UKRAJINA-FAKTI 10.3.RAZG. S KUČMOM

UKRAJINA FAKTI 10. III. 2000. Leonid Kučma: 'Novih prijatelja nemam, a neprijatelja imam dovoljno' Aleksandar Švec razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom kojemu je ovo drugi predsjednički mandat. Iz razgovora izdvajamo: " - Prošlo je prvih sto dana vašeg predsjednikovanja. Nije došlo do većeg poboljšanja životnoga standarda. Dakako, ima razloga za to. Koji su to razlozi po vašem mišljenju? = U životu se promjene rijetko događaju brzo. Samo nesreća može doći brzo. Gospodarstvo pak živi po svojim zakonima. Ono mora imati dobre temelje. Temelj našega gospodarstva, o kojemu sam stalno govorio, napose u vrijeme predizborne utrke, jest mogućnost državne vlasti da djeluje. Prvi koraci za jačanje te vlasti potvrđuju ispravnost takvoga mišljenja. U krajnju ruku, postoje činjenice koje nam pružaju nadu. Primjerice, u siječnju ove godine, prvi put u zadnjih deset godina, ostvarili smo nagli rast BDP-a za 3,4 posto. Ta se težnja nastavlja. U siječnju-veljači, rast industrijske proizvodnje premašio je deset posto. Dao sam nalog da se počnu pripreme za sjednicu ministarskoga vijeća o bilanci prvog tromjesečja kako bi se vlada već sada konkretnije bavila izvorima ubrzanoga gospodarskog rasta. - U inauguracijskom govoru rekli ste da će uskoro pred narod izići novi predsjednik. Što ste tada imali na umu i je li, prema vašem mišljenju, stari predsjednik Kučma u ovih sto dana postao novi predsjednik Kučma? = Mislim da koraci koje sam poduzeo svjedoče upravo o tome. Uzmite, primjerice, poslanicu parlamentu. To je u biti obraćanje predsjednika narodu, u kojemu je izložena nova zamisao o razvoju zemlje u sljedećih pet godina. Onaj tko se doista pita kako će se razvijati Ukrajina i tko želi sudjelovati u tim promjenama, obvezatno će pronaći odgovor u poslanici i svoje mjesto u provedbi doista velikih zadaća. Ako imaju pred sobom drugi cilj, onda će sigurno tražiti ono negativno. Uostalom, upravo se time bavi oporba. I ne samo ona, već, čini se, i pravi pristaše neovisne Ukrajine. Nije nevažan početak upravne reforme. Sada pokušavamo zbaciti okove starog sustava koji nam je sputavao ruke i noge. Sve ove godine, očitujući se za tržišni sustav, bili smo taoci upravno- zapovjedničkoga sustava. No za to je vrijeme stasao novi kadar. Oni moraju zamijeniti stari. To sam osobito naglasio u poslanici. Kadrovsko je pitanje sada jedno među najvažnijima. Dapače, pri sastavljanju vlade shvatili smo koliko je to važan problem. Još nam nedostaju osvjedočeni, stručni, i što je najvažnije, pošteni političari koji bi razmišljali o budućnosti svoje zemlje, koji u vladi ne bi bili kratko, već u istom trajanju koji je dan predsjedniku. (...) - Uoči predsjedničkih izbora u Rusiji mnoge naše čitatelje zanima osoba Vladimira Putina kojemu već sada predviđaju sigurnu pobjedu na izborima. Što možete reći o Putinu onako ljudski, na temelju vaših osobnih dojmova nakon susreta s njim? I što će, prema Vašem mišljenju, značiti dolazak Putina na vlast, ne samo za Rusiju, već i za Ukrajinu? = Za Rusiju to ponajprije znači dobru organizaciju, dosljednost i jasnoću u provedbi politike. No kakve politike, to je pitanje za budućnost. Već sam rekao da je na nekoliko naših susreta Putin ostavio dobar dojam na mene. Poslovni ton, poslovni razgovori, bez okolišanja. Pozdravljam takve odnose. I želim Putinu da uspije. No ne treba zaboraviti da politika zemlje ne ovisi samo o jednom čovjeku. Kakva će ona biti u Rusiji nakon izbora, ne ovisi samo o Putinu. U Moskvi moraju shvatiti da što više budu pritiskali Ukrajinu (kao u slučaju s plinom, s ugovorom o slobodnoj trgovini koji smo potpisali 1994., a Rusija ga još nije potvrdila), to ćemo se više udaljavati od Rusije. A mi moramo biti strateški partneri na svim područjima. To sam uvijek govorio, a govorim i danas. No gospodarstvo upravlja politikom. Kako ono može upravljati politikom, kada robna razmjena između Ukrajine i Rusije strahovito pada? Prošle je godine za 7,5 milijarda dolara bila manja nego 1996., tj. za 1,8 puta! Za pad robne razmjene nismo krivi mi. Kako shvatiti stvarni embargo na ukrajinske proizvode koji se tamo traže? Mi smo za sudjelovanje ruskog kapitala u privatizacijskim procesima u Ukrajini, no odlučno smo protiv toga da se to koristi kao način pritiska na Ukrajinu. Pojasnit ću na primjeru odeske tvornice za preradu nafte. Njezin je kontrolni paket u rukama ruske tvrtke 'Lukojl' koja tvornici treba dopremati 1,2 milijuna tona sirove nafte na godinu. U dva mjeseca ove godine gotovo ništa nije dostavljeno - cijevi su, možemo reći, suhe. Takvih primjera ima još, što nam omogućuje da govorimo o redovitoj pojavi. Krivci za to nisu ruske tvrtke, već jednostavno političke odluke, drugi razlog ja ne vidim. Kakav se zaključak nameće? Žele nas baciti na koljena? To se neće dogoditi! Opetujem: bit ćemo prisiljeni udaljiti se od Rusije, a tko će iz toga izvući korist, ne zna se. - Kako biste komentirali izjavu v.d. ruskog predsjednika V. Putina u kojoj on ne odbacuje mogućnost ulaska RF-a u NATO? = Ukrajina je uvijek smatrala i smatra da je razvoj odnosa s ovom ili onom međunarodnom organizacijom, pa i na polju sigurnosti, suvereno pravo svake države. Načelno je i naše stajalište da se nijedna zemlja ne može, a priori isključiti kako iz procesa europske, tako i euro-atlantske integracije. Ukrajina sa zadovoljstvom može ustvrditi da se u zadnje vrijeme ukida blokada u odnosima između Rusije i NATO-a. Smisao tih odnosa je dugoročna strategija međusobnog razumijevanja između Moskve i Bruxellesa za koje je, siguran sam, zainteresirana čitava Europa. Oblik te suradnje moraju utvrditi Rusija i NATO. Što se tiče Ukrajine, pitanje njezina članstva u NATO-u danas nije na dnevnom redu. Želimo produbiti suradnju sa savezom na temelju povelje o posebnom partnerstvu koju smo potpisali 1997. Sustav suradnje predviđen tim dokumentom danas u potpunosti odgovara našoj državi. On nam daje stvarna jamstva za osiguranje suvereniteta zemlje i njezine teritorijalne cjelovitosti, mogućnost da se utječe na donošenje odluka u sklopu saveza koje se tiču naših državnih interesa. (...)"