ŽENEVA, 26. ožujka (Hina/Reuters/AP) - Sastanak američkog predsjednika Billa Clintona i njegovog sirijskog kolege Hafeza Al-Asada u nedjelju u Ženevi vjerojatno neće rezultirati brzim nastavkom sirijsko-izraelskih pregovora,
prekinutih u siječnju, izjavio je Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy Berger.
ŽENEVA, 26. ožujka (Hina/Reuters/AP) - Sastanak američkog
predsjednika Billa Clintona i njegovog sirijskog kolege Hafeza Al-
Asada u nedjelju u Ženevi vjerojatno neće rezultirati brzim
nastavkom sirijsko-izraelskih pregovora, prekinutih u siječnju,
izjavio je Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy
Berger. #L#
Berger, koji je tom svojom izjavom ublažio nade i očekivanja koja su
porasla u posljednje vrijeme, naglasio je da bi dvije strane mogle
"postići zaključak da u sljedećih nekoliko tjedana pristupe
ozbiljnijim pregovorima". Berger je priznao da će razlike između
Sirije i Izraela biti teško pomiriti.
Clinton i Asad će razgovore posvetiti uvjetima za obnavljanje
sirijsko-izraelskih pregovora. Diplomati smatraju i strahuju da bi
svaka sada propuštena prilika mogla značiti još godine čekanja za
konačno postizanje mira između Jeruzalema i Damaska. I Izrael i
Sirija naglašavaju da žele mir. No, obje su zemlje izuzetno
oprezne.
Glavno je pitanje pregovora Golanska visoravan, odnosno buduće
granice Sirije i Izraela. Asad bez pogovora traži potpuno
povlačenje izraelske vojske s Golana, strateškog platoa kojeg je
Izrael okupirao 1967. godine. Izrael pak Golansku visoravan, koja
nadgleda sjeverni dio Galileje i Galilejsko jezero, smatra
ključnim sigurnosnim i vodoopskrbnim pitanjem. Izraelci su spremni
na povlačenje s Golana, ali zasad još nisu objavili u kojem opsegu.
Sirija se stalno poziva na obećanje bivšeg izraelskog premijera
Yitzhaka Rabina koji se obvezao da će se Izrael u potpunosti povući
s Golana. Takav bi potez međutim sirijsku granicu doveo do istočne
obale Galilejskog jezera, koje Izraelu ispunjava čak 30 posto
njegovih vodenih potreba. Izrael također ne pristaje na prijeratnu
granicu iz 1967. jer se razlikuje od granice povučene između Sirije
i Palestine još 1923. godine. Sirija je, tvrde Izraelci, s godinama
prisvojila dio teritorija ondašnje Palestine i Jordana. Izrael će u
slučaju povlačenja vjerojatno tražiti demilitarizaciju Golana i
gradnju bilo čega što bi moglo ugroziti vodu Galilejskog jezera.
Pored graničnih problema, problem predstavljaju i 32 židovska
naselja na Golanu s ukupno 17.000 naseljenika.
S druge strane, Asad osim državnih prioriteta ima i snažnu osobnu
želju riješiti stvari s Izraelom. Cijelu je njegovu karijeru,
naime, obilježio odnos s tom zemljom. Kao ministar obrane vodio je
rat 1967., zatim kao predsjednik 1973., te naposljetku pokušao
spriječiti izraelsko napredovanje u Libanonu 1982. godine. U svim
je tim sukobima poražen i ponižen. Nakon raspada SSSR-a,
nekadašnjeg glavnog sirijskog saveznika, Asad je postao znatno
prilagodljiviji prvenstveno američkoj, a zatim i izraelskoj
politici. Diplomati vjeruju da bi Asadu bilo znatno lakše sklopiti
bilo kakav sporazum s Izraelom nego njegovom nasljedniku. Međutim,
njegove godine i narušeno zdravstveno stanje izazivaju bojazan da
za to nije preostalo mnogo vremena.
Clinton i Asad nakon današnjeg sastanka u Ženevi neće održati
zajedničku tiskovnu konferenciju, ali je najavljeno objavljivanje
zajedničkog priopćenja. Sandy Berger je opovrgao špekulacije da će
Clinton nakon razgovora otputovati u Izrael kako bi se sastao s
premijerom Ehudom Barakom, ali je najavio mogućnost da sirijski i
američki predsjednik ostanu u Ženevi još jedan dan i sastanu se
ponovno u ponedjeljak.
(Hina) dj ii