FR-BL-DE-interview-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada FRANCUSKA-LIBERATION OD 22.3.00.RAZGOVOR S BARNIEROM FRANCUSKALIBERATION22. III. 2000.'Nedostaje zajednička ambicija'Jean Quatremer razgovarao je s Michelom Barnierom, europskim
povjerenikom za pregovore u sklopu Međuvladine konferencije (CIG) koja je započela 14. II: " - Prevladava dojam da CIG tapka na mjestu...= Istina je da se danas ne može ostvariti pravi napredak. Ponekad čak imam osjećaj da sam se vratio četiri godine unatrag, na sam početak pregovora koji su prethodili Ugovoru iz Amsterdama (u kojima je sudjelovao kao ministar Alaina Juppea za europska pitanja, op. ur.)... Istodobno, teško da može biti drukčije u prvim tjednima pregovora koji će trajati deset mjeseci: svatko želi, gdjekada grubo, izraziti svoje stajalište.- Je li petnaest vlada spremno poći dalje od triju tema o kojima se nije razgovaralo u Amsterdamu (sastav Povjerenstva, proširenje glasovanja na kvalificiranu većinu u sklopu Ministarskog vijeća i izjednačenje između velikih i malih zemalja pri glasovanju)?= Moglo bi biti i gore od toga: primjerice, da se dnevni red ne proširi i da se loše raspravlja o tim trima pitanjima. Jasno je
FRANCUSKA
LIBERATION
22. III. 2000.
'Nedostaje zajednička ambicija'
Jean Quatremer razgovarao je s Michelom Barnierom, europskim
povjerenikom za pregovore u sklopu Međuvladine konferencije (CIG)
koja je započela 14. II: " - Prevladava dojam da CIG tapka na
mjestu...
= Istina je da se danas ne može ostvariti pravi napredak. Ponekad
čak imam osjećaj da sam se vratio četiri godine unatrag, na sam
početak pregovora koji su prethodili Ugovoru iz Amsterdama (u
kojima je sudjelovao kao ministar Alaina Juppea za europska
pitanja, op. ur.)... Istodobno, teško da može biti drukčije u prvim
tjednima pregovora koji će trajati deset mjeseci: svatko želi,
gdjekada grubo, izraziti svoje stajalište.
- Je li petnaest vlada spremno poći dalje od triju tema o kojima se
nije razgovaralo u Amsterdamu (sastav Povjerenstva, proširenje
glasovanja na kvalificiranu većinu u sklopu Ministarskog vijeća i
izjednačenje između velikih i malih zemalja pri glasovanju)?
= Moglo bi biti i gore od toga: primjerice, da se dnevni red ne
proširi i da se loše raspravlja o tim trima pitanjima. Jasno je
dakle da prvo moramo postići dobre rezultate oko onoga što nije
riješeno u Amsterdamu. No Romano Prodi i ja smatramo da CIG treba
iskoristiti kako bi se raspravljalo o onim pitanjima o kojima se
poslije neće raspravljati. Mislim napose na odredbu o pojačanoj
suradnji koja će jednoj skupini zemalja omogućiti da bude
prethodnica i da osvjetljuje zajednički put. Također bi se mogli
preurediti ugovori kako bi postali jasniji, i izvući
institucionalni zaključci iz napretka koji je ostvaren na polju
obrane.
- Postoji li politička volja da se proširi broj tema u pregovorima?
= Imam osjećaj da nedostaje potrebna zajednička ambicija da bi se
ušlo u bit stvari. Ipak se nadam da će vlade shvatiti da proširena
Unija ne može dalje djelovati uz postojeća pravila, osim ako se ne
želi pretvoriti u veliku mlitavu cjelinu. Htio bih da politička
odvažnost i nastojanje da se dade prednost dugoročnom viđenju,
prevagnu nad jednostavnim zbrajanjem državnog opreza.
- Ne tumači li se ta ravnodušnost kvarom francusko-njemačkog
motora?
= Mislim i nadam se da će Njemačka i Francuska uskoro donijeti
zajedničko stajalište o CIG-u. To je nužno, želimo li da pregovori
uspiju.
- Imaju li sadašnje vlade još neke planove s Europom?
= Upravo tako: šefovi država i vlada izjavili su da Unija mora biti
otvorena istočnoj i sredozemnoj Europi. Plan je proširenje.
Reforma ustanova samo je posljedica toga. Problem je što se osjeća
raskorak između strateške zamisli i mogućnosti koje smo spremni
stvoriti kako bi ta velika zajednica djelovala.
- Želite li da Lisabon bude poticaj CIG-u?
= To neće biti glavna tema. No možda će to biti prigoda da šefovi
država i vlada dadu politički poticaj CIG-u. Jer, njegov uspjeh
nije pitanje vremena: to je pitanje političke volje.
- U ovom času teče proces koji je istodoban CIG-u, izrada europske
Povelje o temeljnim pravima. Hoće li se ona uključiti u budući
ugovor ili će biti tekst bez pravne važnosti?
= Želio bih da se Povelja uključi u ugovor jer ona znači veću zaštitu
prava građana na svim područjima, pa i nova prava u svezi s
tehnološkim razvojem kao što je elektronska trgovina. Htio bih
također da u ugovoru na istaknutom mjestu budu vrijednosti koje nas
čine kao zajednicu. Nije samo riječ o poukama koje se mogu izvući iz
austrijskih događaja: stvorivši Uniju 1957. na zamisli koja je
utvrđena odmah nakon rata i otvaranja koncentracijskih logora,
šest europskih zemalja ujedinilo se na temelju vrijednosti i
demokratskog obećanja. Njih treba još jednom potvrditi jer nemaju
svi isto pamćenje."