ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Hrvatska je plasirala novu emisiju državnih obveznica u iznosu od 500 milijuna eura. Obveznice su plasirane uz kamatnu stopu od 7 posto, na rok od pet godina, izvijestio je danas ministar financija Mato
Crkvenac. Cjelokupni iznos koristit će se za refinanciranje glavnice inozemnog duga koji dospjeva ove godine.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Hrvatska je plasirala novu emisiju
državnih obveznica u iznosu od 500 milijuna eura. Obveznice su
plasirane uz kamatnu stopu od 7 posto, na rok od pet godina,
izvijestio je danas ministar financija Mato Crkvenac. Cjelokupni
iznos koristit će se za refinanciranje glavnice inozemnog duga koji
dospjeva ove godine. #L#
Hrvatsko je izaslanstvo predvođeno potpredsjednikom Vlade Slavkom
Linićem i ministrom Crkvencom od 6. do 10. ožujka predstavilo
program Vlade i ponudu novih državnih obveznica nominiranih u euru
u devet europskih financijskih središta.
Crkvenac je na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo da je
potražnja bila vrlo visoka, da su jako uporište za čitav posao
ekonomski program Vlade, te osobito prijedlog državnog proračuna.
Ministar financija posebno je istaknuo da je rizična premija na
europskom tržištu za Hrvatsku gotovo upola smanjena. Rizični je
spread s prošlogodišnjih 375 bodova u odnosu na referentnu njemačku
kamatnu stopu sada smanjen na 210 bodova.
Obveznice su plasirane putem konzorcija banaka, među kojima su i
Hypo Banka, Merrill Lynch i drugi, a posao je vodila Dresdener Bank
koja se upravo tijekom toga spojila s Deutsche Bank.
Jučerašnji dan, u kojemu je ponuda zaključena, Crkvenac je ocijenio
vrlo dramatičnim obzirom na pad vrijednosti na gotovo svim
europskim burzama čak i do četiri i više poena, te obzirom na
određene nove političke elemente u širem okruženju. "Imali smo
dramatično popodne, transakciju je trebalo okončati, a moglo se
dogoditi da u roku sat-dva postane puno skuplja", kazao je. Da se
nisu uspjeli polučiti tako dobri rezultati hrvatska bi država,
objasnio je, bila ove godine "na koljenima" u odnosu na obveze koje
si je ranije stvorila.
Primitak od novih obveznica (oko 3,85 milijardi kuna) koristit će
se isključivo za refinanciranje inozemnih dugova koji dospjevaju u
ovoj godini. Povoljnim uvjetima plasmana euroobveznica smanjuje se
i inozemni dug, jer su uvjeti, kaže Crkvenac, povoljniji od uvjeta
pod kojima su dobiveni krediti koji će se refinancirati.
U ovoj godini na naplatu stiže više od 6,5 milijardi kuna inozemnog
duga, a kako se samo prihodom od novih euroobveznica sve to neće
uspjeti izmiriti, Crkvenac je najavio još neke operacije na
inozemnom tržištu, ali i korištenje unutarnjih sredstava kako bi se
usporilo inozemno zaduživanje.
Ministar financija je istaknuo kako je plasman novih euroobveznica
ostvaren po do sada najpovoljnijim uvjetima i u do sada najvećem
iznosu što govori i o kvaliteti države, a čime se pridonosi i
povećanju rejtinga Hrvatske. Značaj transakcije, naime, vidi i u
mogućnosti da se hrvatska poduzeća pod povoljnijim uvjetima
pojavljuju na europskom financijskom tržištu.
Crkvenac vjeruje da će dosadašnji kontakti i učinjeno doprinijeti i
poboljšanju kreditnog rejtinga države, a kada i koliko stvar je
inozemnih faktora.
Program Vlade i predloženi proračun dobili su izuzetnu podršku
inozemnih krugova, a i ministar financija priznaje da će s
proračunom biti teže u Saboru nego u inozemstvu. "Iza proračuna
kojeg smo predložili stoji Vlada, očekujem da iza njega i takve
ekonomske politike stoji i stabilna parlamentarna većina", kazao
je Crkvenac. Isaknuo je da je predloženi proračun, s rashodima od
48,3 milijarde kuna, dosegnuo gornju granicu, a nije sklon
prihvaćati ništa kada su u pitanju osnovni parametri i veličine.
Upitan razmišlja li se o smjeni guvernera Hrvatske narodne banke
Marka Škreba, Crkvenac je kazao da on o tome ne razmišlja, da
guverner ima svoj mandat.
Na upit je li monetarna politika u suprotnosti s novom ekonomskom
politikom, Crkvenac je rekao da je ona u ovom trenutku
prerestriktivna. No, kazao je, predloženi proračun otvara
mogućnosti šireg manevarskog prostora monetarnoj politici i u
okviru toga sniženju obvezne rezerve banaka i sniženju kamatnih
stopa.
(Hina) bn ds