NJ 7.3.FR GRCI STRAHUJU OD SUKOBA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 7. III. 2000. Balkanski scenarij koji jako zabrinjava Grčku "U Grčkoj jača strah zbog napetosti na Kosovu i na jugu Srbije. Atena drži da su potvrđene njezine dvojbe u vezi sa strategijama EU i NATO-a. Grci su upravo predstavili zajedničko stajalište koje dijele s Bugarskom i Turskom. Proteklog vikenda ministri vanjskih poslova Grčke, Turske i Bugarske zatražili su u zajedničkom priopćenju 'sigurne uvjete života za sve etničke zajednice na Kosovu' i 'nepovredivost teritorijalnog integriteta' u balkanskoj regiji. Time su navedene tri zemlje potvrdile da krizu namjeravaju rješavati udruženim snagama. Revizija aktualnih granica, potekla s Kosova, mogla bi, doduše, u trenu preokrenuti proces približavanja balkanskih država u njegovu suprotnost - jačanje napetosti. Zabrinjavajući scenarij skicirao je u jednom novinskom intervjuu bivši grčki ministar vanjskih poslova Theodoros Pangalos. Militantni albanski nacionalisti na Kosovu teže ujedinjenju s matičnom zemljom, žele uspostaviti veliku Albaniju, pri čemu bi gospodarski bolje situirani i daleko bolje obrazovani kosovski Albanci zapravo preuzeli današnju Albaniju, tvrdi Pangalos. Takav razvoj događaja sigurno bi izazvao nemire na jugu Albanije, gdje većinu stanovništva čini grčka manjina, a možda i sukobe u Makedoniji, gdje živi brojčano jaka albanska manjina. Takva lančana reakcija mogla bi pak potaknuti teritorijalne apetite Bugarske u odnosu prema susjedima i tursko prisvajanje grčke zapadne Trakije, strahuju grčki diplomati. Opasan razvoj događaja na Kosovu i na jugu Srbije bio je i tema razgovora koje je glavni tajnik NATO-a George Robertson proteklog tjedna vodio u Ateni s grčkim premijerom Kostasom Simitisom. Simitis je kao najvažniji uvjet naglasio NATO-ovo jamčenje multinacionalnosti Kosova - kao što je zatraženo rezolucijom UN 1244 - i zaštitu autonomije regije u okviru Jugoslavije. Doduše, zasad su oba zahtjeva daleko od ispunjenja. U grčkom ministarstvu vanjskih poslova (...) smatraju da su njihove ocjene potvrđene. Naime, u Ateni su se od samog početka javljale povelike dvojbe u vezi sa strategijom EU i NATO-a na području bivše Jugoslavije. Jasnije nego u ostatku Europe, u Grčkoj su od samog početka uviđali kakvu opasnost za čitavu balkansku regiju imaju autonomaški pokreti na području bivše Jugoslavije. Mnogi u Ateni drže da je ishodišna pogrješka Europljana bilo priznanje neovisne hrvatske države koje je u prosincu 1991. promicao ondašnji njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher. Europljani su se s prevelikim zakašnjenjem počeli baviti etničko- vjerskim sukobima koji nakon raspada Jugoslavije prijete cijeloj balkanskoj regiji, glasi čest prigovor u Grčkoj. Ni NATO-ova strategija koju su Grci tek nevoljko poduprli nije po ocjeni većine diplomata u Ateni postigla željeni cilj. O multinacionalnom Kosovu više ne može biti govora, tvrde u Ateni, napominjući da usprkos nazočnosti NATO-ovih postrojba regijom zapravo dominira albanska mafija", prenosi na kraju izvješća Gerd Hoehler.