TEL AVIV, 31. ožujka (Hina) - Izraelska vlada razmatra ovih dana mogućnosti koje stoje pred Izraelom po pitanju teške situacije vodenih rezervi ove bliskoistočne zemlje. Od vlade se očekuje da već idućeg mjeseca usvoji plan za
riješavanje problema vode. Sudeći prema trenutačnom raspoloženju u vladi najviše šansi ima prijedlog Barakovog savjetnika za pitanja vode Noaha Kinartia, koji predlaže uvoz vode iz Turske. Po ovom planu, uvozio bi Izrael iz Turske 50 milijuna prostornih metara vode godišnje, koji bi bili dopremljeni u Izrael u dva ogromna tankera. Voda iz Turske stizala bi do posebno pripremljenog terminala u luci Asqelon odakle bi voda otjecala do umjetnog jezera, odkuda bi se pak razvodila do poljoprivrednih plantaža u pustinji Negev. Barakov savjetnik je duboko uvjeren da je ovo najbolje moguće riješenje te da će se na ovaj način uštedjeti prostornih metara vode iz Galilejskog jezera?koja uz velike troškove putem podzemnih kanala prelazi nekoliko stotina kilometara dugačak put do Negevske pustinje. Kinarti tvrdi da cijena vode koja bi se uvozila slična troškovima koje bi bilo neophodno utrošiti za desalinizaciju morske vode, što je druga opcija koja stoji pred izraelskom vladom. Nasuprot prvom
TEL AVIV, 31. ožujka (Hina) - Izraelska vlada razmatra ovih dana
mogućnosti koje stoje pred Izraelom po pitanju teške situacije
vodenih rezervi ove bliskoistočne zemlje.
Od vlade se očekuje da već idućeg mjeseca usvoji plan za riješavanje
problema vode. Sudeći prema trenutačnom raspoloženju u vladi
najviše šansi ima prijedlog Barakovog savjetnika za pitanja vode
Noaha Kinartia, koji predlaže uvoz vode iz Turske.
Po ovom planu, uvozio bi Izrael iz Turske 50 milijuna prostornih
metara vode godišnje, koji bi bili dopremljeni u Izrael u dva
ogromna tankera. Voda iz Turske stizala bi do posebno pripremljenog
terminala u luci Asqelon odakle bi voda otjecala do umjetnog
jezera, odkuda bi se pak razvodila do poljoprivrednih plantaža u
pustinji Negev.
Barakov savjetnik je duboko uvjeren da je ovo najbolje moguće
riješenje te da će se na ovaj način uštedjeti prostornih metara vode
iz Galilejskog jezera?koja uz velike troškove putem podzemnih
kanala prelazi nekoliko stotina kilometara dugačak put do Negevske
pustinje.
Kinarti tvrdi da cijena vode koja bi se uvozila slična troškovima
koje bi bilo neophodno utrošiti za desalinizaciju morske vode, što
je druga opcija koja stoji pred izraelskom vladom. Nasuprot prvom
prijedlogu, podizanje sustava za desalinizaciju vode trajaolo bi
nekoliko godina, za što Izrael nema vremena, jer je situacija sa
rezervama vode kritična.
Turska vlada ponudila je Izraelu na prodaju veće količine turske
vode, koja bi u Izrael stizala sa terminala koji je podignut na ušću
rijeke Menambgat u Sredozemno more i u čiju je gradnju uloženo 150
milijuna dolara. U rujnu prošle godine obišlo je posebno izraelsko
izaslanstvo ovaj terminal i obećalo turskoj vladi da će njihov
prijedlog biti najozbiljnije razmotren.
U međuvremenu se među izraelskim stručnjacima vodi žustra rasprava
o tome je li pametnije uvoziti ili desalinizirati vodu. Veliki broj
stručnjaka za vodu je skloniji ideji desaliniziranja iz ekonomskih
i strateških razloga. Turska, pak, na osnovu proračuna koje je
sačinila tvrdi da je uvoz vode u tankerima jeftiniji za jedan dolar
po prostornom metru od procesa desaliniziranja.
Nekoliko uzastopnih sušnih godina i velika potrošnja vode u
Izraelu, dovele su u kriznu situaciju vodene rezerve ove
bliskoistočne zemlje. Čak ni relativno veća količina kiše koja je
pala ove zime nije bitno povećala razinu vode u državnim
rezervoarima koja je i dalje ispod prosjeka.
Stručnjaci tvrde da čak i da nije bilo nekoliko sušnih godina
dospjele bi vodene rezerve Izraela u kriznu situaciju, usljed
velike potrošnje od 120 milijuna prostornih metara godišnje. Ove
godine po prvi put je razina Galilejskog jezera opala ispod tzv.
crvene linije.
Stručnjaci procjenjuju da će do 2020 potrošnja vode u Izraelu
dostići količinu od 350 milijuna prostornih metara godišnje. To
znači da će na svake tri godine Izrael biti primoran pronaći nove
izvore za dodatnih 50 milijuna prostornih metara vode.
(Hina) bz sb