US 8. III. NYT SLOVENCI

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 8. III. 2000. Poput Švicarske, ali bez satova kukavica "Stručnjacima za istočnu Europu, koji nikad ne miješaju tu zemlju sa Slovačkom ili Slavonijom, Slovenija je 'dragulj', 'bombonijera', 'najbolje čuvana tajna istočne Europe' ili čak 'Švicarska bivše Jugoslavije'", piše Donald G. McNeil Jr. "(...) No dok poklonici traže prave riječi pohvale za ovu zemlju s dva milijuna ljudi, gospodarska statistika je jednostavnija: na listi istočnoeuropskih zemalja koje su spremne priključiti se Europskoj Uniji, sićušna je Slovenija u prvom krugu, katkad na drugom mjestu, iza Mađarske ali prije Republike Češke i Poljske. Otkad se odcijepila od Jugoslavije 1991., njezin bruto domaći proizvod po osobi udvostručio se na 10.000 dolara, prestižući mađarski i konkurirajući BDP-u najsiromašnijih članica Europske unije, Grčke i Portugala. Među istočnim Europljanima samo Slovenci ne trebaju turističke vize za posjet Sjedinjenim Državama. Životni standard tako je visok, a nezaposlenost tako niska da se pretpostavlja da će se vratiti kući. (...) Slovenci brzo odbacuju usporedbe s takmacima poput osiromašene Rumunjske ili čak ostatka bivše Jugoslavije. Oni su se nalazili u srži Austro-Ugarskoga Carstva do njegova raspada nakon Prvoga svjetskog rata. (...) 'Naša je nesreća bila da smo se rastali 1918.', rekao je Karl Lavenčić, slovenski novinar koji radi u Britaniji. 'Priključili smo se Jugoslaviji, i standardi su se počeli kvariti za vrijeme komunizma.' Svejedno, pod Titovim 'samoupravljačkim' komunizmom, Sloveniji se dopustilo da predvodi u industrijama koje su trgovale sa Zapadom. Kad se istočni blok raspao, 80% slovenskog tržišta za izvoz nestalo je, no ona se oporavila, i zemlja sad 66% svoje trgovine ostvaruje s Europskom unijom. (...) Plaže na Jadranu, skijaške staze u Alpama i mnoštvo njemačkih baroknih tornjeva u urednim selima čine turizam industrijom u rastu, a samu Ljubljanu odlikuje čudna srednjovjekovna egzotičnost. (...) Za razliku od drugih dijelova bivše Jugoslavije, u Sloveniji nema etničkih napetosti. 90% stanovništva čine Slovenci, a talijanske i mađarske manjine u pograničnim područjima imaju mjesta u parlamentu, pravo na dvojezično obrazovanje i uporabu vlastitog jezika u općenju s vladom." Novinar spominje desetodnevni rat Slovenije protiv jugoslavenskih vojnika. "(...) Svi koji opisuju rat priznaju da srpski vođa Slobodan Milošević nije imao mnogo interesa za borbu, jer u Sloveniji gotovo nije bilo Srba, a on je štedio sredstva za planove o osvajanju dijelova Hrvatske i Bosne u kojima su živjeli Srbi. 'Srbi Sloveniju nikad nisu držali dijelom svijeta za koji bi dali živote', rekao je Lavrenčić. Od tada, Slovenija agresivno slijedi ulazak u NATO te je zamalo bila uključena zajedno s Mađarskom, Poljskom i Republikom Češkom. Jedan od razloga zbog kojega Sloveniji to tada nije uspjelo, kažu diplomati mnogih zemalja NATO-a, jest oprez NATO-a prema prihvaćanju bilo koje bivše jugoslavenske republike dok je rat još bjesnio na jugu. Kvalificiranje za Europsku uniju zahtijeva opsežne reforme pravnog sustava i gospodarstva, posebno u bivšoj komunističkoj zemlji, i Slovenija još treba učiniti neke promjene, rekao je Vincent Piket, savjetnik izaslanstva te organizacije u Sloveniji. U bankarstvu i osiguranju ovdje prevladavaju državne kompanije koje se moraju spojiti i prodati. Telefonski monopol mora završiti a kompanije za električnu energiju treba privatizirati. Treba ojačati zakone protiv trustova; potrebno je oslabiti zakone koji pogoduju mjesnim ponudama za vladine ugovore. Potrebno je prihvatiti više od tisuću zakona i mjesnih propisa usklađenih s europskima, a zakonodavci trebaju naučiti njihov značaj. Neki se sektori opiru promjeni: poljoprivrednici se boje konkurencije, a suci su neskloni novim zakonima. Ipak, 's gledišta Europske unije mi nismo problematična zemlja', rekao je Janez Potočnik, vođa pregovaračkog tima Slovenije. U najneugodnijim pitanjima za druge buduće članice - nedjelotvorni mali poljoprivrednici, onečišćenje i korupcija - Slovenija prolazi razmjerno dobro. Iako glasni, poljoprivrednici čine samo 4% gospodarstva, a mnogi imaju drugi prihod od rada u tvornicama, gostionicama ili lovačkom turizmu. Nema mnogo teške industrije. Pravni sustav je spor ali pošten. (...) Piket se slaže sa svojim kolegom Potočnikom. 'Procjena je da se Slovenci mogu priključiti uniji za dvije ili tri godine', rekao je on. 'Ovisi o tome koliko brzo mogu napraviti zadaću. Budu li radili naporno kao prošle godine, može im uspjeti.'"