AU 18.III.-KZ-KORDUN

AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 18. III. 2000. 'Obavljaju na nas pritisak da bismo se iselili' "Oprez, mine! Ne prolaziti!' Ploče s tim upozorenjem na svakom koraku srećete na putu od Karlovca prema Kordunu - području u srednjoj Hrvatskoj koja je u ratu između 1991. i 1995. teško stradala. Od predgrađa Turanj promet se odvija zaobilazno po grbavoj sporednoj cesti, punoj rupa, koja vodi kroz nekadašnje ratno područje. Dok se u Karlovac već odavno vratio normalan život, tu su još sve kuće oštećene. Posve razorena vojarna bivše jugoslavenske vojske u Gornjem Mekušju bila bi prikladna kulisa za film poput 'Apokalipsa sada'. Čini se da upozorenja 'Oprez, mine' na koje se i tu nailazi, ne uznemiruju ni krave koje pasu ni seljake koji tu rade. Ovi potonji tvrde da se ionako oprezno kreću. Nu, mora se živjeti. Selo Krnjak prvo je hrvatsko-srpsko mjesto u području Korduna. Srbi su pobjegli poslije hrvatske navale u kolovozu 1995. Nu nova hrvatska vlada nedavno je sa susjednom 'Republikom srpskom' (srpskom republikom u Bosni) potpisala sporazum koji uređuje povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku. Trebalo bi se vratiti 16.500 Srba, u iduća tri mjeseca njih oko dvije tisuće koji se vraćaju u Krnjak, Vojnić i druga sela u bivšoj krajini. Za to bi hrvatska država trebala iz inozemstva dobiti 55 milijuna dolara. Nu zapreke se tamo još čine neprevladivima. S jedne strane za povratak nema ni novca ni izgleda za zapošljavanje - činjenica da ne moraju plaćati porez tu je slaba utjeha. Osim toga, u njihovim kućama danas žive hrvatski izbjeglice iz Bosne. A oni se unatoč opetovanim pozivima ne žele vratiti u Bosnu. U Vojniću sada živi oko 2500 Hrvata. 'Nemamo ništa protiv povratka Srba. Nu nitko od njih ne želi se vratiti, jer su životni uvjeti u Bosni za nas jednostavno lošiji', kaže Alojzija. Otkako postoji sporazum o povratku izbjeglica, osjeća se 'izložena pritisku'. 'Čim se pojavi jedan srpski izbjeglica, nad nama se obavlja pritisak da se konačno iselimo'. Čula je da su mnogima oduzete čak i njihove hrvatske putovnice, kako bi ih se time definitivno prisililo na povratak u Bosnu. Od oko deset tisuća Srba koji žive u Vojniću, oko polovica je tijekom rata ostala u gradu. Drugi su se vratili tek prošlog mjeseca. 'Tu u Vojniću', kaže Alojzija, 'država je već kupila sto kuća. Ostalih 400 ponuđeno je na prodaju. Kad bi dostajalo novca, država bi mogla te kuće kupiti i time zapravo svim bosanskim Hrvatima koji se ne žele vratiti, dati krov nad glavom'. Zbog žalosnog položaja, bosanski su Hrvati spremni na krajnje mjere. 'Hrvatska nas je država najprije dovela ovamo, a sada iznenada moramo otići', kaže čovjek na benzinskoj postaji, porijeklom iz Bosne. 'Ako doista bude prisilnog iseljavanja, bez da nam se prije toga ponudi alternativa, izići ćemo na ulice i prosvjedovati'" - izvješćuje Aleksandar Oršić.