ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Vanjskopolitička slika Hrvatske ovisi o unutarnjoj politici i želji za razvitkom demokracije, socijalne države i slobodnog tržišta, rekao je u utorak u Zagrebu predsjednik Hrvatske udruge za međunarodne
studije (HUMS) Radovan Vukadinović.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Vanjskopolitička slika Hrvatske ovisi o
unutarnjoj politici i želji za razvitkom demokracije, socijalne
države i slobodnog tržišta, rekao je u utorak u Zagrebu predsjednik
Hrvatske udruge za međunarodne studije (HUMS) Radovan
Vukadinović.#L#
Govoreći na skupu "Međunarodni odnosi i vanjska politika Hrvatske u
novom političkom okružju", koji je, uz suradnju HUMS-a,
organizirao Institut za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba,
Vukadinović je rekao da Hrvatska sad ima priliku pokazati se kao
ugodnija i simapatičnija tranzicijska zemlja koja nastoji
nadoknaditi zaostatak stvoren posljednjih godina.
"Vanjska politika svake zemlje zapravo je druga strana medalje,
produžena ruka unutarnje politike, o kojoj ovisi vanjskopolitička
slika zemlje", rekao je.
"Demokratski razvoj zemlje, stvaranje slobodnog tržišta i pravne i
socijalne države temelji su nove unutarnje, pa dakle i vanjske
politike Hrvatske", dodao je.
Vukadinović smatra da tri dominantna pravca hrvatske vanjske
politike moraju biti odnosi s EU (jer nam je Europa "najbliža i
kulturno i civilizacijski"), odnosi s "jedinom preostalom
svjetskom silom" SAD (kojoj je mir i stabilnost jugoistočne Europe
dugoročni strateški i politički interes) i odnosi sa susjedima
(koje treba urediti i zbog sebe i zbog svijeta, da bi se pokazala
spremnost na suradnju).
Vukadinović također smatra da je Pakt o stabilnosti za jugoistočnu
Europu velika prilika za Hrvatsku, koja, "kad riješi svoje
probleme, može poslužiti Zapadu za djelovanje na ostatak regije".
O povezanosti vanjske politike i gospodarstva na skupu, održanom u
Novinarskom domu, govorio je ravnatelj IMO-a Mladen Staničić.
Usredotočio se prije svega na Pakt o stabilnosti, ustvrdivši da se
Hrvatska "geopolitički nalazi u središtu tog projekta, i zato je
Europa treba".
"Mi jesmo sredozemna i srednjoeuropska zemlja, ali se ne možemo
distancirati od svojeg zemljopisnog položaja, osobito stoga što se
Europska unija preko nas širi na istok, pa je moramo pratiti i
politički i gospodarski", rekao je Staničić.
U svijetu se nekome rijetko pruža više prilika; Hrvatska je prvu
imala 1990. i nije je iskoristila; sad ima drugu i ako je ne
iskoristi, treću vjerojatno neće dobiti, ustvrdio je predsjednikov
savjetnik za vanjsku politiku Stanko Nick, dodavši kako sadašnje
zanimanje svijeta za Hrvatsku nije normalno stanje i da neće dugo
trajati, već da treba iskoristiti povoljan trenutak i učvrstiti
mjesto Hrvatske u međunarodnoj zajednici.
Ulogu dioplomacije svjetnik predsjednika RH vidi trojakom. Prvi je
način otvorenost, jer pred svijetom ne treba skrivati nikakve
probleme, budući da ih je on katkad svjesniji od nas samih; drugi je
racionalnost u postupanju, koja se odnosi na smanjivanje troškova
hrvatske vanjske politike, dok je treći fokusiranje na temeljne
probleme društva i države, odnosno "okretanje onome od čega se
živi".
Damir Grubiša iz IMO-a skup je ocijenio prilogom izgradnji nove
vanjskopolitičke doktrine Hrvatske, odnosno "dekonstrukciji i
demistifikaciji dosadašnjeg modela koji je Hrvatsku predstavljao u
svijetu".
Također je predstavio rezultate 6-mjesečnog istraživanja koje je
IMO provodio tijekom predizborne kampanje, promatrajući
stajališta prema vanjskoj politici u predizbornim programima
različitih stranaka.
Iz tog su istraživanja, prema njegovim riječima, proizašla 3 modela
vanjske politike
- izolacionistički pristup, koji je za blokiranje približavanja
Hrvatske euroatlantskim integracijama krivio međunarodnu
zajednicu i čiji su zagovornici bili predstavnici donedavne
vlasti;
- ksenofobični pristup, kojim se zagovara totalna izolacija prema
svijetu i podiže barijera prema svemu što bi moglo ugroziti
nacionalni interes, koji je iznad svega; i
- europejski, proaktivni model, koji je prilagođen uzusima
svjetske vanjske politike i koji zagovara suradnju i
fleksibilnost, a nacionalni interes tumači kao interes cijele
političke zajednice, odnosno države. Predstavnici takovog modela
bili su pripadnici tadašnjih oporbenih koalicija, a današnji
obnašatelji vlasti u RH.
Između desetak govornika koji su se za riječ javili u drugom dijelu
skupa treba izdvojiti nastup geostratega Radovana Pavića, koji se
usprotivio tezi, izrečenoj u nekoliko navrata, da je iza Hrvatske
"deset izgubljenih godina".
"To je nedostojno ovakvog skupa, nije fer i jednostavno nije točno.
U tih 'izgubljenih 10 godina' stvorena je država, dobiven
Domovinski rat, a zbrinuli smo i stotine tisuća izbjeglica, među
kojima i mnoge Muslimane iz BiH", kazao je Pavić.
Također se založio za suradnju sa susjedima tamo gdje Hrvatska za to
ima interesa, ali ne i dogmatski, ustvrdivši da rješenje balkanskog
pitanja nije u ujedinjenju, već u pravednom rješenju".
"Ratovale su i Francuska i Njemačka, ali one pripadaju istoj,
zapadnoj civilizaciji, dok je ovdje nužno pravedno rješenje koje se
sastoji u postanku novih država po, ma kako to ružno zvučalo, načelu
etničke podjele, uvažavanju različitosti i kažnjavanju pravih
krivaca", rekao je Pavić.
"Kad to bude postignuto, bit će i mira i stabilnosti", dodao je.
Također je zanijekao i istinitost Grubišine tvrdnje da je hrvatska
politika u posljednjih deset godina stalno poticala ili održavala
sukobe sa susjedima, ustvrdivši da "nije Hrvatska pokušala
izvršiti otimačinu Krškoga, sredstava iz Ljubljanske banke i
Piranskog zaljeva, kao ni Prevlake" i ostalih problema.
(Hina) dam sl