FR-MONDE 25.3. G. ROBERTSON

FRANCUSKA LE MONDE 25. III. 2000. 'Europa će biti vjerodostojna kada se barem godinu dana bude mogla nositi s ratom' Laurent Zecchini razgovarao je s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom o odnosima između NATO-a i Rusije, o europskoj obrani i drugom. Iz razgovora izdvajamo: " - Vladimir Putin nedavno je izjavio da je moguće da Rusija jednom uđe u NATO... Kakvu važnost pridajete takvim izjavama? = Mislim da imamo posla s nekim tko hoće i može se, na maštovit način, prenijeti u budućnost, i to je dobro. Mislim da je to bio pokusni balon, jer je dao iznenadnu izjavu, a onda je iznio uvjete: jednak odnos, nepostojanje izolacije i blokade itd... kako bi sačuvao ujednačeno stajalište prihvatljivo za rusko javno mišljenje. Dakako, ulazak Rusije u NATO nije na dnevnom redu. No to u potpunosti potvrđuje moj osobni dojam nakon susreta s gospodinom Putinom: otvoren je, izravan, ne želi se zakopati u prošlost. - NATO želi brzo uspostaviti formalne i službene odnose s Europskom unijom kada je riječ o obrani. No neke zemlje, napose Francuska, misle da se Europljani prvo moraju međusobno dogovoriti o naravi tih odnosa... = NATO se očituje konsenzusom. Istina je da u ovom času ima nesuglasica u svezi s kalendarom, ali ne postoje nesuglasice kada je riječ o potrebi EU-a i NATO-a da se dogovore, kao i o činjenici da se u taj proces trebaju uključiti saveznici koji nisu iz Europe. Neki misle da Unija najprije treba razjasniti svoje stajalište, a onda se uključiti u formalne i institucionalne rasprave s NATO-om, dok drugi, u sklopu saveza, misle da je to bolje učiniti što prije, napose kako bi se izbjegla opasnost od jednake uloge NATO-a i EU-a. Odgovor trebamo pronaći Javier Solana Švisoki predstavnik EU-a za vanjsku i obrambenu politiku, PESCĆ i ja. Mi se redovito sastajemo, neslužbeno, gotovo jednom na tjedan. Ti će susreti ubrzo postati službeniji, i mi tvrdimo da između NATO-a i EU-a nema ni suparništva, ni natjecanja ni podudaranja, jer bi to bilo pogibeljno za izgradnju novog sustava sigurnosti. - Dokument koji priprema portugalsko predsjedateljstvo daje NATO- ovim predstavnicima mogućnost da u većem broju budu zastupljeni u svim tijelima EU-a u slučaju krize koju bi predvodili Europljani. Odobravate li takvu shemu? = Ovisnost između snaga EU-a i NATO-a je činjenica, to je stvarnost. Dođe li do drugog Kosova, Europa barem u skoroj budućnosti neće imati potrebne snage da se sama sučeli s njim. Nitko ne misli da NATO treba ukinuti, zamijeniti ili prezirati. To je temeljni kamen europske i prekoatlantske sigurnosti. Europa će dobiti vlastite snage za obranu kako bi istodobno ojačala zajedničku vanjsku i obrambenu politiku i europsku dimenziju NATO-a. - Je li u krivu javno mišljenje kada smatra da će NATO i EU dugoročno obavljati iste zadaće? = Da, budući da EU ne treba težiti istim snagama i ustrojima koji već postoje u NATO-u, koji bi se mogli oponašati uz golemu cijenu, a bez ikakve koristi. Svaki pokušaj da se stvori drugi NATO na kraju bi doveo samo do toga da se stvori drugorazredni NATO. NATO je veza Amerikanaca i Kanađana s europskom sigurnosti. Bili bismo ludi da tu vezu izložimo pogibelji. Mi smo dio istoga sustava sigurnosti koji je pokazao svoju iznimnu djelotvornost. Ni najsofisticiraniji sustavi obrane neće vam omogućiti da se sučelite s krizom ako nemate vojne snage. To znači da će europske zemlje morati preustrojiti svoje vojne snage, neke i znatnije. Zatim, mnoge će morati izdvajati više novca za obranu. To će biti pravi izazov za sljedeće razdoblje: jesu li europske vlade spremne da ubuduće izdvajaju više novca za sigurnost i obranu? Jesu li spremne donijeti teške političke odluke u tu svrhu? - NATO i UN gotovo su godinu dana nazočni na Kosovu. Mnogi misle da napeto stanje u Mitrovici simbolizira nesposobnost Zapada da uspostavi red i zaštiti manjine... = U krivu su. Mitrovica nije odraz stalnoga stanja. Mi smo u kutku Europe koji ima jako dugu povijest. Dva milijuna stanovnika na Kosovu četrdeset je godina živjelo u komunizmu, deset godina u apartheidu, dvije godine u strahovitom nasilju nad civilima i djecom; silovanja i zlostavljanja velikih razmjera itd. Mi ne možemo tu stvoriti Švicarsku za nekoliko mjeseci! Prvo trebamo nadvladati naslijeđe mržnje. No dogodilo se puno dobrih stvari koje su zasjenili neke netipični događaji: razoružanje OVK-a, uspostava prijelazne civilne uprave, obnova dvjesto tisuća kuća koje su uništili Srbi, povratak u školu stotina tisuća djece, sve je to stvaran napredak za mnoge ljude. - Slažete li se s prijedlogom g. Solane da se stvore snage za brzo djelovanje koje bi činili redarstvenici zaduženi da pomažu postrojbama za očuvanje mira? = Da, jer velik je nedostatak što imamo krasno uvježbane vojne postrojbe koje se po završetku sukoba nađu pred zadaćama za koje se nisu pripremile. Nadam se, dakle, da će UN donijeti potrebne odluke kako bismo u budućim krizama mogli graditi mir isto tako uspješno kako smo zaustavili rat. Postoji velik broj redarstvenika koji su rano otišli u mirovinu, koji imaju potrebno iskustvo i znanje, a bili bi spremni sudjelovati u takvim operacijama, što međutim ne bi utjecalo na sigurnost gradova u zapadnoj Europi."