BRUXELLES, 10. ožujka (Hina/AFP) - Godinu dana nakon pristupa Poljske, Mađarske i Češke Republike, novo širenje NATO-a na druge zemlje istočne Europe neizvjesno je u vrijeme kad čak ni Rusija ne isključuje mogućnost da jednoga dana
podnese svoju kandidaturu za članstvo.
BRUXELLES, 10. ožujka (Hina/AFP) - Godinu dana nakon pristupa
Poljske, Mađarske i Češke Republike, novo širenje NATO-a na druge
zemlje istočne Europe neizvjesno je u vrijeme kad čak ni Rusija ne
isključuje mogućnost da jednoga dana podnese svoju kandidaturu za
članstvo.#L#
Sjevernoatlantski savez se 12. ožujka 1999. proširio na tri bivše
članice Varšavskog pakta, unatoč protivljenju Rusije koja je u tom
činu vidjela kako se njezinim granicima približava bivši
neprijatelj iz hladnoratovskog vremena.
Konkretno, američki nuklearni "kišobran" obuhvatio je Poljsku,
Češku Republiku i Mađarsku koje su se obvezale primjenjivati članak
5 sporazuma iz Washingtona o kolektivnoj obrani u slučaju
agresije.
Odluku o širenju NATO-a na istok lansirale su Sjedinjene Države
1991., odnosno dvije godine nakon pada Berlinskog zida. Da bi
umirio strahovanja Rusije, NATO je s njome u svibnju 1997. potpisao
Osnivački akt, nakon čega je formirano i Stalno zajedničko vijeće
NATO-Rusija, u kojemu je Moskva dobila pravo glasa ali ne i pravo
veta.
Međutim, neprijateljstvo Rusije prema širenju NATO-a na neke bivše
satelite Sovjetskog Saveza ponovno je aktualizirano u proljeće
1999. kada je Savez intervenirao u krizi na Kosovu a što je ukazalo
na činjenicu da su Rusi politički izolirani.
"Širenje NATO-a imalo je negativne učinke kako u političkom tako i u
vojnom aspektu. Pojačala se podjela Europe, poglavito od trenutka
agresije na SR Jugoslaviju", ocijenio je ruski diplomat koji je
želio ostati neimenovan.
Mađarski veleposlanik pri NATO-u, Andras Simonyji drži pak da "je
upravo kriza na Kosovu ubrzala integraciju" njegove zemlje u
organizaciju. "Naša politička integracija bila je potpuna i brza i
mi smo aktivno sudjelovali u organima odlučivanja" Saveza, rekao je
Simonyji.
"Na vojnom području preostaje nam mnogo posla za učiniti u
restrukturiranju mađarske vojske", dodao je on. S financijske
strane, nove članice skupo plaćaju pristup jer moraju prilagoditi
svoje oružane snage standardima Sjevernoatlantskog saveza.
Prošlog je mjeseca visoki dužnosnik ruskog ministarstva obrane
general Leonid Ivašov neuvijeno kazao da NATO-vi planovi širenja na
istočnu Europu stvaraju uvjete novoga "hladnog rata".
Glavni tajnik NATO-a George Robertson rekao je da Rusija "apsolutno
nema razloga strahovati od širenja NATO-a" jer on radi "za
sigurnost sviju" budući da "povećava zonu sigurnosti i stabilnosti
u središnjoj i istočnoj Europi".
NATO međutim ostaje oprezan i ne predviđa prije 2002. razmatranje
devet službenih kandidatura (Estonija, Litva, Latvija, Slovačka,
Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Makedonija i Albanija).
Za utjehu nestrpljivim kandidatima, organizacija je predložila
intenziviranje vojne suradnje kroz Partnerstvo za mir, program
koji se smatra čekaonicom pristupa.
"Pristup primjerice baltičkih zemlja (Estonija, Latvija, Litva)
bio bi političko poniženje za Ruse", ocjenjuje neimenovani
diplomat NATO-a. No, drži on, Rusija ne raspolaže širokim spektrom
sredstava kojima bi spriječila buduće širenje.
Proteklih je dana privremeni obnašatelj dužnosti predsjednika
Rusije Vladimir Putin iznenadio Zapad izjavom da Rusija ne
isključuje mogućnost pristupa NATO-u u budućnosti.
"Ako nas nitko i ne čeka u NATO-u, ne razumijemo zbog čega bi granica
NATO-a prolazila pored nas", kazao je Putin u utorak.
Pomalo zatečen, George Robertson je odgovorio da takav pristup
"nije na dnevnom redu".
Američka državna tajnica Madeleine Albright je, sa svoje strane,
podsjetila da vrata za pristup Rusiji nikada nisu bila zatvorena.
Ona je pritom jasno dala do znanja da je u ovom trenutku zapreka
takvom koraku ruska vojna kampanja u Čečeniji.
(Hina) rt maš