ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - U sklopu redovitih javnih tribina Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" danas se u Zagrebu održava okrugli stol "Globalizacija i nacionalna država". Hrvatski znanstvenici i stručnjaci razmatraju temu sa
stajališta sociologije, kulturologije, politologije, ekonomije i ekologije.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - U sklopu redovitih javnih tribina
Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" danas se u Zagrebu
održava okrugli stol "Globalizacija i nacionalna država". Hrvatski
znanstvenici i stručnjaci razmatraju temu sa stajališta
sociologije, kulturologije, politologije, ekonomije i
ekologije.#L#
Okrugli stol priređen je u prigodi izlaska zbornika
"Globalizacija" koji je objavila izdavačka kuća "Pan-liber".
Zbornik je priredio i uvodnu studiju napisao dr. Anđelko
Milardović, glavni i odgovorni urednik "Pan-libera", osječko-
zagrebačko-splitskoga nakladnika i suorganizatora okrugloga
stola.
Globalizacija ili denacionalizacija, nacionalizacija i
regionalizacija - tri su svjetska usporena procesa. U njihovu
kontekstu, rekao je uvodničar dr. Anđelko Milardović, treba pak
razumijeti i konflikt Hrvatske i "velikoga svijeta". Podsjetio je
da je Hrvatska u trenutku međunarodnoga priznanja krenula punim
jedrima nacije-države u tradicionalnom smislu toga pojma, dok su
zemlje zapadnoga svijeta, koje su Hrvatsku priznale, već bile
duboko zahvaćene procesom globalizacije ili denacionalizacije. Te
su zemlje očekivale od Hrvatske odricanje od klasičnoga koncepta
nacije-države, što u Hrvatskoj nije bilo prihvaćeno zbog
neiživljenosti toga političkog iskustva, a to je pak uzrokovalo niz
nesporazuma i sukoba.
Milardović drži da nacija-država u budućnosti neće iščeznuti, što
vrijedi i za Hrvatsku. Nacija-država, rekao je, postupno će se
transformirati pod utjecajem globalizacijskih procesa i čimbenika
i bit će ugrađena u supranacionalnu državnu stukturu, primjer čega
je Europska unija.
Homogenizacija i diferencijacija, dva su usporedna i
suprotstavljena procesa globalizacije, uvodno je napomenuo dr.
Mislav Kukoč.
Globalizacija ima brojne uzore, ali tek jednu posljedicu -
društvenu, istaknuo je dr. Josip Kregar, rekavši da se
globalizacija prenosi i na vrijednosne sustave ljudi koje
globalizacija nepovratno mijenja, a nove vrijednosti još nisu
stvorene.
Dr. Silva Mežnarić upozorava da je globalizacija presadržajni
pojama i izražava bojazan od nerazlikovanja pojmova, a dr. Darko
Polšek u izlaganju "Rađa li se novi feudalizma" iznosi podatak da,
primjerice, tvrtka "Microsoft" "vrijedi" kao BDP svih
tranzicijskih zemalja Europe, a zapošljava 27.000 ljudi.
Kulturološki pristup globalizaciji iznijeli su dr. Nikola Skledar,
dr. Vedrana Spaić Vrkaš, dr. Esad Ćimić i dr. Ivan Grubišić.
Govoreći o odnosu globalizacije i duhovnosti, dr. Grubišić ističe
da globalizacija sugerira na zajedništvo, a manje na različitost,
što znači i da religije prestaju biti tako važne, a sve se više
"govori" o duhovnosti.
O globalizaciji s motrišta politologije govorili su dr. Pavo
Barišić, dr. Vlado Puljiz i mr. Josip Jurčević.
Ekonomski aspekt globalizacije približili su dr. Zvonimir Baletić
i dr. Dražen Kalogjera, a o globalizaciji u odnosu na ekologiju
govorili su dr. Ivan Cifrić, dr. Marijan Jošt i dr. Vladimir Lay.
(Hina) ip mc