DE-YU-VLADA-POLITIKA-RAT-Vlada-Politika-Obrana-Organizacije/savezi NJ 3. IV. WELT: SCHARPING- 'POTKOVA' NJEMAČKADIE WELT3. IV. 2000.Scharpingova krutost"Sudjelovanje u ratu protiv Srbije nije bilo lako za crveno-zelenu koaliciju. Kako
bi prikazali intervenciju kao neizbježan potez, posegnuli su za sredstvom monstruoznog pretjerivanja: ministar vanjskih poslova i u prvom redu ministar obrane primaknuli su odnos Srba prema kosovskim Albancima u blizinu holokausta. Takav je pristup bio neprimjeren i nepošten i podrazumijevao je umanjivanje opsega i funkcionalizaciju holokausta.Danas se sve jasnije izražavaju sumnje - primjerice, u pokolj u Račku koji je izazvao rat. Nadalje, sve se oštrije nameće pitanje je li plan 'Potkova' uopće postojao - riječ je o srpskom planu o protjerivanju kosovskih Albanaca u Makedoniju i Albaniju. Ministar obrane Scharping odnosi se prema tim pitanjima kao da je riječ o uvredi, nanesenoj kakvom kraljevskom veličanstvu. Izjavio je da neće očitovati svoj stav o zahtjevu za iznošenjem dokaza o autentičnosti spomenutog plana sve dok parlament ne uputi odgovarajući službeni upit.Takav odnos podrazumijeva prijezir prema građanskom društvu.
NJEMAČKA
DIE WELT
3. IV. 2000.
Scharpingova krutost
"Sudjelovanje u ratu protiv Srbije nije bilo lako za crveno-zelenu
koaliciju. Kako bi prikazali intervenciju kao neizbježan potez,
posegnuli su za sredstvom monstruoznog pretjerivanja: ministar
vanjskih poslova i u prvom redu ministar obrane primaknuli su odnos
Srba prema kosovskim Albancima u blizinu holokausta. Takav je
pristup bio neprimjeren i nepošten i podrazumijevao je umanjivanje
opsega i funkcionalizaciju holokausta.
Danas se sve jasnije izražavaju sumnje - primjerice, u pokolj u
Račku koji je izazvao rat. Nadalje, sve se oštrije nameće pitanje je
li plan 'Potkova' uopće postojao - riječ je o srpskom planu o
protjerivanju kosovskih Albanaca u Makedoniju i Albaniju. Ministar
obrane Scharping odnosi se prema tim pitanjima kao da je riječ o
uvredi, nanesenoj kakvom kraljevskom veličanstvu. Izjavio je da
neće očitovati svoj stav o zahtjevu za iznošenjem dokaza o
autentičnosti spomenutog plana sve dok parlament ne uputi
odgovarajući službeni upit.
Takav odnos podrazumijeva prijezir prema građanskom društvu.
Scharping vjerojatno misli da ne mora polagati račune javnosti - na
koju je svojedobno snažno utjecao strašnim slikama i vijestima. Na
hipermoralizaciju politike nadovezao je sada apsolutističku
krutost visokog dužnosnika. Zar ne uviđa da je u tom osjetljivom
pitanju, u kojem se - kao u rijetko kojem slučaju -
križaju politika i moral, nužna velika doza spremnosti na davanje
informacija i objašnjenja čak i bez izričitog zahtjeva? Nadalje,
zašto ne može priznati da se bombardiranje moglo obrazložiti i
skromnijim, stručnijim argumentima?", pita na kraju komentara
Thomas Schmid.