u pripremi su, najavio je Lambaša, tužbe protiv članova Nadzornog i Upravnog odbora zbog iskorištavanja utjecaja u društvu i povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti tvrtke za plaćanje. Tužbu, po njegovim riječima, može očekivati i revizor poslovanja za 1995., 1996. i 1997. godinu, splitski List d.o.o., jer je u tom razdoblju procijenio poslovanje tog pomorskog prijevoznika robe uspješnim i perspektivnim, dok je iz financijskih izvještaja i poslovne dokumentacije Slobodne plovidbe, kaže Lambaša, očito da je u tim godinama tvrtka neuspješno poslovala. Kako bi povećao stečajnu masu, Lambaša je pokrenuo i sudski postupak radi povrata imovine od Adut Conzaltinga, tvrtke koja je ovrhom uoči pokretanja stečajnog postupka stekla nekretnine, čija vrijednost uvelike premašuje iznos pozajmice dane Splitskoj plovidbi. Riječ je o poništenju ovrhe nad zgradom Slobodne plovidbe te poslovnim udjelima u Školjiću i Brodogradilištu i marini. Lambaša pritom napominje da su kamate na pozajmicu bile lihvarske, isto kao i u slučaju pozajmica koje je odobrio splitski Fintšted štedno kreditna služba. Zanimljiv je njegov nalaz o osnivačima spomenutih tvrtki. U sva tri slučaja riječ je o dvjema istim osobama. Slobodna plovidba u svom vlasništvu više nema ni jedan brod. Sve ih je preuzeo najveći vjerovnik, poslovni čovjek iz Libanona Nemr Diab. Po saznanjima stečajnog upravitelja, brodovi su sada u vlasništvu jedne kanadske tvrtke. Ta šibenska tvrtka u svom vlasništvu, od nekadašnjih šest povezanih društava, sada ima tek Brodoservis, s temeljnim kapitalom od 564,79 milijuna kuna, koji je također u stečaju. Ukupno je prijavljeno 2,2 milijuna kuna potraživanja Slobodne plovidbe u tom stečajnom postupku, pokrenutom 10. prosinca prošle godine pri Trgovačkom sudu u Splitu. Stečajni upravitelj traži i povrat sredstava od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na ime duga od 48,17 tisuća kuna za bolovanja iznad 42 dana, u tijeku je i sudski postupak protiv bivših zaposlenika od kojih tvrtka potražuje 875,94 tisuće kuna na ime isplaćenih predujmova plaća, još je otvorena mogućnost glede tužbi za dane kredite osobama za stipendije, ukupno 541,75 tisuća kuna, a a riješava se i još nekoliko manjih potraživanja. NOVE USLUGE HT-A U CRONET MREŽI Hrvatske telekomunikacije (HT) omogućile su korisnicima Croneta, slanje SMS alfanumeričkih poruka na paginig mrežu BIP (097) te samostalno aktiviranje, po potrebama korisnika, CLIR usluge koja omogućava zabranu slanja vlastitog pretplatničkog broja. Na istoj je konferenciji za tisak najavljena i usluga slanja SMS poruka sa mobilnog uređaja Croneta na Internet e-mail adrese, odnosno obrnuto, a ta je usluga u testnoj fazi tijekom ovog mjeseca. Slanje alfanumeričkih poruka sa Croneta na BIP paging mrežu obavlja se u obliku SMS poruka s tim da korisnik mobilnog uređaja sam upisuje broj BIP pretplatnika, a cijena slanja jedne takve poruke iznosi 0,20 kuna (plus PDV). Uslugu zabrane slanja vlastitog broja pretplatnici Croneta odsad mogu kontrolirati sa svojeg mobilnog uređaja, odnosno isključiti je ili uključiti po želji. Moguće je i služiti se tom uslugom jednokratno, na način da se prije utipkavanja telefonskog broja unesu znakovi #31# čime se jednokratno blokira ispis pretplatničkog broja. Ta se usluga može koristiti samo u slučaju telefonskih razgovora, dok se pri slanju alfanumeričkih poruka ne može zabraniti slanje broja mobilnog uređaja s kojeg se te poruke šalju. Iz HT-a su objavili i kako testiraju uslugu slanja SMS poruka na e-mail, odnosno slanje e- maila u SMS obliku na Cronet mobitel. Svaki pretplatnik Croneta moći će imati i svoju e-mail adresu u obliku: pretplatnički brojŽcronet.tel.hr USKORO 100-TISUĆITI INTERNET KORISNIK HINETA Hinet - najveći davatelj Internet usluga u Hrvatskoj imao je krajem ožujka ukupno 93.443 mala i srednja korisnika te 163 velika korisnika koji su pristupali na Internet putem zakupljenih vodova, objavili su na nedavnoj konferenciji za novinare predstavnici Hrvatskih telekomunikacija (HT), koji su najavili kako u idućih mjesec dana očekuju i 100-tisućiti priključak na Internet putem Hineta u Hrvatskoj. Preko Hineta, mreže HT-a, moguće je pristupiti Internetu putem pet korisničkih paketa namijenjenih malim, srednjim i velikim korisnicima. Za kategoriju mali korisnik priključak i e-mail adresa su besplatni, pretplata se ne plaća, dok se za kategoriju mali plus korisnik uz besplatan priključak i e- mail adresu plaća mjesečna pretplata od 99 kuna. Cijene pak jednosatnog korištenja Interneta se tako kreću u rasponu od 2,2 do 13,2 kune (plus PDV) ovisno za koji se tarifni sustav korisnici odluče, te u koje se vrijeme priključuju na Internet. Kako su istaknuli predstavnici HT-a, takav je cjenik najvećeg domaćeg Internet davatelja u usporedbi s drugim 'providerima' u europskim zemljama, jedan od najjeftinijih. Također su najavili kako će cijene korištenja Interneta u Hrvatskoj pratiti svjetske trendove, odnosno uvodit će se i još povoljniji tarifni modeli (flat rate). Od 18. travnja svi će se građani koji žele postati mali korisnici Hineta moći registrirati na prodajnim mjestima gdje će dobiti sve potrebne podatke kako se priključiti na Internet. HT ovog vikenda, u subotu i nedjelju, 8. i 9. travnja, organizira u Boćarskom domu u Zagrebu cjelodnevni Hinet.show gdje će građani moći 'osjetiti' sve mogućnosti Interneta, te se upoznati s načinom korištenja globalne svjetske računalne mreže. Održavat će se kratke Internet radionice za sve dobne grupacije ljudi, te će se održavati prezentacije za potpune početnike dajući osnove znanja u spajanju na Internet te njegovom korištenju. Iz HT-a su najavili i Hrvatske dane Interneta koji će se 17. i 18. svibnja održati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku u Rijeci. Organizatori tog skupa su uz HT, tvrtke Multilink i Microsoft Hrvatska. NOVA LINIJA CRIJEPA U DILJU DAJE OČEKIVANE REZULTATE Nova linija za proizvodnju crijepa vinkovačke Industrije građevinskog materijala Dilj, u koju je uloženo 2,5 milijuna DEM, daje očekivane rezultate, objavilo je poslovodstvo te tvrtke. Riješeni su gotovo svi problemi koji su se pojavili tijekom probne proizvodnje, a preostale sitnice rješavat će se u hodu. U tvrtki ističu kako se ne radi o problemima klasične prirode. Naime, proizvođač opreme jamči četiri tisuće komada crijepa u minuti, a u Dilju još nisu dostigli tu brzinu proizvodnje, iako nisu daleko od predviđenog maksimuma. U uhodavanje linije maksimalno su bili angažirani zagrebački i talijanski stručnjaci. Inače, u Dilju se proizvodi punim kapacitetom na svim linijama. Dnevno se proizvede otprilike 170.000 komada crijepa, 10.000 do 15.000 zidnih elemenata te pripadajuća količina žljebnjaka. VETROPACK STRAŽA OČEKUJE BOLJU POSLOVNU GODINU Poslovanje Vetropack Straže već se nekoliko godina odvija u nepovoljnim gospodarskim uvjetima, otežanim i hiperprodukcijom stakla u Europi. Stoga je u prvom lanjskom polugodištu prodaja staklene ambalaže bila znatno niža nego u istom razdoblju 1998., što se nije moglo nadoknaditi niti boljom prodajom u drugom dijelu godine. Ukupni je lanjski prihod bio 327,93 milijuna kuna, a u konačnici je ostvaren gubitak, objavila je ovih dana Uprava te tvrtke uoči redovite godišnje skupštine dioničara. Unatoč lošim rezultatima i višegodišnjoj negativnoj bilanci, rast prometa od lanjskog kolovoza i optimističnije prognoze naših kupaca ulijevaju nam nadu da će naš promet u 2000. godini porasti, napominje Uprava. Nastavi li se i dalje takva prodaja te uz zahvate koje poduzimamo na smanjenju troškova, ovu bismo godinu mogli završiti s boljim rezultatom, kažu u tvrtki. Taj jedini hrvatski proizvođač ambalažnog stakla lani je u tehničke projekte investirao 14,5 milijuna DEM, pri čemu je najznačajnije bilo ulaganje devet milijuna DEM u izgradnju moderne staklarske peći te 2,5 milijuna DEM u postrojenje za reciklažu krša. U ovoj godini planiraju investirati 6,5 milijuna DEM i to u nabavku stroja za proizvodnju laganih boca, drugu etapu izgradnje skladišta gotovih proizvoda, transportni sistem za prijenos krša, modernizaciju informatičkog sustava te praonicu strojnih dijelova. Vetropack Straža ove godine slavi i 110 godina svog postojanja. Od 1996. godine u većinskom je vlasništvu, s 87 posto udjela, švicarskog Vetropack Holdinga AG. Na razini holdinga Vetropack je ostvario lani konsolidirani prihod od 392,8 milijuna CHF, 1,3 posto manje nego prethodne godine. No, dobit je bila na razini od 4,7 milijuna CHF ili pola milijuna više nego u 1998. Povećanje dobiti rezultat je smanjenja troškova i pune iskorištenosti proizvodnih kapaciteta. U vlasništvu Vetropacka, koji ima dvije staklane u Švicarskoj, uz hrvatsku, nalaze se i dvije staklane u Austriji i jedna u Češkoj. POKRENUT STEČAJNI POSTUPAK U PPK VELEBITU U gospićkom Poljoprivredno prehrambenom kombinatu Velebit 27. ožujka ove godine Trgovački sud u Karlovcu pokrenuo je stečajni postupak i postavio za stečajnog upravitelja Josipa Cajnka. Stečaj su zatražili zaposlenici, njih 31, kojima PPK duguje 21 plaću, odnosno otprilike 465.000 kuna. Žiro račun tvrtke u blokadi je neprekidno 1.446 dana, s nepodmirenim nalozima za plaćanje u visini od 17,99 milijuna kuna. Ukupna dugovanja tvrtke znat će se za otprilike mjesec dana, kada ističe rok vjerovnicima za prijavu tražbina na Trgovačkom sudu. U vlasništvu PPK Velebit prije rata bili su tvornica stočne hrane, pekara, otkupna stanica, suvremena sortirnica i skladište krumpira, silos i mlin, klaonica, mljekara, proizvodnja sjemenskog krumpira, poljoprivredna mehanizacija, maloprodajna mreža, svinjogojska i farma ovaca. Danas posjeduje tek velike neiskorištene skladišne prostore i poljoprivredno zemljište na kojem se ne može pokrenuti proizvodnju zbog nedostatka obrtnih sredstava. Zbog toga će, po riječima stečajnog upravitelja, najvjerojatnija sudbina tog nekad uspješnog kombinata biti likvidacija. NOVA MARKETINŠKA STRATEGIJA COCA-COLE - "UŽIVAJTE" Proizvođač svjetski poznatog bezalkoholnog pića Coca-Cola predstavila je novu marketinšku strategiju na hrvatskom tržištu, a s ovotjednom konferencijom za novinare službeno je započela i nova "Coca-Cola uživajte" kampanja u Hrvatskoj. Nova kampanja zamjenjuje dosadašnju Always Coca-Cola kampanju, koja je bila prisutna od 1992. godine. Tvrtka Coca-Cola Company na svjetskoj je razini posljednjih godina doživjela značajnu promjenu u poslovnom pristupu, a kao rezultat toga je i nova marketinška strategija, kazao je generalni direktor Coca-Cola Beverages Hrvatska, Bruno Filipi. Za razliku od sedamdesetih i osamdesetih kada je kompanija postajala globalna i proširila se na tržišta 200 zemalja svijeta, u devedesetim se, kaže, svijet počeo razvijati u novom i različitom smjeru. Poslovodstvo kompanije shvatilo je kako je sljedeći veliki evolucijski korak razviti se iz globalne u lokalnu tvrtku, odnosno iznova otkriti svoje multikulturalno i multilokalno nasljeđe i bogatstvo, te je odlučila više pozornosti pokloniti lokalnim vrijednostima svakog tržišta, kazao je Filipi. Coca-Cola je iz toga razloga, osim novog grafičkog oblikovanja koji će biti prisutan na svim pakovanjima proizvoda, premijerno predstavila i novu 'Coca- Cola uživajte' glazbu posebno prilagođenu hrvatskom tržištu te šest novih TV spotova čije će prikazivanje započeti ovoga tjedna. Novinarima je također predstavljena i planirana Coca-Cola ljetna turneja po 20 hrvatskih gradova. Tvrtka Coca-Cola Beverages Hrvatska u zadnjih je nekoliko godina investirala gotovo 150 milijuna DEM u razvoj poslovanja u Hrvatskoj, istaknuo je Filipi. Unatoč svim gospodarskim i ostalim izazovima, napominje, ni u jednom trenutku nisu prekinuti programi investiranja. Rezultat toga je povećanje prodaje od rata do danas pet puta, a broj zaposlenih tri puta (danas je zaposleno više od 750 ljudi). Dvije godine za redom, 1998. i 1999., tvrtka je nominirana među pet najboljih velikih hrvatskih tvrtki u akciji "Zlatna kuna" Hrvatske gospodarske komore, kazao je Filipi. Jedan od tvrtkinih velikih projekta, koji će biti završen ove godine, vrijedan 100 milijuna DEM, je modernizacija punionice te izgradnja novog distribucijskog centra i poslovne zgrade u Zagrebu. "HRVATSKI DUHANI" OVE GODINE PROIZVODE DUHAN NA VIŠE OD 4.185 HA Na proizvodnom području tvrtke "Hrvatski duhani" u Pitomači, Virovitici i Kutjevu, koja posluje u sastavu koncerna Tvornice duhana Rovinj (TDR), ove je godine ugovorena proizvodnja duhana na ukupno 4.185 hektara, objavljeno je iz TDR-a, prilikom ovotjednog posjeta toj tvornici više od stotinu podravskih uzgajivača duhana, koji su okupljeni unutar Udruge hrvatskih proizvođača duhana "Krupan list". Prošle je godine sa tih proizvodnih područja otkupljeno ukupno 8.100 tona duhana, čija je vrijednost iznosila više od 103,6 milijuna kuna. Proizvođači očekuju kako bi vrijednost otkupljenog duhana ove godine trebala biti između 18 i 21 posto veća nego lani. Od ukupne ovogodišnje proizvodnje na 4.185 hektara, 93 posto duhana otpada na sortu 'Virginija', dok se ostatak odnosi na sortu duhana 'Durley'. Na područjima Virovitice i Pitomače, ove će godine proizvodnja ostati na razini lanjske, odnosno zabilježiti i blagi pad, dok će područja "Hrvatskih duhana" u Slavoniji ostvariti rast proizvodnje duhana od gotovo 12 posto. Ukupna je proizvodnja, kako ističu iz TDR-a, ove godine ugovorena s 2.112 obiteljskih gospodarstava u 287 hrvatskih naselja. Udruga hrvatskih proizvođača duhana "Krupan list" okuplja više od 3.000 obiteljskih gospodarstava, a s TDR-om ima, sukladno prošle godine potpisanom Ugovoru, trogodišnju poslovnu suradnju. Kako su naglasili iz TDR- a, zajednički im je cilj s proizvođačima duhana, povećanje proizvodnje i kvalitete uz osiguravanje povoljnih uvjeta za uzgajivače te konkurentnost domaćeg duhana na svjetskom tržištu. "MARKS & SPENCER" OTVARAJU ROBNU KUĆU U ZAGREBU Jedan od europskih vodećih maloprodajnih lanaca, britanska modna kuća "Marks & Spencer" krajem svibnja ove godine ulazi na hrvatsko tržište otvaranjem robne kuće u Zagrebu, u što će investirati otprilike milijun GBP. Robna kuća "Marks & Spencer" bit će otvorena u prostoru Centra Kaptol, a na više od 1.000 četvornih metara ponudit će najnovije modele ženske i muške odjeće iz svojih trendovskih kolekcija. Kako bi se otvorenje i ponuda proizvoda što bolje pripremili u tijeku je intenzivan trening za buduće osoblje - 30-ak zaposlenika - iz lokalne sredine, ali i osmišljavanje cjelokupnog izgleda i atmosfere u robnoj kući, koja mora biti u skladu sa standardima "Marks & Spencera". Pojašnjavajući razloge dolaska na hrvatsko tržište, generalni direktor "Marks & Spencera" franšize za Hrvatsku, Sloveniju i Austriju Adrian Woolford istaknuo je da su nakon jednogodišnjeg istraživanja odlučili potrebnim u Hrvatskoj otvoriti njihovu trgovinu, koja će nuditi proizvode visoke kvalitete te realnih cijena. Također je kazao da će cijene proizvoda "Marks & Spencera" u Hrvatskoj biti nešto više nego u Velikoj Britaniji, zbog poreza na uvoz robe, ali niže nego u ostalim istočno europskim zemljama. HOTEL DUBROVNIK DO KRAJA OVE GODINE U POTPUNO NOVOM RUHU U zagrebačkom hotelu Dubrovnik, koji ima ukupno 269 soba, u idućim će se mjesecima obnoviti i preostalih 111 soba u originalnom dijelu hotela, tako da će do konca ove godine taj hotel osvanuti u potpuno novom ruhu. Ponudom usluga smještaja hotel će moći zadovoljiti svakog zahtjevnog poslovnog gosta kao i turista koji će odsjesti u njemu. Do prije nepunih mjesec dana najveći je problem toga hotela bio prilaz i parkirališni prostor. Završetkom radova na parkiralištu u Praškoj ulici br. 5, Hotel Dubrovnik dobio je na korištenje značajan parkirališni prostor pa je stoga od početka ovoga mjeseca u mogućnosti prihvaćati i velike turističke autobuse, rekli su predstavnici Uprave hotela. Rješavanje problema parkiranja i smještaja autobusa za turističke grupe jedna je od strateških smjernica daljnjeg djelovanja Hotela Dubrovnik. To se, po njihovim riječima, poklapa i s konačnim završetkom radova na obnovi svih soba i salona novoga dijela hotela. Svaka od 158 dosad obnovljenih soba opremljena je po najmodernijim standardima svjetskih poslovnih hotela. U sobi se, uz novi i veći krevet i moderno opremljenu kupaonicu nalazi i izravni priključak na Internet, e-mail te personalizirani sustav klimatizacije. Uvođenjem toga sustava svakom je gostu omogućeno da prilagodi temperaturu u svojoj sobi prema vlastitoj želji, neovisno o središnjem sustavu grijanja i hlađenja. Uz obnovljene sobe, izgrađeno je i šest novih salona za sastanke i prezentacije s najmodernijim audio-vizualnim pomagalima. Na svakom je katu novog dijela hotela otvoren i poslovni prostor za iznajmljivanje, koji je opremljen izravnim telefonskim linijama i ostalim pogodnostima. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA RAZVITAK GOSPODARSKE SURADNJE IZMEĐU HRVATSKE I RUSIJE Razvitak bilateralnih odnosa, posebice na području gospodarstva, odnosno u sektoru poljoprivrede, brodogradnje, naftne industrije, graditeljstva, farmaceutske i tekstilne industrije, turizma te boljoj uspostavi telekomunikacijskih veza temelj je buduće suradnje između Hrvatske i Ruske Federacije, rekao je u četvrtak ruski ministar gospodarstva Andrej Georgijevič Šapovaljanc prigodom posjeta ruske gospodarstvene delegacije Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Direktorica Sektora međunarodnih odnosa HGK Dunja Konjevod kazala je kako je Ruska Federacija jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Pritom je izrazila nadu kako će se ubuduće razvijati nove mogućnosti viših oblika suradnje, primjerice zajednička ulaganja, dugoročna proizvodna kooperacija ili zajednički nastup na trećim tržištima. HGK ima s Trgovinsko-industrijskom komorom Ruske Federacije potpisan Sporazum na temelju kojeg će se osnovati Poslovni savjet čiji će članovi biti ruske i hrvatske tvrtke s ciljem unaprjeđenja postojeće i pronalaženja novih oblika suradnje. Obje su zemlje zainteresirane za unaprjeđenje trgovinsko-gospodarske suradnje i smatraju kako je moguće dosegnuti obujam ukupne robne razmjene od milijarde USD. Za Hrvatsku to znači izvoz u Rusiju proizvoda višeg i visokog stupnja obrade, a uvoz sirovina. Robna je razmjena između Hrvatske i Rusije (u uvozu iz Rusije) u odnosu na prošlu godinu porasla za 83,5 posto, dok se u izvozu u Rusiju bilježi značajan pad od 57,6 posto. Ti podaci ukazuju na suzdržanost hrvatskih tvrtki u poslovanju s ruskim partnerima, prvenstveno zbog problema naplate koji se javljaju kao posljedica gospodarske krize. Četrdesetak ruskih gospodarstvenika prisustvovat će u petak, drugoga dana boravka u Zagrebu, drugom zasjedanju Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarstvenu i znanstveno-tehničku suradnju. FINANCIJSKE PROGNOZE SVJETSKE BANKE ZA OVU GODINU Većina tranzicijskih i zemalja u razvoju ove godine ostvarit će veći nacionalni dohodak po stanovniku nego lani, ali 41 zemlja bit će i dalje u ozbiljnim teškoćama, na granici pozitivnog rezultata, procjenjuju stručnjaci Svjetske banke u svom godišnjem izvješću o financijskim kretanjima u svijetu u 2000. godini. Izvješće je predstavljeno u utorak na konferenciji za novinare u sjedištu Banke u Washingtonu. Svjetska banka očekuje da će prosječni gospodarski rast zemalja u razvoju i onih koje prolaze kroz gospodarsku pretvorbu u ovoj godini biti otprilike 4,6 posto, dok za 2001. godinu najavljuju 4,8 postotni gospodarski rast. "Bit će to rezultat oporavka od globalne financijske krize 1997.-1999. godine", stoji u izvješću. Zasluge za sadašnju relativnu stabilnost svjetskih financija Banka pripisuje neočekivano visokom gospodarskom rastu u industrijski razvijenim zemljama, "izuzetnom porastu" svjetske trgovine i višim cijenama sirovina. "Ipak, 41 zemlja s ukupno oko milijardu stanovnika jedva će prijeći granicu pozitivnog rasta BND-a po stanovniku", upozoravaju u Svjetskoj banci. Ovaj jaz između najsiromašnijih i ostatka svijeta smatraju najvećom prijetnjom ukupnoj gospodarskoj i političkoj stabilnosti. Hrvatska prema nekim pokazateljima Svjetske banke ne bi trebala biti nezadovoljna. Iako su službeno objavljeni podaci iz 1998. godine vidljiv je blagi porast BDP-a koji je iznosio 21,587 milijardi USD. Smanjen je i vanjskotrgovinski deficit. U 1997. godini on je bio 2,4 milijarde a 1998. godine iznosio je milijardu i po USD. Lošija je slika vanjske zaduženosti. Ona je sa 6,846 milijardi USD u 1997. godini povećana na 8,297 milijardi na kraju 1998. godine. Time je Hrvatska došla do nezavidne zaduženosti od 38,4 posto svoga BDP-a. Prema još uvijek ne konačnim podacima za razdoblje do rujna 1999. godine "vanjska zaduženost središnje vlade iznosila je 42,1 milijardu kuna (...), šest posto iznad zaduženja na kraju 1998. godine, što je posljedica novog zaduživanja u inozemstvu i deprecijacije kune". U Međunarodnom monetarnom fondu kažu da je 31 posto hrvatskog vanjskog duga Londonskom i Pariškom klubu. Istodobno, procjenjeno je da je BDP u 1999. godini realno smanjen za približno 2,1 posto. D&B: POBOLJŠAN PROFIL RIZIČNOSTI ULAGANJA U HRVATSKU Profil rizičnosti ulaganja u Hrvatsku prvi je put nakon dvije godine poboljšan, što je izravni pokazatelj kretanja postojećeg rejtinga Hrvatske, koji za travanj iznosi DB5b, prema višoj poziciji, objavljeno je u četvrtak iz agencije Dun&Bradstreet (D&B), jedne od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, u njihovom izvještaju za travanj. Za takvu su procjenu, prema ocjeni analitičara D&B-a, zaslužni pozitivni potezi nove hrvatske Vlade - smanjenje javnih troškova, najava smanjenja PDV-a, smanjenje osobnih poreza i drugo. Ipak u D&B-u očekuju kako će rast bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 1 posto uz deficit proračuna od 1,8 posto, kao rezultat smanjenih fiskalnih prihoda. Kako ocjenjuju iz te međunarodne agencije, o umjerenosti fiskalne politike i dalje će ovisiti strana ulaganja i dobri odnosi s ponuđačima zajmova, a dodatno povjerenje Hrvatska bi dobila prijemom u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Kako zaključuju analitičari D&B-a trenutačno zanimanje Europske unije (EU) za stanje u regiji te lobiranje SAD-a moglo bi možda i požuriti postizanje sporazuma o približavanju Hrvatske prema EU. S ocjenom DB5b Hrvatska je i dalje na devetom mjestu na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe, s tim da se u travanjskom izvješću pojavljuje strelica trenda okrenuta prema gore koja ukazuje na pozitivna kretanja oko rizika ulaganja u Hrvatsku. Na toj su ljestvici i dalje prve Mađarska i Slovenija s ocjenom DB3a, dok su uvjerljivo posljednje Albanija i SRJ s ocjenom DB7. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA TOMČIĆ S IZASLANSTVOM HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić primio je u utorak izaslanstvo Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na čelu s predsjednikom Predsjedništva HUP-a Brankom Roglićem. Na sastanku je izneseno kako je nedostatno u javnosti ocrtano stvarno nepovoljno stanje gospodarstva kojem se pridaje nedovoljno pažnje, te je ukazano na nužnost donošenja strategije razvoja, rasterećenja privrede kao i jačanja pravne države kako bi se procesuirale dosadašnje nezakonite radnje i spriječile nove nezakonitosti. Istaknuta je važnost očuvanja socijalnog mira kao preduvjeta izlaska iz sadašnjih velikih teškoća, stoji u priopćenju saborske Službe za odnose s javnošću. Tomčić se suglasio s tim ocjenama i prijedlozima i napomenuo kako je nova vlast zatečena neočekivano lošim stanjem, pa to uvjetuje sporije korake u promjenama. One će se potaknuti hitnim zakonodavnim djelovanjem Hrvatskog državnog sabora, a dogovoreno je da će predstavnici HUP-a prisustvovati sjednicama saborskih odbora za gospodarstvo i financije. Nakon sastanka predsjednik Predsjedništva HUP-a Branko Roglić izjavio je kako je s predsjednikom Sabora dogovorena intenzivnija suradnja između Sabora i HUP-a, posebice kroz rad saborskih odbora. Roglić je kazao kako je razgovor bio koristan za obje strane. HUP je tijekom predizbornih aktivnosti tadašnjih stranaka oporbe, s njima dogovorio određenu suradnju. Prošlotjedni posjet kod premijera Račana te ovaj posjet predsjedniku Sabora samo su nastavak tada započete suradnje, odnosno nastavak intenziviranja utjecaja HUP-a na hrvatsko gospodarstvo te upliva vlasti na to gospodarstvo, izjavio je Roglić. Izaslanstvo HUP-a i predsjednika Sabora složili su se, među ostalim, da dinamika promjena u gospodarstvu nije dovoljno brza, kazao je Roglić. Naime stanje u gospodarstvu je takvo da je potrebno intenzivirati odnose vlasti prema gospodarstvu, a naravno i brzinu promjena, kazao je Roglić. Pod tim mislim, kazao je, da je potrebno što prije gospodarstvo rastereti ogromnih poreza kojima je inače opterećeno te da se dobit koja se reinvestira oslobodi poreza jer to stvara nova radna mjesta. Upravo su, po njegovom mišljenju, u dinamiziranju gospodarstva skrivena buduća nova radna mjesta. Tijekom razgovora bilo je riječi i o gorućem pitanju hrvatskog gospodarstva - nelikvidnosti. To je po Roglićevim riječima pošast, kojoj se je potrebno othrvati u najskorije vrijeme. Država tu mora prva početi djelovati jer je jadan od glavnih krivaca za nelikvidnosti, dok su drugi krivci insolventna poduzeća koja se kamufliraju u toj općoj nelikvidnosti, rekao je Roglić. SPORAZUM HUP-A I CERTIFIKATORSKIH TVRTKI O PRIMJENI ISO STANDARDA U Hrvatskoj, prema podacima do kraja ožujka ove godine, tek 202 tvrtke primjenjuju sustav kvalitete ISO 9000 u upravljanju poslovnim sustavima. Primjena sustava kvalitete, uz ostalo, neizbježna je i za definiranje te afirmaciju strategije izvoza hrvatskih proizvoda i njegova poticanja, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Kako bi potaknuo takva opredjeljenja, HUP je u utorak potpisao Sporazum o suradnji s četiri vodeće svjetske certifikatorske tvrtke - Bureau Veritas Croatia, Det Norske Veritas, Lloyd's Register i SGS Adriatica. U HUP-u smatraju da će Sporazum hrvatskim tvrtkama osigurati lakše uvjete za primjenu sustava kvalitete. Tom primjenom, kažu, stvorit će se pak uvjeti za jačanje hrvatskih poduzeća, omogućiti njihov proboj na tržištu te ojačati interes stranih ulagača za hrvatsko tržište. U Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja, uvođenje sustava kvalitete odvija vrlo sporo, ocijenili su poslodavci. Krajem 1998. godine Hrvatska je imala 121 tvrtku sa certifikatom, za razliku od susjednih zemalja koje su već tada brojale puno više, primjerice, Slovenije s 502 certifikata, Slovačke s 575 certifikata, Rumunjske s 262 certifikata, pa čak i Jugoslavije sa 148 certifikata. Prema njihovim riječima, razlog tako malom broju certifikata ISO 9000 u Hrvatskoj, ponajviše leži u nepoznanici što je to certificiranje, a i postupak uvođenja sustava kvalitete dosta je koštao. Pritom ističu kako razlog leži i u stanju u hrvatskom gospodarstvu, gdje se svi muče s nelikvidnošću. Stoga od hrvatske Vlade očekuje ponajprije rješavanje toga problema, kako bi se stvorio prostor za normalno djelovanje gospodarstva, posebice na kvaliteti. HUB PRIDRUŽENI ČLAN BANKOVNE FEDERACIJE EU Hrvatska udruga banaka (HUB), kao predstavnik hrvatskog bankarstva primljena je kao pridruženi član u Bankovnu federaciju Europske unije (FBE- Banking Federation of the European Union) na posljednjoj sjednici Izvršnog odbora Federacije, održanoj u Bruxelles-u. Zadatak HUB-a je približavanje hrvatskih bankaka standardima bankarstva zemalja EU, tako da će prijam u pridruženo članstvo Bankovne federacije EU olakšati suradnju na tom polju i ojačati kontakte sa stranim udrugama i njihovim članicama. Inače, Bankovna konferencija EU osnovana je 1960. godine kao "zajednički glas banaka" tadašnje Europske ekonomske zajednice i predstavlja interese banaka na razini Zajednice. Osim 15 zemalja članica EU, tri zemlje EFTA-e (Norveška, Švicarska i Island) su u punom članstvu. Zbog proširenja suradnje s nečlanicama EU, neke udruge banaka bile su uključene kao "dopisni" članovi Federacije do listopada 1998. kad je Izvršni odbor odlučio dopustiti status "pridruženog člana" i pojačati kontakte sa susjednim zemljama u cilju bolje integracije njihovih gospodarstava sa EU. Sada je u takvo članstvo Federacije uključena i Hrvatska udruga banaka, uz slične udruge banaka Andore, Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Turske. Za zemlje prvog kruga pregovora za ulazak u EU ustanovljen je i poseban "pripremni odbor" koji pomaže u usuglašavanju bankovnih propisa s propisima EU. Osnivanjem Europske centralne banke (ECB), uloga Federacije sve je važnija jer ECB u pravilu ne smije razgovarati s pojedinim zemljama (udrugama), nego s tijelima EU, tako da Federacija obavlja tu ulogu u ime svih udruga zemalja članica i koordinira njihove aktivnosti na razini EU. Polja djelovanja Federacije su; EMU (europska monetarna unija), nadzor banaka, financijska tržišta, platni promet, zaštita potrošača, pravni, porezni i računovodstveni aspekti u bankarstvu, sigurnost i sprečavanje prijevara, socijalna uloga, osiguranje izvoznih kredita i ostali međunarodni poslovi. Federacija je definirala i dnevno određuje EURIBOR kamatnu stopu koju jedna vrhunska banka daje drugoj vrhunskoj banci na njene depozite, kao i EONIA (Euro OverNight Index Average) - prekonoćnu prosječnu stopu na međubankovnom tržištu Eurolanda. UGOSTITELJI NEZADOVOLJNI POLOŽAJEM Hrvatski ugostitelji nezadovoljni su svojim položajem u turističkome gospodarstvu, posebice nekim zakonskim odredbama zbog kojih su, ako se uskoro ne ukinu ili ne poprave, spremni već za Uskrs zatvoriti lokale, najavio je ovoga tjedna na zajedničkoj konferenciji za tisak Cehova za ugostiteljstvo i turizam zagrebačke i riječke hrvatske obrtničke komore predsjednik zagrebačke podružnice Darko Belušić. Kazao je kako ugostitelji zahtijevaju žurnu promjenu zakonskih odredaba o pušenju u lokalima i prodaji duhanskih proizvoda, protive se zabrani rastakanja bezalkoholnih pića iz velikih boca te traže ukidanje nadzornih lista u zahodskim prostorijama. Ako se o našim zahtjevima uskoro ne bude raspravljalo, počet ćemo štrajkati najkasnije u početku lipnja, upozorio je Belušić. Predsjednik riječke Hrvatske obrtničke komore Vid Arbanas je ustvrdio da je odnos Vlade i resornog ministarstva prema velikim hotelskim sustavima bitno lošiji nego prema ugostiteljima. Želi li se pomoći ugostiteljima da se što bolje pripreme za turističku sezonu, treba im odobriti povoljne zajmove, uskladiti rad inspekcija kako bi se što manje ometalo redovito poslovanje, omogućiti zapošljavanje privremene radne snage i na vrlo kratke rokove. Također treba uvesti licencije za pojedine usluge - prema kategoriji lokala - predvidjeti poticaje za cjelogodišnje poslovanje, omogućiti plaćanje usluga devizama, osigurati kvalitetne usluge zdravstvenih služba, pošta i tomu slično, rečeno je. Upozoreno je da treba brzo i učinkovito suzbiti rad na crno u ugostiteljstvu i turizmu. 5. SINDIKATI PROSVJED ČLANOVA ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA PIK-A VRBOVEC Članovi Zaposleničkog vijeća PIK-a Vrbovec prosvjedovali su u utorak u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP). Zatražili su redovitu isplatu minimalne zajamčene plaće i ubrzanje istrage protiv odgovornih za PIK-ov poslovni slom. U HZMO-u, većinskom vlasniku PIK-a, prosvjednike je primila članica PIK-ova Nadzornog odbora Ivana Brdar. Istaknula je da Vlada ne namjerava otvoriti stečaj PIK-a, nego u dogovoru s vjerovnicima i dobavljačima intenzivirati proizvodnju. Zato je potrebno, rekla je, da se radnici još malo strpe sa svojim potraživanjima. No čelnik PIK-ova sindikata Stjepan Leboš zatražio je da se hitno pronađe sedam milijuna kuna za isplatu minimalnih zajamčenih plaća na koje su radnici pristali kako bi pomogli poduzeću u izvlačenju iz krize. Ivana Brdar najavila je da će pokušati pronaći novac za plaće, ali je istaknula da je gotovo sigurno da u tome neće uspjeti. Prosvjednici su zatim otišli u sjedište MUP-a kako bi provjerili što je s kaznenim prijavama protiv osoba koje su sudjelovale u PIK-ovu slomu, na čelu s bivšim ministrom poljoprivrede Zlatkom Dominikovićem. Njihovo izaslanstvo primio je ministar Šime Lučin. Glasnogovornik MUP-a Slavko Rako nakon sastanka je izjavio da je ministar upoznat sa slučajem PIK-a Vrbovec te da je zatražio izvješće o obradi toga predmeta. Ministar je, kaže Rako, naglasio da je MUP već nekoliko kaznenih prijava u vezi s PIK-om uputio Državnom odvjetništvu. DAVOR JURIĆ IZABRAN ZA POTPREDSJEDNIKA ICFTU-A Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić u petak je izabran za potpredsjednika Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU) i zamjenika člana Izvršnog odbora ICFTU-a za jugoistočnu Europu, priopćeno je iz SSSH. Jurić je izabran za potpredsjednika najveće međunarodne sindikalne organizacije na 17. Kongresu ICFTU-a koji je proteklih dana uz nazočnost 2.000 izaslanika iz 144 zemlje održan u Durbanu u Južnoafričkoj Republici. Posljednjeg dana rada Kongresa usvojeno je nekoliko rezolucija o radničkim i sindikalnim pravima, borbi sindikata protiv negativnih posljedica globalizacije i pravima žena. Kongres ICFTU-a pozvao je sve nacionalne sindikate na veću solidarnost i udruživanje u borbi za radnička i sindikalna prava, priopćio je SSSH. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI HRVATSKA NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO 2000. U HANNOVERU Hrvatska će se nakon uspješnog predstavljanja na Svjetskoj izložbi Expo u Lisabonu i ove godine predstaviti na Expo-u 2000., koji će se od 1. lipnja do 30. listopada održati u njemačkom gradu Hannoveru. Tema ovogodišnje izložbe je "Čovjek, priroda, tehnologija", a u središtu je odnos između tehnološkog razvitka i prirode, istaknula je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednica hrvatske Vlade i nacionalna povjerenica za Expo 2000. Željka Antunović. Upravo zbog brige o čovjeku, Hrvatska kao zemlja bogate i očuvane prirode ima sve preduvjete za punopravan nastup na toj izložbi, kazala je Antunović. Podsjećajući na brojne različite stavove o tome je li u Hannover trebalo ili nije trebalo ići, Antunović je rekla kako je Hrvatska dobila poseban poziv od zemlje domaćina i upustila se u jedan prilično rizičan posao s obzirom na kratkoću vremena do početka izložbe. Antunović je kazala kako se svojim nastupom na izložbi Hrvatska otvara prema svijetu i pokušava zauzeti drugačiju poziciju u međunarodnim odnosima. Tema ovogodišnje izložbe vrlo je široka i u nekim svojim dijelovima otvara Hrvatskoj velike mogućnosti prezentacije. Hrvatski ljudi doista imaju što reći i pokazati svijetu, a kad je u pitanju tehnologija Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, naglasila je Antunović. Dodala je kako bi tehnološke mogućnosti Hrvatske trebale postati jedna od njezinih komparativnih prednosti. Na Expo-u u Hannoveru Hrvatska će imati svoj paviljon te mnogobrojne propagandne plakate i službeni prospekt. Iako je iz lanjskog i ovogodišnjeg proračuna izdvojeno 25 milijuna kuna za financiranje nastupa Hrvatske na Expo-u 2000., bilo je potrebno pronaći dodatne izvore financiranja, rekao je pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo i koordinator svih aktivnosti Odbora Ante Stojan. Stoga su u utorak potpisani i ugovori o sponzorstvu s glavnim sponzorima Hrvatske na toj izložbi. Hrvatski će "stav" na izložbi simbolizirati četiri metara visok monolit od poliranog nehrđajučeg čelika postavljen ispred paviljona, a on će biti prezentiran i u svim popratnim promotivnim materijalima, rekao je Stojan. U sklopu Expo-a 2000., 10. lipnja održat će se i hrvatski nacionalni dan. Povodom Dana europske kulturne baštine, članovima hrvatskog autorskog tima Expo-a 2000. Branku Silađinu i Ivici Vidoviću, predstavnici Udruge Croatia Nostra (članica Paneuropske federacije za promociju kulturne i prirodne baštine) dodijelili su nagrade za njihov rad na Expo-u u Lisabonu. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović najavila je natječaj i poziv gradonačelnicima Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, ali i ostalima koji bi mogli financirati demontažu i preseljenje hrvatskog paviljona u Hrvatsku. Najboljem će ponuđaču-gradu, hrvatska Vlada pokloniti cijeli paviljon sa svim izlošcima. NOVI PROIZVODI U BANKARSTVU ZA JAČANJE KONKURENTNOSTI U uvjetima globalizacije i sve veće tržišne konkurencije opstanak će biti osiguran samo onima koji su i sami konkurentni. Da bi to postali moraju uvoditi nove proizvode, kazao je dr. Pero Jurković, ravnatelj Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) na 28. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Razvitak novog proizvoda", a koji se u organizaciji HIBO-a 31. ožujka i 01. travnja održavao u Zagrebu. Dr. Mate Babić iz HIBO- a ne slaže se sa tvrdnjama da u Hrvatskoj ima previše banaka, već smatra da je premalo dobrih bankara. Domaći bankari, kazao je Babić, često se identificiraju sa trgovcima novca, a u ukupnom prihodu banaka u razvijenom svijetu prihod od kamata više nije najvažnija stavka jer se banke okreću upravo novim proizvodima. Na skupu je upravo o razvitku novih proizvoda u bankarstvu govorio Jeremy Denton-Clark, predsjednik londonske banke City Merchant Bank Limited, specijalizirane za financiranje trgovine i poslove sa stanovništvom. Denton-Clark lani je radio i na mjestu savjetnika Uprave Privredne banke Zagreb na projektu restrukturiranja i rehabilitacije banke. Uvođenje novih proizvoda i ideja u bankarstvu, kaže Denton-Clark, izravno pridonosi većoj zaradi kao i razvoju odnosa s klijentima. U Hrvatskoj postoje velike mogućnosti na tim područjima, kazao je Denton-Clark, pa bi ih trebalo iskoristiti. Trenutačno je opseg proizvoda koji hrvatske banke nude svojim klijentima dosta ograničen, pa bi se, smatra Denton-Clark, one mogle suočiti sa velikom konkurencijom stranih banaka. Stoga je nužno strukturirati i uvoditi nove instrumente u bankarstvu, a posebice bi se trebalo usmjeriti na male i srednje tvrtke. Premda u Hrvatskoj postoji, primjerice, leasing automobila, Denton-Clark je izdvojio da bi se trebalo orijentirati i ka leasingu za postrojenja i strojeve, putem kojih banke omogućuju svojim klijentima lakši način pribavljanja opreme. Denton-Clark izdvaja i druge nove bankarske proizvode, kao što su primjerice, faktoring (diskont domaćih potraživanja) i forfaiting (diskont stranih potraživanja), kao i financiranje poslova u samom začetku (poduzetništvo, franchising i venture kapital). PREDSTAVLJENA POSLOVNA MREŽA CEEN-A Sektor za informatiku i statistiku Hrvatske gospodarske komore (HGK) objavio je tijekom ovotjedne prezentacije, početak probnog rada poslovne mreže gospodarskih komora zemalja Centralne europske inicijative (CEEN). Poslovna mreža namijenjena je povezivanju gospodarskih partnera kao i širenju poslova između tvrtki zemalja devet članica CEEN-a (BiH, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Poljska, Slovačka i Slovenija) naglašavaju u tom sektoru HGK-a te dodaju da je namjera mreže postati pomoćna infrastruktura gospodarstvenika u nastupu na tržištima tih zemalja. Tvrtke putem mreže mogu dobiti sve relevantne informacije o poslovanju u tim zemljama, od političke i ekonomske situacije, gospodarske strukture, društvenog proizvoda financijskog sustava, normativnih propisa i dr. Također se mogu dobiti informacije o uvjetima i mogućnostima prodaje roba i usluga. Sustav ponuda potražnje roba omogućen je posrednim (putem komora) ili neposrednim načinom (automatskim povezivanjem). Troškove uspostave poslovne mreže zemalja CEEN-a financirala je talijanska vlada. Povećanje izvoza roba i usluga je od posebne važnosti za Hrvatsku, a doprinos tomu bit će i poslovna mreža, kazali su predstavnici Sektora, dodavši da Hrvatska informatički zaostaje za zemaljama zapadne i središnje Europe. Podatak da je Njemačka odobrila zapošljavanje 20.000 informatičkih stručnjaka iz zemlja u tranziciji, upozorenje je Hrvatskoj da se mora promijeniti odnos prema domaćoj informatici. Potrebno je ubrzati ulaganja u nove informatičke tehnologije koje će pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta te omogućiti, među ostalim, i zapošljavanje hendikepiranih osoba, kazali su u Sektoru, dodavši da je potrebno ulagati u programe informatičkog obrazovanja te u visoke tehnologije za srednje i male tvrtke. Probni rad poslovne mreže trajati će do 1. listopada ove godine. Podaci o razmjeni roba i usluga će se naplaćivati (osim u probnom razdoblju), a cijena će za članice HGK biti 50 posto niža od cijene koju će plaćati tvrtke koje nisu članice Komore. 7. STATISTIKA SIJEČANJSKI DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 138 MILIJUNA USD Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u siječnju ove godine, izražena u američkim dolarima, iznosila je 208 milijuna USD, a istodobno, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za 346 milijuna USD. Siječanjski deficit u robnoj razmjeni iznosi 138 milijuna USD, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 60 posto. Glavninu izvoza, u vrijednosti od 198 milijuna USD, u siječnju je ostvarila prerađivačka industrija, na koju se odnosi i 290 milijuna USD uvoza. Što se tiče regionalne usmjerenosti hrvatske robne razmjene, na zemlje EU u prvom mjesecu ove godine otpada 56,5 posto ukupnog izvoza i oko 56,1 posto uvoza. Hrvatski robni izvoz u EU u siječnju je iznosio 117,3 milijuna USD, dok je uzvoz iz zemalja EU bio 194,1 milijun USD. Prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner po vrijednosti izvoza i u siječnju je Italija, u koju je izvezeno roba za 39,7 milijuna USD. Hrvatski uvoz iz Italije ostvaren je u vrijednosti od 46,6 milijuna USD. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba za otprilike 38 milijuna USD, a iz te zemlje je ostvarena najveća vrijednost uvoza - 67,7 milijuna USD. U zemlje CEFTA-e izvoz iz Hrvatske iznosio je 32,4 milijuna USD, a uvoz 60,6 milijuna USD. Među njima je najveća robna razmjena bila sa susjednom Slovenijom gdje je izvezeno roba u vrijednosti 24,8 milijuna USD, a uvezeno robe vrijedne 33,5 milijuna USD. Podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom za siječanj obrađeni su po novoj metodologiji. Naime, od početka ove godine u Hrvatskoj je u primjeni novi Carinski zakon, u cijelosti usklađen s europskim standardima, kojim je u carinskom postupku propisana uporaba nove carinske isprave - Jedinstvene carinske deklaracije. To je uzrokovalo potpuno novi pristup u obradi podataka u DSZ-u, pa su obradom za siječanj ove godine obuhvaćene samo jedinstvene carinske deklaracije koje su podnošene u skladu s novim zakonom. Također, od početka godine promijenjen je način statističke obrade podataka izvoza i uvoza, kojim se obrađuju samo one deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Iz tog se razloga podaci za siječanj 2000. ne mogu uspoređivati s podatcima iz siječnja 1999, napominju u Zavodu. LANJSKI BDP REALNO MANJI 0,3 POSTO Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), na temelju tromjesečnih procjena, u prošloj je godini bio realno manji za 0,3 posto u odnosu na 1998. To je prvi put od 1993. godine da je zabilježen realni pad BDP-a, objavio je Državni zavod za statistiku. Prošlogodišnji realni pad bruto domaćeg proizvoda ublažen je u posljednjem tromjesečju 1999. u kojem je BDP bio za 1,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje 1998. Time je prekinut pad BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja (u zadnjem kvartalu 1998. godine za 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto, drugom za 0,6 posto te trećem tromjesečju prošle godine za 0,8 posto). Po procjenama statistike, hrvatski BDP, izražen u tekućim cijenama, za 1999. godinu iznosi 143,5 milijardi kuna, a obračunat u stalnim cijenama (1997. godine) 126,53 milijardi kuna. Procjene BDP-a za četvrto tromjesečje 1999. za RH Državni zavod za statistiku objavio je prema osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti, a rezultati su dostupni u tekućim i stalnim cijenama (cijene 1997. godine). Gledano po kategorijama potrošnje (prema rashodnoj metodi), po preliminarnim tromjesečnim podatcima obračuna BDP-a u stalnim cijenama (1997.) u prošloj se godini bilježi pad po svim kategorijama potrošnje - najmanji kod potrošnje države 0,1 posto, a kod osobne potrošnje za 3 posto, 5,9 posto investicija u kapital, 0,2 posto izvoza roba i usluga. Po proizvodnoj metodi obračuna bruto dodane vrijednosti (u stalnim cijenama), iz iskazanih stopa po pojednim djelatnostima, uočava se da je najveći pad zabilježen u građavinarstvu - 7,7 posto, potom u hotelima i restoranima 4,4 posto, dok je u trgovini na veliko i malo to smanjenje 4,2 posto, u prijevozu, skladištenju i vezama 3,4 posto te u uslugama financijskog posredovanja (indirektno mjerene) 2,6 posto. Stopa rasta od 1,7 posto iskazana je u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva, 1,2 posto u rudarstvu, vađenju, prerađivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 1,8 posto u financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama te 2,7 posto u djelatnostima javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i privatna kućanstva. U VELJAČI 24,8 MILIJARDI KUNA NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE Najnoviji podaci o iznosu prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje u Zavodu za platni promet (ZAP) pokazuju da je u prva dva ovogodišnja mjeseca zabilježeno smanjenje nepodmirenih obveza u usporedbi sa stanjem potkraj prošle godine. Tako je na kraju veljače ove godine evidentirano 24,8 milijardi kuna dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, što je za 912,4 milijuna kuna ili 3,5 posto manje nego mjesec dana ranije. Za razliku od iznosa blokade, broj insolventnih pravnih osoba i dalje raste, kažu u ZAP- u. U veljači je, naime, broj blokiranih tvrtki povećan za 555 ili 1,8 posto u odnosu na kraj siječnja. Smanjenje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje rezultat je pokrenutih stečaja određenog broja tvrtki, većih dužnika potkraj siječnja. Danom otvaranja stečajnog postupka, pojašnjavaju u ZAP-u, Zavod vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje uvedene u svoje evidencije, a takva pravna osoba briše se iz evidencije blokiranih pravnih osoba. Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjio se i zbog ukidanja akceptnog naloga kao instrumenta plaćanja potkraj travnja lani. Prema podacima ZAP-a, na dan 31. siječnja ove godine insolventne su bile 13.194 tvrtke po osnovi akceptnih naloga, a iznos tih nepodmirenih naloga je devet milijardi kuna. Na kraju veljače iznos dospjelih nepodmirenih akceptnih naloga smanjio se za 1,1 milijardu kuna ili 6,8 posto, a broj pravnih osoba koje su u blokadi zbog akceptnih naloga 0,8 posto. Suprotno tome, u strukturi blokada povećan je iznos nepodmirenih naloga na osnovi poreza i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor, i to za 3,1 posto. Među blokiranim tvrtkama sve više je onih koje su u blokadi duže od godinu dana. Potkraj veljače na takve se pravne osobe odnosilo dvije trećine ukupnog broja blokiranih pravnih osoba koje su imale evidentirane dospjele obveze u iznosu od 22 milijarde kuna ili čak 88,7 posto ukupnog prijavljenog iznosa. Promatrano po oblicima vlasništva, na pravne osobe u privatnom vlasništvu krajem veljače se odnosilo 80,3 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 14 milijardi kuna nenamirenih obveza ili 56,6 posto ukupnog iznosa. Na tvrtke u državnom vlasništvu odnosilo se 1,5 posto pravnih osoba sa 1,8 milijardi kuna nepodmirenih naloga ili 7,4 posto ukupnog iznosa. Insolventne privatne tvrtke potkraj veljače zapošljavale su prosječno otprilike tri radnika, što je manje od prosjeka u svih blokiranih pravnih osoba (približno 5,5 radnika). O značenju najvećih dužnika u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza govori podatak da na prva 54 najveća dužnika koji su imali evidentirane nepodmirene naloge kod ZAP-a veće od 50 milijuna kuna otpada 7,6 milijardi kuna duga ili 30,5 posto ukupnog iznosa. Šezdesetak posto svih nepodmirenih naloga za plaćanje potkraj veljače ove godine odnosilo se na pet skupina djelatnosti (trgovina na veliko i malo, građevinarstvo, proizvodnja hrane i pića te poljoprivreda). RAST NOVČANIH PRIMITAKA I IZDATAKA PODUZETNIKA Od siječnja do kraja prosinca prošle godine novčani tokovi, evidentirani putem računa hrvatskih poduzetnika u Zavodu za platni promet (ZAP), upozoravali su na stagnaciju gospodarske aktivnosti. Tako su novčani primici poduzetnika prošle godine nominalno porasli 3,1 posto prema istom razdoblju prethodne godine, dok su ukupni izdaci uvećani 2,7 posto. Na takav trend novčanih tokova najdominantniji je utjecaj imalo negativno kretanje u industrijskoj proizvodnji koja je lani smanjena 1,4 posto prema 1998. godini, prometu u trgovini na malo koji je realno smanjen 4,8 posto i broju noćenja turista koji je smanjen 15 posto. Promatrano po pojedinim područjima djelatnosti, najveći porast novčanih primitaka lani je zabilježen u rudarstvu i vađenju, 20,6 posto, u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, 12,4 posto te u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, 6,5 posto. Negativan trend zabilježen je u ribarstvu, više od 15 posto i u djelatnosti hotela i restorana, 13,4 posto. Prerađivačka je, pak, industrija, na koju se u strukturi ukupnih primitaka poduzetnika odnosilo 27,5 posto, ostvarila nominalni rast od 1,1 posto. Prema vrstama primitaka, na one iz redovnog poslovanja odnosilo se 86,4 posto, a u prošloj su godini, prema godini ranije oni porasli 5,3 posto, na 314,6 milijardi kuna. Na sredstva iz proračuna i fondova odnosilo se 5,03 milijardi kuna, što je rast od 5,2 posto, dok je kod svih ostalih primitaka zabilježeno smanjenje. U strukturi izdataka najveći se iznos odnosi na plaćanja za meterijal, robu i usluge, 225,6 milijardi kuna, ili šest posto više te na masu isplaćenih neto plaća, 18,8 milijardi kuna ili 2,5 posto. PAD PROSJEČNE PLAĆE NA POČETKU GODINE Prosječna neto plaća po zaposleniku u siječnju je iznosila 3.052 kune, što je nominalno 3,7 posto a realno 4,7 posto manje nego u mjesecu prije, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). U odnosu pak na siječanj prošle godine prosječna neto plaća u prvom ovogodišnjem mjesecu nominalno je veća 9,2 posto, a realno 5,2 posto. Složena ekonomska situacija početkom ove godine utjecala je i na područje dohodaka. Sve više zaposlenih ne dobiva plaću na vrijeme, a neki na nju čekaju i po nekoliko mjeseci. Iz ZAP-a napominju da na to upozorava i podatak da su isplaćena sredstva za neto plaće na razini Republike u siječnju ove godine bila nominalno 8,1 posto, a realno čak devet posto manja nego u prosincu lani. Ukoliko se distribucija pravnih osoba prema visini isplaćene prosječne neto plaće po zaposleniku u siječnju ove godine promatra na razini pravne osobe, 75,4 posto pravnih osoba sa 37,6 posto ukupnog broja uposlenika, u grupi je onih sa prosječnom neto plaćom do 2.600 kuna. Od 2.600 do 4.500 kuna nalazi se 20,4 posto pravnih osoba sa 53,8 posto zaposlenika, a sa prosječnom plaćom višom od 4.500 kuna 4,2 posto pravnih osoba sa 8,6 posto zaposlenika. Prema područjima privređivanja ostvarena razina prosječnih plaća po zaposleniku vrlo je različita. Tako su u siječnju ove godine prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku bile od 1.849 kuna u ribarstvu (37,9 posto niže od hrvatskog prosjeka) do 4.476 kuna u djelatnosti financijskog posredovanja (46,7 posto više od prosjeka). U siječnju je prosjek neto plaće viši od republičkoga zabilježen u osam djelatnosti; financijsko posredovanje (46,7 posto), javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (37,8 posto više od prosjeka), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (28,5 posto), opskrba električnom energijom, plinom i vodom (12,2 posto), obrazovanje (9,9 posto), ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (3,1 posto) te rudarstvo i vađenje (jedan posto). Istodobno, manja prosječna neto plaća po zaposleniku od državnog prosjeka isplaćena je u sedam djelatnosti; ribarstvo (37,9 posto), trgovina na veliko i malo (24,1 posto), građevinarstvo (22,2 posto), hoteli i restorani (18,6 posto), prerađivačka industrija (deset posto), poljoprivreda, lov i šumarstvo (7,7 posto) te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje (4,6 posto manje). Podaci o visini prosječe siječanjske neto plaće po županijama pokazuju da je na prvom mjestu Zagreb sa 3.453 kune, a najniži prosjek od 2.353 kune, po podacima ZAP-a, zabilježen je u Međimurskoj županiji. NAJVEĆA LANJSKA POJEDINAČNA ISPLATA U HRVATSKOJ 556.000 KUNA Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u siječnju iznosila 3.052 kune, što je 3,7 posto nominalno manje nego u mjesecu prije. Istodobno, najveću je pojedinačnu neto plaću, odnosno pojedinačno primanje, u siječnju ove godine, u iznosu od 288.357 kuna, primio zaposlenik poduzeća iz djelatnosti prozvodnje ostalih duhanskih proizvoda. A da toj djelatnosti očito dobro ide, potvrđuje i podatak Zavoda za platni promet (ZAP), da je i prošlogodišnju najveću pojedinačnu isplatu, od impresivnih 556.378 kuna, u lipnju prošle godine također primio zaposlenik tvrtke iz djelatnosti proizvodnje ostalih duhanskih proizvoda. Kada je riječ o najvećim pojedinačnim isplatama u ZAP-u pojašnjavaju da one mogu obuhvaćati i plaće za više mjeseci, zaostale plaće, različite naknade i nagrade, plaće menagera po posebnim ugovorima, otpremnine i slično. Međutim, takvi podatci o strukturi isplata nisu poznati jer ZAP više nije nadležan ispitivati što je sve sadržano u pojedninačnim isplatama. Na rang listi najvećih pojedinačnih prošlogodišnjih isplata, objavljenoj u Novostima ZAP-a, i na drugom je mjestu, po visini pojedinačne isplate u ožujku, u iznosu od 482.000 kuna, zaposlenik iz poduzeća iz "duhanske" branše, a (neki) zaposlenih iz iste djelatnosti na ljestvici 12 najvećih isplaćenih plaća u prošloj godini našao se još četiri puta (i to na petom mjestu sa prosinačkih 279.600, šestom s 273.500 u listopadu, osmom s plaćom iz rujna od 201.800 kuna te na destom mjestu s isplatom iz studenoga od 199.200 kuna). Na trećem mjestu na rang listi najvećih pojedinačnih isplata u prošloj godini je zaposlenik u djelatnosti putničkih agencija, sa 325.800 kuna isplaćenih u lipnju. Iz podataka koje redovito prati Zavod za platni promet uočljivo je da je prošlogodišnji lipanj bio mjesec u kojem su pojedinici dobivali najveća primanja. Na listi najvećih plaća, s lipanjskim primanjem, na četvrtom se mjestu, s isplatom u lipnju od 287.900 kuna našao zaposlenik poslovnog subjekta iz djelatnosti proizvodnje farmaceutskih usluga te na devetom s 200.000 kuna djelatnik iz jedne od banaka. Na rang listi 12 najvećih pojedinačnih primanja, na sedmom je mjestu zaposlenik iz poduzeća pomorskog prijevoza sa svibnajskom isplatom od 256.000 kuna, dok su na posljednja dva mjesta - djelatnik iz putničkih agencija s 186.800 kuna u svibnju te zaposlenik iz poduzeća iz djelatnosti trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima s 186.700 kuna isplaćenih u srpnju. Gledano po mjesecima, po podacima ZAP-a, na vrhu liste najvećih pojedinačnih plaća, netko iz poduzeća iz djelatnosti proizvodnje ostalih duhanskih proizvoda našao se šest puta (u ožujku sa 482.000, lipnju 556.000 te u posljednja četiri prošlogodišnja mjeseca - s 201.000, 273.000, 199.000 i 279.000 kuna). Mjesečne liste najvećih plaća predvodili su još zaposlenici poduzeća u djelatnostima istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mijenja (siječanj 160 tisuća kuna), trgovine na malo kozmetičkim i tekstilnim proizvodima (veljača 53.900 kuna), ostale trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama (travanj 77.600 kuna), djelatnosti u pomorskom prijevozu (svibanj 256.000 kuna), trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima (srpanj 186.000 kuna) i brodogradnje (kolovoz s pojedinačnom isplatom od 122.000 kuna). 8. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB: SMANJENJE STOPE OBVEZNE REZERVE NA 28,5 POSTO Odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), donijetom u srijedu na sjednici, stopa obvezne rezerve banaka i štedionica u kunama smanjuje se s 30,5 posto na 28,5 posto, izviješćeno je iz HNB-a. Time se oslobađa otprilike 200 milijuna kuna, bez opasnosti za narušavanje makroekonomske stabilnosti, obzirom da je donošenje takve odluke omogućila niža razina kredita za likvidnost bankama, kao i smanjena zaduženost države kao središnje banke. Usvajanje proračuna s nominalno i realno umanjenim državnim rashodima smanjuje neizvjesnost i otvara prostor središnjoj banci za vođenje novčane politike u pravcu za koji se Savjet HNB opredijelio još u prosincu kod utvrđivanja osnovnih monetarnih okvira za ovu godinu, ističući i tom prigodom fiskalnu prilagodbu kao preduvjet za smanjivanje obvezne rezerve i kamatnih stopa. Najnoviji pokazatelji potvrđuju i trendove opadanja kamatnih stopa. Prosječna ponderirana kamatna stopa na tržištu novca u posljednja četiri mjeseca varira između 12,4 i 12,8 posto, a kod aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka na kunske kredite uočavaju se opadajući trendovi, tako da se te kamatne stope sada kreću na otprilike 12 posto. Ovakva kretanja odlučila je središnja banka podruprijeti i smanjivanjem svojih kamatnih stopa, na što se očekuje dodatna pozitivna reakcija banaka. Odlukom Savjeta HNB kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 13 posto na 12 posto, na interventne kredite s 19 posto na 18 posto, dok je eskontna stopa smanjena s 7,9 posto na 5,9 posto godišnje. Savjet HNB prihvatio je na ovoj sjednici i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine. Data je i suglasnost na prijedlog Nadzornog odbora Trgovačke banke d.d. Zagreb da se za predsjednika njene Uprave imenuje Tomislav Vuić. GLOBAL FINANCE: ZAGREBAČKA BANKA NAJBOLJA U HRVATSKOJ Zagrebačku je banku američki financijski časopis Global Finance nedavno proglasio najboljom hrvatskom bankom, u izboru "Najboljih banaka s tranzicijskog tržišta". Tom nominacijom Zagrebačka banka našla se u krugu najuglednijih banaka Srednje i Istočne Europe, izvijestili su iz Zagrebačke banke. Iscrpnom analizom tranzicijskih tržišta, položaja i percepcije banaka u međunarodnim financijskim središtima, za najbolje nacionalne banke na svojem tržištu Global Finance je proglasio Zagrebačku banku iz Hrvatske, Bulbank iz Bugarske, As Hansabank iz Estonije, Kazkommertsbank iz Kazahstana, Unibank iz Letonije, Vilniaus Bankas iz Litve, OTP Bank iz Mađarske, Pekao Bank iz Poljske, Tatra Bank iz Slovačke, Novu ljubljansku banku iz Slovenije te Garanti Bank iz Turske. Budući da priznanje dolazi iz svjetskog financijskog tržišta New Yorka, istaknuli su u Zagrebačkoj banci, to je još jedna potvrda visokog međunarodnog rejtinga Zagrebačke banke, koja će, potaknuta priznanjem i nadalje svojim komitentima, štedišama i poslovnim partnerima pružati usluge na svjetskoj razini. Inače, Global Finance, jedan je od najutjecajnijih međunarodnih časopisa iz područja financija. Distribuira se u više od 300.000 primjeraka u 185 zemalja diljem svijeta, u krugovima bankara, visokog managementa te utjecajnih krugova u vladama. NETO DOBIT PRIVREDNE BANKE ZAGREB LANI UVEĆANA 86 POSTO Privredna banka Zagreb (PBZ) u poslovnoj 1999. godini ostvarila je neto dobit od 221 milijuna kuna, što je 86 posto više nego godinu prije. Istodobno, neto dobit Grupe Privredne banke u 1999. bila je 198 milijuna kuna, odnosno 120 posto viša nego u 1998. godini, rečeno je u četvrtak na predstavljanju bankinih revidiranih financijskih rezultata. Iako je prošla godina bila u znaku velikih poremećaja u hrvatskom gospodarstvu, operativna dobit banke prije rezervacija bila je 469 milijuna kuna (u 1998. godini 324 milijuna kuna), dok je na razini Grupe PBZ-a ta dobit lani iznosila 516 milijuna kuna ( 1998. godine 338 milijuna kuna). Nove rezervacije za banku iznose 248 milijuna kuna, a za grupu 321 milijuna kuna i rezultat su konzervativne politike i gospodarskog okruženja u kojem posluju klijenti banke, kazali su predstavnici banke. Rezervacijama je pokriveno 17 posto kreditne izloženosti banke, a 21 posto kreditne izloženosti grupe. Čelništvo je istaknulo kako su troškovi poslovanja PBZ-a prošle godine u značajnoj mjeri kontrolirani, a prostora za kontrolu još uvijek ima budući se radi o velikom sustavu s velikim brojem djelatnika. Tako se lani udjel troškova poslovanja u ukupnim prihodima smanjio sa 62 posto u 1998. godini, na 57 posto prošle godine. Govoreći o bančinoj bilanci, poslovodostvo je istaknulo kako je prividno smanjenje bilance banke i grupe posljedica djelomičnog ustupanja potraživanja i obveza Ministarstvu financija RH iz aranžmana po Londonskom klubu. Isključenjem ove stavke iz bilance u 1998. godini stvarni rast bilance banke iznosi 14,3 posto. Krediti građanima porasli su 33 posto na razini banke, a na razini grupe 25 posto. Istodobno, ukupni depoziti banke iznose 9,14 milijardi kuna i porasli su 13 posto, dok depoziti Grupe iznose 10,11 milijardi kuna i bilježe rast od 12 posto. PBZ, koja je u 66,3-postotnom vlasništvu talijanske Banco Commerciale Italiana, nastavit će pozitivan trend poslovanja iz prošle godine te će nastojati, služeći prije svega svojoj klijenteli, raditi na podizanju kvalitete i brzine usluge, kao i dosezanju najboljih uvjeti kako prikupljanja tako i plasiranja sredstava, rekli su predstavnici PBZ-a. DOVRŠENA SANACIJA DUBROVAČKE BANKE, SLIJEDI SKUPŠTINA Dubrovačka banka d.d. ove će godine, prvi put nakon sanacije započete 1998., održati godišnju skupštinu, doznaje se iz te banke. Uvjet za sazivanje skupštine provedba je svih radnji u postupku sanacije sadržanih u članku 10. i 12. Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka i objava nove početne bilance. Revizorska kuća Deloitte & Touche obavila je reviziju nove početne bilance sa stanjem na dan 30. rujna 1998. godine, koja je ovih dana i objavljena. Po njihovom mišljenju, bilanca je sastavljena u skladu s Odlukom o sanaciji i restrukturiranju Dubrovačke banke d.d. iz 1999. godine. Bančin kapital u novoj početnoj bilanci iznosi 185 milijuna kuna, dok su rezerve 9,8 milijuna kuna. Aktiva banke na razini je 4,18 milijardi kuna, a najveću stavku čine obveznice, neto vrijednosti nešto veće od dvije milijarde kuna. Utrživih vrijednosnica banka je na taj dan (30. rujna 1998.) imala u vrijednosti 4,26 milijuna kuna, a ulaganja namijenjena prodaji 104,5 milijuna kuna. Krediti, umanjeni za rezerviranje zbog mogućih gubitaka bili su u neto vrijednosti 1,31 milijardu kuna, a plasmani kod drugih banaka, također umanjeni za rezerviranja, 448,52 milijuna kuna. Depoziti po viđenju iznosili su 587,7 milijuna kuna, a depoziti komitenata 1,59 milijardi kuna. Obveze banke po kreditima bile su 667,22 milijuna kuna, a po kamatama 90,19 milijuna. Obveze prema drugim bankama u tom su trenutku bile 56,8 milijuna kuna. Postupak sanacije i restrukturiranja Dubrovačke banke provodi Državna agencija za sanaciju banaka, koja preko sanacijskog upravitelja Nike Koncula i upravlja bankom do dana održavanja nove skupštine. Prije sanacije rizični plasmani te banke iznosili su 6,34 milijarde kuna, od čega su potencijalni gubici bili 3,5 milijardi. Iznos potencijalnih gubitaka otpisan je na teret jamstvenog kapitala u visini od 117,4 milijuna kuna i posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji nije sadržan u jamstvenom kapitalu, u iznosu od 1,97 milijardi kuna. Ostatak, 1,42 milijardi kuna, pokriven je obveznicama, koje je izdala Agencija, kao i 185 milijuna kuna neophodnih za početnu dokapitalizaciju banke. U ISTARSKOJ BANCI DOPUŠTENE ISPLATE NOVCA UPLAĆENA NAKON BLOKADE Istarska banka d.d. u Puli izvijestila je da od utorka dopušta isplate novca uplaćena nakon 25. ožujka, odnosno nakon blokade Istarske banke. Naime, kako stoji u priopćenju privremenoga upravitelja Istarske banke Borisa Bušca, "za nove priljeve od 25. ožujka dopuštena su neograničena bezgotovinska plaćanja i gotovinske isplate na temelju tekućih računa i štednih uloga po viđenju u kunama i stranoj valuti. Za vlasnike žiro-računa dopuštena su neograničena bezgotovinska plaćanja unutar i izvan depozitne institucije". U vezi sa stanjem zatečenim 24. ožujka dopuštena su bezgotovinska plaćanja za vlasnike žiro-računa u slučajevima kad nalogodavac i korisnik imaju račun u banci. Nadalje, dopušteno je prebijanje dospjelih i nedospjelih obveza korisnika zajmova sa sredstvima na računima ili štednim ulozima korisnika zajmova, sudužnika ili jamaca u banci, kao i prijenosi s jednog računa ili štednog uloga na drugi, u banci, za iste JMBG. UPRAVA SLAVONSKE BANKE ODBACUJE TVRDNJE O POKRETANJU STEČAJEVA Uprava Slavonske banke odbacila je tvrdnje u nekim glasilima da će pokrenuti stečajni posupak u dvadesetak svojih najvećih komitenata. Na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević ocijenio je vrlo nekorektnima tvrdnje u "Jutarnjem listu", istaknuvši da banka analizira kreditnu sposobnost svojih najvećih komitenata, ali ne da bi pokrenula stečajeve. Nakon analize vidjet ćemo koja ćemo rješenja ponuditi, no komitentima kanimo ponuditi dugoročne načine financiranja, a za one koji ne mogu ispunjavati svoje obveze nastojat ćemo pronaći strateške ulagače, kako bismo pomogli oporavku dijela gospodarstva. Tako smo na dobru putu da pomognemo IPK "Osijek". Članovi Uprave i Nadzornog odbora banke predstavili su i projekt dolaska strateškog ulagača, njemačkog poduzetnika Jozefa Lindenberga, u Keramičku industriju Orahovica (KIO), koje vlasnici i Uprava ne podmiruju dugove banci. Stoga ćemo nakon redovitih sudskih postupaka potkraj ovoga tjedna preuzeti pokretnine i nekretnine te tvrtke i prodati je strateškom ulagaču, koji će zauzvrat podmiriti dugove dosadašnjih vlasnika, rečeno je. Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Wolfgnag Kulterer i savjetnik Uprave Slavonske banke Guenter Striedinger ocijenili su da je riječ o poduzetniku koji svojim tehnološkim unaprjeđenjima u proizvodnji keramike i distribucijskom mrežom za prodaju u Europi i SAD-u može nastaviti proizvodnju i očuvati tri stotine radnih mjesta. Inače, istaknuto je, poduzeće bi moglo biti i zatvoreno zbog gubitaka, koje je potvrdila i međunarodna revizija, smanjene proizvodnje i nepodmirenih dugova. RAIFFEISENBANK - NAJBOLJA STRANA BANKA U HRVATSKOJ Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), najbolja je inozemna banka u Hrvatskoj, ocjena je ugledne specijalističke bankovno- financijske publikacije Central European, iz londonske grupacije Euromoney. To priznanje RBA, prva strana banka osnovana u Hrvatskoj, dobiva već treću godinu zaredom, što najbolje govori o kvaliteti i značajnom mjestu koje joj pripada na hrvatskom financijskom tržištu, izvijestili su iz RBA. Pet punih poslovnih godina u Hrvatskoj, posebice poslovni rezultati za 1999. potvrđuju stalan trend profitabilnog poslovanja, unatoč gospodarskim i bankarskim problemima u Hrvatskoj. No, upravo u takvom okružju, RBA je ostvarila planirano i nametnula se kao sinonim za sigurnost i kvalitetan bankarski proizvod, izjavio je povodom objave nagrađenih predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović. Nagrada znači još jaču obvezu i nastojanje za nastavkom dosadašnjeg trenda, posebice zbog sve jače konkurencije inozemnih banaka na hrvatskom tržištu. Tomu će svakako pridonijeti i plan poslovanja, kojim je, među ostalim, predviđeno znatno proširenje na hrvatskom tržištu - bilo preuzimanjem jedne srednje banke ili pak, organskim rastom i udvostručenjem sadašnjeg kapitala, odnosno dokapitalizacijom od strane austrijskog vlasnika, rekao je Adrović. Priznanje Central Europeana dodjeljuje se bankama u pojedinoj zemlji u tranziciji s područja srednje i istočne Europe temeljem više kriterija i kategorija, a dobivaju ga banke koje su u poslovnoj godini bilježile najbolje rezultate i najveći uspjeh u razvoju bankovnog i financijskog poslovanja. Naročita pozornost posvećuje se uvođenju bankarskih proizvoda i transakcija koje su novina na pojedinom tržištu, onima koje imaju šire značenje za razvoj nacionalnog, bankovnog i financijskog sektora te nacionalnog tržišta kapitala. Raiffeisen Zentralbank Osterreich AG (RZB) iz Beča izvijestila je kako su tri banke iz njena sastava dobitnici vrijednih godišnjih priznanja Central Europeana. Tako je, uz zagrebačku RBA, najboljom stranom bankom u Rusiji proglašena RBM, dok je najboljom lokalnom bankom na tržištu Slovačke proglašena Tatra Bank. HYPO ALPE-ADRIA BANK D.D. HRVATSKA UČETVEROSTRUČILA POSLOVNI REZULTAT Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Hrvatska, u sastavu austrijskog koncerna Hypo Alpe-Adria-Bank, poslovnu je 1999. godinu završila uspješno, povećavši aktivu sa 1,096 milijardi kuna iz 1998. godine na 2,242 milijarde kuna. Poslovni rezultat je učetverostručen na 105,3 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja iznosila je 24,9 milijuna kuna. Pritom je neto prihod od kamata u 1999. godini iznosio 97,1 milijuna kuna, prihod od provizija 26,8 milijuna kuna, dok je prihod od financijskih transakcija iznosio 18 milijuna kuna. Sukladno svojoj poslovnoj strategiji, Banka je i u 1999. godini nastavila sa konzervativnom politikom procjene rizika i rezerviranja te izdvojila 80,4 milijuna kuna na ime potencijalnih neidentificiranih gubitaka, čime su postavljeni temelji za sigurnu ekspanziju poslovanja, istaknuli su članovi Uprave. Kod štednje građana u 1999. godini zabilježen je porast od 150 posto te je koncem godine iznosila 285,5 milijuna kuna. No, rečeno je, postojeće stanje u hrvatskom bankarskom sektoru nije otklonilo nepovjerenje u kunu, pa je čak 98 posto privatne štednje bilo u stranoj valuti, ponajprije u njemačkim markama. Povjerenje u sigurnost Hypo Alpe-Adria-Bank poraslo je, što je vidljivo u povećanju broja komitenata za otprilike 220 posto u odnosu na 1998. godinu, rečeno je. U kreditnom poslovanju u 1999. godini zabilježen je porast od 100 posto u odnosu na godinu ranije. Od ukupnih kreditnih plasmana 17 posto odnosilo se na stambene kredite fizičkim osobama, 78 posto odnosilo se na izravne poslovne kredite, dok su plasmani organima lokalne uprave i samouprave iznosili pet posto od ukupnog kreditnog portfelja. Govoreći o planovima za ovu godinu, predstavnici Uprave Banke istaknuli su kako tijekom svibnja Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Hrvatska u suradnji sa osječkom Slavonskom bankom d.d. počinje s izdavanjem debitnih kartica Visa. U tu svrhu Banka će instalirati 30 vlastitih bankomata, čime će komitentima omogućiti dvadesetčetverosatni pristup gotovini. Uz to, Banka će potkraj godine obogatiti svoju ponudu kreditnom karticom Visa Classic. Od 17. travnja Banka će izmijeniti i uvjete stambenog kreditiranja za fizičke osobe. Nudit će kreditne iznose od 25.000 do 200.000 DEM (u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke), s depozitom od 20 posto, uz kamatnu stopu od 8,50 posto (za rok otplate kredita na deset godina) i 8,75 posto (za rok otplate kredita na 15 godina). Hypo Alpe-Adria-Bank u ovoj godini, uz lani otvorenu splitsku podružnicu i poslovnicu te poslovnice u Poreču i Opatiji, namjerava otvoriti novu podružnicu u Zadru te poslovnice u središtu Zagreba, te u Rijeci, Puli i Samoboru. Za 2001. godinu mreža Banke predviđa pak, širenje na krajnji jug i sjever zemlje: Dubrovnik i Varaždin. Hypo Alpe-Adria- Bank d.d. u 91,74 postotnom je vlasništvu Hypo Austrije, a 8,26 posto drži Europska banka za obnovu i razvoj. Na hrvatskom tržištu posluje od 1994. godine, koncem 1999. zapošljavala je 157 djelatnika a dionički kapital joj je iznosio 257 milijuna kuna. DOBIT ŠTEDIONICE DORA ZA ISPLATU DIVIDENDI Prošlogodišnju dobit od 1,9 milijuna kuna Štedionica Dora će, prema prijedlogu Uprave, većim dijelom isplatiti kao dividendu, dok će 96,67 tisuća kuna rasporediti u zakonske pričuve. Ukupni su prihodi lani bili otprilike osam milijuna kuna, što je prema ocjenama Uprave zadovoljavajući rezultat. Protekle je godine štedionica uspjela održati visoku razinu likvidnosti pa je i posuđivala novac na međubankarskom tržištu. Ponajprije je to uspjela jer je svoje aktivnosti usmjerila prema kreditiranju građana, kojima je plasirala otprilike 70 posto ukupnih kredita, odnosno između 12 i 13 milijuna kuna. Pritom, po riječima poslovodstva, ni pet posto tih plasmana nije rizično. Niska je i rizičnost plasmana pravnim osobama, uglavnom malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima jer su postavili stroge uvjete za odobravanje kredita i osiguravali se hipotekama. Unatoč tomu, kako bi se dodatno osigurali, prošle su godine rezervacije podigli na 2,3 milijuna kuna. Ove godine planiraju širiti svoje poslovanje, ponajprije ponudom kredita obrtnicima i slobodnoj profesiji. PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI U OŽUJKU 219,7 MILIJUNA KUNA Na Zagrebačkoj je burzi u ožujku ostvareno 219,7 milijuna kuna prometa, što je 84 posto više nego u prethodnom mjesecu. Službeni indeks Crobex, koji od 20. ožujka u svom sastavu ima još dvije dionice, Riječku banku i porečku Rivieru, porastao je čak 12,1 posto, na 952,3 boda i približio se granici od 1.000 bodova. Najveći dio ukupnog prometa, više od 90 posto, ostvaren je trgovinom dionica Varaždinske banke, Plive, Zagrebačke banke i Podravke. Uvjerljivo najlikvidnija dionica prošloga mjeseca bila je ona Varaždinske banke, iako je intenzitet trgovanja potkraj mjeseca bitno oslabio. Protrgovano je 301.323 dionice što predstavlja 16 posto ukupnog broja dionica. Cijena dionica Podravke porasla je 40 posto, na 168,02 kune. Nakon kraće neizvjesnosti, kažu brokeri, Podravka je dobila novu upravu. Ipak, nakon naglog rasta, krajem mjeseca došlo je do korekcije cijene, koja bi mogla biti nastavljena. Dionice Plive i Zagrebačke banke dobile su na vrijednosti, a trgovalo se u velikom obujmu. Obje su dionice zabilježile i najviše cijene u posljednjih 12 mjeseci. Rezultati poslovanja Plive za prošlu godinu (neto dobit od 869 milijuna kuna veća za 26 posto u odnosu na 1998.) premašili su očekivanja analitičara. I Zagrebačka je banka najavila dobre rezultate. Nerevidirani rezultati Grupe Zagrebačka banka iskazuju dobit nakon oporezivanja u iznosu od 266 milijuna kuna, što je rast od 41,3 posto. Obje su dionice u posljednjih pola godine ostvarile rast vrijednosti što je rezultat smanjene percepcije rizika i ublažavanja negativnog tržišnog segmenta prema Hrvatskoj, drže brokeri. Tako je, primjerice, vrijednost dionice Zagrebačke banke od 1450 kuna u odnosu na 600 kuna iz listopada lani porasla čak 140 posto. Istodobno, cijena dionica Plive porasla je velikih 50 posto. Milijunske promete prošli su mjesec ostvarile dionice Riječke banke, Plave lagune te Kraša. Očekujući nastavak privatizacije Riječke banke cijena je tim dionicama porasla 13 posto, na 130 kuna. Koliko će ekskluzivni pregovarač, njemačka banka Bayerische Landesbank, plataiti za većinski udio u toj banci, kažu brokeri, još nije poznato. Sav promet dionicama Plave lagune, ukupno 2,6 milijuna kuna, ostvaren je u prvoj polovini mjeseca i čini se da se potvrđuju predviđanja o padu trgovine tim dionicama nakon što je većinski vlasnik postao Androniko Lukšić, mišljenja su analitičari. U OŽUJKU NA VTV-U 53,5 MILIJUNA KUNA PROMETA Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) u ožujku ostvareno 53,496.127,26 kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN, službenog indeksa VTV-a porasla je 4,90 posto, na 407 bodova. Glavnina prometa, više od 40,3 milijuna kuna, ostvarena je prodajom u segmentu dionica. Najveći je promet ostvaren prodajom dionica Turisthotela Pinija, 6,6 milijuna kuna. Prodavale su se po 74,50 kuna ili 9,15 posto nižoj cijeni. Promet od 5,7 milijuna kuna ostvaren je prodajom dionica Hotela Zadar. Cijena im je bila 80 kuna. Više od 4,5 milijuna kuna promata ostvareno je prodajom dionica Hotela Baška voda, a prodavale su se po 62,37 kuna. Značajan je promet, više od 2,8 milijuna kuna ostvaren prodajom dionica Končar elektroindustrije. Prodavale su se po 59,63 kune ili 49,08 posto višoj cijeni. Najviše je, zabilježeno u postotcima, porasla cijena dionica Hotela Rabac, 59,42 posto, na 59 kuna, dok je najviše pala vrijednost dionica tvrtke Krma, 69,23 posto, na 20 kuna. U VTV kotaciji trgovalo se samo dionicama zatvorenog investicijskog fonda Breza invest. Cijena im je porasla 100 posto, na 50 kuna, a promet ostvaren njima iznosi 41.466 kuna. U PIF kotaciji trgovalo se dionicama svih sedam fondova. Najveći je promet pritom ostvaren prodajom dionica Dom fonda, a iznosio je 3,79 milijuna kuna. Dionice te tvrtke prodavale su se po 55,29 posto višoj cijeni, tj. po 24,07 kuna. Na vrijednosti su dobile i dionice svih ostalih fondova, najviše one Slavonskog fonda, 65,92 posto, na 12,61 kunu. 9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 30. ožujka - 06. travnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 30.03. 17.000.000 4.500.000 12,72% 382.708.000 31.03. 16.000.000 10.030.000 11,47% 340.329.000 03.04. 26.000.000 14.250.000 12,42% 286.968.000 04.04. 14.500.000 4.500.000 12,50% 319.384.000 05.04. 18.000.000 5.350.000 12,90% 296.540.000 06.04. 13.700.000 1.700.000 12,05% - Dnevni prosjek 17.533.000 6.721.000 12,34% 325.185.000 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 03. - 06. travnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Podravka 150 -9,09 2.279.595 -39,04 2. Varaždinska banka 215 -4,01 2.121.659 46,30 3. Zagrebačka banka O 1.240 -8,82 1.936.071 431,28 4. Zagrebačka banka E 500 -9,09 667.200 223,82 5. Pliva 580 -2,52 587.110 -86,62 6. Riječka banka 130 0,00 509.816 -76,31 7. Trgovačka banka 1.703 - 212.875 - 8. Končar 71,50 -12,80 182.080 26,09 9. Riviera Holding 82 -3,52 96.324 70,04 10. Splitska banka 85 -1,16 88.995 -39,14 UKUPAN PROMET 9.047.778 -32,71 Vrijednost indeksa CROBEX 878 -5,29 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 03. - 06. travnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. PIF Slavonski 14 20,69 766.966 250,47 2. PIF Dom 24,11 2,60 741.575 9,77 3. PIF Expandia 25 11,76 579.116 30,33 4. PIF Velebit 16,50 9,13 370.153 -4,18 5. Ericsson Nikola Tesla 219 -0,45 350.117 -10,26 6. PIF Središnji nacionalni 15,32 5,07 243.746 -26,56 7. PIF Sunce 11,70 17,00 212.350 952,23 8. PIF Pleter 13,22 10,17 194.610 104,88 9. Sućuraj 85,80 - 148.005 - 10. Hoteli Zadar 80 0,00 120.160 97,90 UKUPAN PROMET 3.872.708 -81,98 Vrijednost indeksa VIN 407 0,00 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 05.04. HNB 35 dana 205.100.000 9,79% 05.04. HNB 182 dana 61.600.000 12,30% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 05.04. - 1.670.500.000 kn 10. VIJESTI IZ SVIJETA VOLKSBANK USKORO I U BIH Krajem lipnja u BiH počet će s poslovanjem Volksbank. Federalna agencija za bankarstvo Federacije BiH odobrila je 24. ožujka bankovnu licencu za Volksbank BH d.d., izvjestili su iz Volksbanke. Time je Volksbank d.d. Hrvatska, uz banke sestre u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, dobila još jednu - u BiH, sa sjedištem u Sarajevu. Time će Volksbank biti prva banka koja je istovremeno zastupljena te financijski povezuje tri države bivše Jugoslavije. Kako stoji u priopćenju Volksbank, poslovodstvo te banke očekuje da će prva njihova banka u BiH biti od velike koristi u obnovi čitave države, kao i partner hrvatskim tvrtkama koje posluju sa Federacijom. PROMJENE CIJENA BENZINA U SLOVENIJI SVAKI DRUGI UTORAK Cijene motornih benzina na slovenskim crpkama od ovoga su utorka više za 3,7 posto, a ubuduće će se mijenjati svaki drugi utorak prema cijenama sirove nafte na svjetskim burzama. Riječ je o novome načinu određivanja cijena koji je slovenska vlada prošli tjedan donijela posebnom uredbom. Usklađivanje ne znači da će benzin za potrošače biti jeftiniji ako pojeftini nafta na burzama jer distributeri imaju gubitke zbog prijašnjih dispariteta. Nova cijena bezolovnog 95-oktanskog benzina je 132,8, a bezolovnog 91- oktanskog 132,3 SLT. Bezolovni 98-oktanski benzin sada stoji 140,3 SLT za litru. MOL ULAZI U VLASNIŠTVO SLOVNAFTE Mađarska naftna kompanija MOL d.d. i slovačka nacionalna kompanija Slovnaft potpisali su Sporazum, po kojemu će mađarski partner u prvoj etapi, za ukupno 262 milijuna kuna, steći 36,2 posto vlasničkog udjela u slovačkoj kompaniji, objavio je MOL, a prenijela mađarska novinska agencija MTI. Prema priopćenju, obavljena transakcija neće utjecati na dividende po dionici u 2000., ali će se pozitivni učinci transakcije osjetiti u 2001. Za obavljene transakcije MOL je od svog ekslkuzivnog financijskog konzulata J.P. Morgana dobio kratkoročnu pozajmicu 300 milijuna USD. Sama transakcija bit će obavljena gotovinskom dokapitalizacijom 150 milijuna dolara, kao i kupnjom dionica. Sporazumom je predviđena mogućnost da MOL postane vlasnik više od 50 posto dionica Slovnafta, što će ovisiti u kojoj mjeri će vlasnici sudjelovati u daljnjim dokapitalizacijama. Predsjednik MOL-a d.d. Janos Csak je izjavio da će savez dviju velikih naftnih kompanija ojačati regionalnu ulogu tih područja u preradi nafte i trgovine, a predstavlja i veliki korak u ostvarenju prijašnje proklamirane strategije. Predsjednik i generalni direktor Slovnafta Slavomir Hatina, obrazložio je izbor MOL-a tijesnom strategijskom suradnjom dviju kompanija, kao i zajedničkim reginalnim ciljevima. Također je rekao kako će značajna iskustva MOL-a pomoći poboljšanju učinkovitosti kompanije. Prema priopćenju, sporazum značajno poboljšava strukturu kapitala Slovnafta, smanjuje njegovu zaduženost i povećava financijski manevarski prostor. Zajednički udjel u maloprodaji na tržištu naftnih derivata u Mađarskoj bit će 36 posto, a u Slovačkoj 38 posto, Rumunjskoj tri posto i Češkoj dva posto. Također se predviđa zauzimanje značajnih strateških pozicija za širenje na tržišta Austrije i južne Poljske. Zajednički rafinerijski kapaciteti dva društva bit će 330.000 barela nafte na dan, od toga 110.000 otpada na rafinerije u Bratislavi. PREKID PREGOVORA O SPAJANJU DEUTSCHE I DRESDNER BANKE Dvije vodeće njemačke banke - Deutsche i Dresdner Bank, odustale su od planiranog spajanja kojim bi nastala najveća banka u svijetu. Šokirajući investitore, Dresdner bank je prekinula pregovore o spajanju s Deutsche Bank samo mjesec dana nakon što su ih započeli, izjavivši da su razlike u strategijama dviju banaka prevelike. Naime, upravni je odbor Dresdner banke jednoglasno odlučio odustati od tog spajanja, vrijednog 30 milijardi USD. Oni za neuspjeh u pregovorima krive Deutsche bank, zbog njihova inzistiranja na prodaji cijele ili dijela poslovne jedinice za investicijsko bankarstvo u vlasništvu Dresdner banke - Kleinwort Benson. U Dresdner banci su se tomu protivili jer smatraju da su podjednaki ili čak bolji od Deutsche Bank u ključnim područjima investicijskog bankarstva. Najveća njemačka banka - Deutsche Bank ima 90-tak tisuća zaposlenih diljem svijeta, a Dresdner Bank, treća po veličini u Njemačkoj, zapošljava otprilike 45.000 ljudi diljem svijeta. Da su se udružile, nastala bi najveća banka u svijetu s ukupno 142.000 zaposlenih i aktivom vrijednom 1.200 milijardi USD. Kada su prije mjesec dana počele pregovarati, banke su najavile da će njihovim spajanjem posao izgubiti 16.000 ljudi. Odluka o prekidu pregovora s oduševljenjem je primljena kod zaposlenika obiju banaka. Kao još jedan od razloga za neuspjeh, analitičari su istaknuli taj što se spajanje koje je trebalo biti ravnopravno zapravo pretvorilo u preuzimanje Dresdner banke od strane veće - Deutsche Bank. Veća banka je, naime, trebala držati 60-64 posto novonastale banke, koja bi se i zvala samo 'Deutsche Bank', dok bi Dresdner banci ostalo preostalih najviše 40 posto udjela. Očekuje se da će najveći gubitnik zbog prekida spajanja biti osiguravateljski div - Allianz, koji ima veće udjele u obje banke, a pomogao je dvjema bankama da dogovore spajanje. MOŽE LI MICROSOFT PONOVNO POSTATI BROJ JEDAN U SVIJETU? Microsoft više nije najveća svjetska kompanija po tržišnoj vrijednosti. Budući da su cijene njihovih dionica naglo počele padati uoči donošenja odluke američkog saveznog suda o Microsoftovoj krivnji za kršenje zakonskih propisa o zabrani monopola, druge dvije američke tvrtke prestigle su softverskog diva po tržišnoj vrijednosti. Samo u ponedjeljak tržišna je vrijednost Microsofta (broj izdanih dionica pomnožen s njihovom trenutačnom jediničnom cijenom na burzi) pala za 80 milijardi USD, odnosno na 470,5 milijardi USD ili na mjesto treće tvrtke u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji. Microsoft su tako prestigle tvrtke General Electric (GE), koji trenutačno na tržištu vrijedi 526,7 milijardi USD, te Cisco Systems s tržišnom vrijednošću od 499 milijardi USD. Cijene dionica GE-a, tvrtke koja najviše kotira na Njujorškoj burzi, snažno su porasle, dosegnuvši 161 USD kao rezultat povlačenja ulagatelja iz sektora visoke tehnologije. General Electric, trenutačno najveća kompanija u svijetu, industrijski je div koji proizvodi sve - od tostera do avionskih motora. Ima prihode u visini 110 milijardi USD i 340.000 zaposlenih diljem svijeta. Gotovo polovinu prihoda ostvaruje njegova financijska tvrtka-kćer, GE Capital Services. Vlasnikom je američke televizijske mreže NBC i njihove tvrtke-kćeri za financijske vijesti CNBC, a ironija je njihov joint venture s Microsoftom za vijesti na internetu - MSNBC. Sada drugi najveći po tržišnoj vrijednosti, Cisco Systems tjednima se borio s Microsoftom za titulu najveće tehnološke kompanije. Tijekom prošle godine vrijednost dionica Microsofta kretala se između najniže cijene od 75 USD do najviše 120 USD po dionici, a sada iznose otprilike 90 USD. U međuvremenu, cijene dionica njegovog rivala Ciscoa porasle su s 25 na 77 USD. Budućnost cijena Microsoftovih dionica neizvjesna je zbog nastavka njegove bitke na sudovima. Microsoft bi mogao naići na poteškoće u pridobivanju i zadržavanju zaposlenika, a mogao bi i trpjeti daljnje gubitke zbog sudskih tužbi od strane njegove konkurencije. 11. POSEBAN PRILOG DESET GODINA TRANZICIJE - POGLED IZ EBRD-A Proteklih deset godina, odnosno devedesete u tranzicijskim zemljama pokazale su kako je bilo vrlo lako promijeniti politiku i stvoriti institucije, ali transformirati razmišljanje u društvu i gospodarstvu, ide mnogo sporije. Ocijenio je to politički savjetnik za baltičke zemlje i jugoistočnu Europu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Krsto Cviić na nedavnoj prezentaciji "Deset godina tranzicije - pogled iz EBRD-a". Sljedeće desetljeće, smatra Cviić, bit će obilježeno stvaranjem dobrih i jakih institucija i njihovom sve većom transparentnošću. Po njegovu mišljenju, najveće pouke proteklog desetogodišnjeg razdoblja u tranzicijskim zemljama su shvaćanje da je nužno stvoriti jake institucije kao i da je tranzicija proces koji neprestano traje. I Europska unija (EU), kojoj se zemlje u tranziciji žele približiti, mijenja se kako bi mogla prihvatiti nove članove, kazao je Cviić. Kako bi što prije postala kandidat za ulazak u EU, Hrvatska treba dovršiti neke zaostale reforme i posvetiti pozornost potencijalima koje ima, prvenstveno intelektualnim, te prije svega zaustaviti 'odljev mozgova'. Tu je posebice bitan razvoj znanosti, školstva i drugih do sada zanemarivanih aspekata, rekao je Cviić koji drži da je izgled za članstvo tranzicijskih zemalja u EU postao motiv reformi u tim zemljama. Iznoseći rezultate istraživanja EBRD-a provedenog u 3.000 tvrtki iz 20 tranzicijskih zemalja, među kojima je i 127 hrvatskih tvrtki, Rika Ishii iz Ureda glavnog ekonomiste EBRD-a zaduženog za Hrvatsku i Sloveniju, ističe da su oni bili bolji tamo gdje je liberalizacija tržišta kombinirana sa stabilizacijom koja pretpostavlja porezne reforme i proračunska ograničenja. Po njenim riječima, hrvatski proces tranzicije bio je uspješniji nego u nekim drugim zemljama. Stoga treba nastaviti s reformama koje su ključne za daljnji razvoj i riješiti problem banaka te restrukturiranja tvrtki, rekla je Ishii koja procjenjuje da će hrvatski BDP u ovoj godini rasti dva do tri posto. Voditelj ureda EBRD-a u Hrvatskoj Andrew Krapotkin istaknuo je da EBRD u ovoj godini planira povećati ulaganja u privatni sektor u Hrvatskoj, za kojeg je predviđeno 54 posto predviđenih sredstava. Pritom je istaknuo da, osim velikog projekta izgradnje plinovoda i projekta Autoceste Rijeka-Zagreb, banka planira sudjelovati u restrukturiranju i privatizaciji velikih tvrtki u državnom vlasništvu, primjerice HEP-a. "Nakon političkih promjena koje su se nedavno dogodile u Hrvatskoj, osjećamo otvorenost i prema promjenama u hrvatskom gospodarstvu", zaključio je Krapotkin.