MANJAK LANJSKOG PRORAČUNA 2,5 MILIJARDE KUNA

MANJAK LANJSKOG PRORAČUNA 2,5 MILIJARDE KUNA Hrvatski državni proračun prošlu je godinu završio je deficitom većim od 2,5 milijarde kuna, što je najveći manjak zabilježen u posljednjih nekoliko godina. Po preliminarnim podacima Ministarstva financija u 1999. godini prikupljeno je ukupno 46,32 milijarde kuna prihoda državnog proračuna, što je 5,7 posto više nego u godini ranije ili 96,7 posto od planiranog iznosa. Istodobno, ukupni su rashodi državnog proračuna u prošloj godini iznosili 48,88 milijardi kuna, što je 14,9 posto više nego u 1998. odnosno predstavlja 99,1 posto planiranih sredstva. Proizlazi da je zabilježen manjak ukupnih rashoda nad prihodima od 2,56 milijardi kuna. Za pokriće tog manjka uglavnom su korišteni dugoročni inozemni krediti od Chase Manhattan International (574 milijuna kuna), Dresdner banke (573,5 milijuna kuna) i Svjetske banke (571,5 milijuna kuna). Izdane su i euro-obveznice denominirane u euru i japanskim jenima u iznosu od ukupno četiri milijarde kuna. Na zabilježeni rast prihoda državnog proračuna najviše je utjecao porast kapitalnih prihoda, a što je najvećim dijelom rezulat prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) Deutsche Telekomu. Od ukupno ostvarenih 6,3 milijarde kuna kapitalnih prihoda (što plan premašuje za devet posto), 6,08 milijardi kuna dolazi od privatizacije, što je 10,8 posto više od planiranog. Porezni su prihodi iznosili 38,32 milijarde kuna, tj. bili su četiri posto manji nego u prijašnjoj godini. Kako se ocjenjuje u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija posljedica je to sveukupnog pada gospodarske aktivnosti, neadekvatne razine porezne discipline koja je usko povezana s problemom nelikvidnosti te, tek manjim dijelom, promjena u poreznom sustavu. Prihod od PDV-a iznosio je 19,83 milijardi kuna ili dva posto manje nego u 1998. ili 95 posto planiranih prihoda za tu vrstu poreza. Istodobno, od trošarina je prikupljeno 6,01 milijardu kuna ili 4,2 posto više nego u godini prije, dok je od poreza na dohodak ostvareno 4,57 milijardi kuna (sedam posto manje nego u godini prije), a od poreza na dobit 2,36 milijardi, što predstavlja smanjenje od 3,9 posto u odnosu na 1998. godinu. Na rashodnoj su strani proračuna najveći međugodišnji rast zabilježili transferi (55,1 posto) te kapitalni rashodi (36,8 posto na 8,9 milijardi kuna). Ukupne subvencije i tekući transferi iznosili su 14,28 milijardi kuna (ili 38,9 posto više), od čega na transfere izvanproračunskim fondovima otpada 10,27 milijardi kuna, što je međugodišnji rast od 71,7 posto. Od toga je za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) transferirano 6,3 milijarde kuna (77,4 posto više nego u 1998.) te za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) 2,4 milijarde kuna (54,6 posto više). Rast od 12,8 posto u odnosu na godinu prije zabilježili su rashodi za plaće i doprinose korisnicima proračuna, koji su ukupno iznosili 14,69 milijardi kuna. Rashodi za ostale kupovine dobara i usluga smanjeni su 23,1 posto na 7,39 milijardu kuna. Rezultat ovakvog ostvarenja prihoda i rashoda državnog proračuna u 1999. godini, napominje se u publikaciji Ministarstva financija, ukupni je manjak od 2,56 milijardi kuna. U propračunu se iskazuje tekući višak od 1,53 milijarde kuna, a pod tekućim se viškom podrazumijeva višak tekućih prihoda (prihodi od poreza, trošarina, carina i raznih naknada) nad tekućim rashodima (plaće i doprinosi, kupovina dobara i usluga, subvencije i ostali transferi). Međutim, upravo kretanje tekućeg viška najbolje ilustrira problem fiskalne politike u prošloj godini, upozorava se u publikaciji koju priprema i izdaje Uprava za makroekonomske analize i prognoze Ministarstva financija. Naime, unutar kapitalnih rashoda, a ne tekućih izdataka, knjiženi su i transferi izvanproračunskim fondovima za otkup potraživanja. Isključivanjem ove vrste transfera iz kapitalnih rashoda postaje jasno da je u 1999. godini ostvaren i tekući manjak u iznosu od 548,5 milijuna kuna, čime se fiskalna politika, zaključuje se, približila zoni neodrživosti.