TEL AVIV, 27. ožujka (Hina) - Izrael i Libanon imaju različita stajališta o tome kuda treba proći njihova međunarodna granica, a strane nisu suglasne u pogledu 60 posto teritorija kojim treba proći nova granica koja će djeliti ove
dvije zemlje - piše u današnjem broju izraelski list HaAretz.
TEL AVIV, 27. ožujka (Hina) - Izrael i Libanon imaju različita
stajališta o tome kuda treba proći njihova međunarodna granica, a
strane nisu suglasne u pogledu 60 posto teritorija kojim treba
proći nova granica koja će djeliti ove dvije zemlje - piše u
današnjem broju izraelski list HaAretz.#L#
Dugi niz godina odnosio se Izrael prema izraelsko-libanonskoj
granici kao prema vlatitom teritoriju. Od 1978 godine Izrael
kontrolira obje strane libanonsko-izraelske granice a izraelska
dominacija je postala još očiglednija od 1982. godine kada su se
izraelski vojnici našli duboko unutar libanonskog teritorija.
Od tada je izraelska vojska iz raličitih pobuda pomakla međunarodno
priznatu granicu za nekoliko desetina, a na nekim mjestima i za
nekoliko stotina metara na štetu Libanona.
U najvećem broju slučajeva vojska je ovakva pomicanja granice
opravdavala taktičkim i strateškim razlozima, poput postavljanja
vojnih logora, boljim pregledom područja iz kojeg dolaze napadi na
sjeverna izraelska naselja itd. Vremenom su se taktičkim i
strateškim opravdanjima pomicanja libanonske granice na sjever
priključili i drugi razlozi, poput izgradnje novih kuća. Nekoliko
kuća na zapadnoj strani kibutza Misgav HaAm izgradjeno je unutar
Libanona kao i dio puta koji vodi u taj kibutz prolazi kroz
libanonski teritorij.
Izraelsko-libanonska granica utvrđena je po prvi put 1923. godine,
još u vrijeme kada niti Izrael niti Libanon nisu postojali. Granicu
su utvrdile Francuska i Velika Britanija koje su držale privremeni
mandat u ovoj regiji (Britanija je vladala Palestinom a Francuska
Sirijom i Libanonom).
Do 1940. granica je pretrpjela neznatne promjene. Ovakvu granicu
prihvatili su Izrael i Libanon kada su 1949. godine na Rodosu
potpisali sporazum o prekidu vatre. Iz sporazuma se vidi da su
Izrael i Libanon tek djelimično došli do rješenja. Zemljopisne
karte po kojim su se dijelili Britanci i Francuzi bile su manjeg
mjerila nego one po kojim su se djelili Izraelci i Libanonci, što je
dovelo do situacije?da deblja linija olovke može ostaviti pod
znakom pitanja i do nekoliko stotina metara.
Pred Izraelom stoji nekoliko velikih dilema u slučaju otpočinjanja
najavljenog jednostranog povlačenje izraelske vojske iz Libanona.
Prva se dakako odnosi na izraelske obavještajne centre koji se u
ovom trenutku nalaze na vrhovima visokih libanonskih planina. Kamo
sa ovim centrima? Jedino mjesto kamo bi se eventualno mogli
preseliti je visoka gora Hermon, čije vraćanje zahtijeva Sirija.
Druga dilema su što sa selom Alawa. Alawi su bliskoistočna etnička
skupina koja ima svoju tajnu religiju, kulturu i običaje i žive u
Libanonu i Siriji, gdje su manjinsko stanovništvo.
Zanimljivo je da svi sirijski čelnici, osim ministra vanjskih
poslova faruka al Šare koji je sunitski musliman, pripadaju
Alawima. Kada je 1967. godine Izrael zauzeo selo Radža, poglavari
sela zatražili su izraelsko državljanstvo, koji im je dato i od tada
su Alawi lojalni građani Izraela. Po zemljopisnim kartama 2/3 sela
Radža se nalaze u Libanonu, dok se stanovnici Radže koji su
punopravni izraelski državljani protive povratku u Libanon. Opcija
koju Izrael predlaže je da se stanovnici sela presele unutar
izraelskog teritorija.
U slučaju da se Izrael odluči na jednostrano povlačenje bez
prethodno postignutog sporazuma sa Sirijom, pred Izraelom stoji
nekoliko različitih opcija. Prva opcija je libanonski prijedlog,
koji uključuje iseljenje iz kuća koje su podignute na libanonskom
teritoriju i likvidaciju izraelskih obavještajnih centara sa vrha
libanonskih planina.
Druga opcija je zadržati takozvanu tampon zonu sa izraelskim vojnim
logorima na teritoriju do 1.5 km unutar libanonskog teritorija. U
ovom času nitko na izraelskoj strani nije spreman prihvatiti
libanonski prijedlog, kao što nitko na libanonskoj strani nije
spreman prihvatiti prijedlog o izraelskom zadržavanju 1.5
libanonskog teritorija.
Druge opcije su da obje strane prihvate kartu od 1949. godine i da se
vrate na granice 1982. godine, te prijedlog da se prihvate manje
promjene koje je napravio Izrael na samoj granici i koji dovode u
pitanje nekoliko desetina metara teritorija.
Sudeći po političkoj klimi u Izraelu, čini se da će u slučaju
jednostranog povlačenja iz Libanona, bez prethodno postignutog
sporazuma sa sirijskom i libanonskom vladom, Izrael zadržati vojne
logore na samoj izraelsko-libanonskoj granici. Izrael se nada da će
ova nova granica naići na međunarodnu podršku i također mu ostaviti
mogućnost brzog interveniranju u slučaju da Izrael bude napadnut.
Ukoliko nakon toga Libanon, Sirija i Izrael postignu sporazum
Izrael će biti spreman povući se na takozvanu zadnju granicu prema
tome kako se to utvrdi sporazumima.
(Hina) bz sb