GS: TENDENCIJE U RAZVOJU FINANCIJSKE AKTIVNOSTI DRŽAVE

ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Tendencije u kretanju i promjenama strukture javnih financija u Hrvatskoj ukazuju na iznimno jačanje aktivnosti države u gospodarstvu i utjecaju na financijske tokove i potrošnju. Raspolažući već pet godina s više od 60 posto BDP-a, hrvatska je državna vlast stekla monopolistički položaj u raspolaganju sveukupnim financijskim sredstvima. Istaknuto je to na današnjem skupu "Tendencije u razvoju financijske aktivnosti države" koji je u Hrvatskoj akamediji znanosti i umjestnoti okupio brojne ekonomiste. Skup je održan u povodu 100. obljetnice tiskanja prve knjige na hrvatskom jeziku napisane o toj problematici Stjepana Posilovića "Financijalna znanost". #L# Ekonomisti upozoravaju kako je udjel javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske od 1991. do 1999. godine gotovo udvostručen, tj. povećan je od 34,2 posto u 1991. godini na više od 65 posto u 1999. godini, a udjel središnjeg državnog proračuna u BDP-u povećan je sa 24 posto u 1994. godini na gotovo 40 posto u 1999. godini. Po visini udjela sredstava javne potrošnje odnosno državnog proračuna u BDP-u, po izvorima formiranja i strukturi rashoda Hrvatska značajno odstupa od standardnih odnosa i struktura razvijenih i srednjerazvijenih zemalja, uključujući tranzicijske. Zaokret je moguć i nužan, smatraju ekonomisti, ali pretpostavlja bitne promjene u političkom i gospodarskom sustavu osobito u načinu donošenja odluka i metodama njihova ostvarivanja u području državnih vlasti. Tako primjerice, viši znanstveni suradnik Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU Gordan Družić smatra kako bi se sveobuhvatnom reformom javnog sektora u Hrvatskoj trebali značajno smanjiti neproizvodni izdaci, tekući i kapitalni transferi a trebalo bi povećati izdatake u ljudske potencijale te povećati transparentnost, kontrolu i učinkovitost javnih izdataka. Guste Santini iz poduzeća Rifin kaže kako se u Hrvatskoj odnos oporezivanja bitno krivo alocira na rad i kapital tj. izravno utječe na cjelokupno ostvarenje hrvatskog gospodarstva. Porezi se umeću u proces reprodukcije, a u uvjetima tvrdog budžetskog ograničenja nametnuti porez ima selektivne učinke na porezne obveznike. Stoga, mala i otvorena zemlja kao što je Hrvatska doista svojem razvoju pa i stabilizacijskoj politici mora pristupiti sa strane ponude, a ne potražnje, smatra Santini. Za rješavanje problema nelikvidnosti u Hrvatskoj u ovom trenutku presudno je važan javni dug, smatra Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Na temelju podataka o kretanju javnog duga, zaključuje kako je javni dug u većini zemalja u stalnom porastu, posebice u posljednih 20 godina. Razlozi tomu ponajviše leže u rastućim deficitima države. Temeljem tih nepokrivenih deficita stvara se javni dug koji nadalje generira promjene na financijskim tržištima. Stoga, javni dug više nije i ne smije se shvaćati kao puka komponenta financiranja deficita te se postavlja pitanje kako njime upravljati. Dosadašnja struktura javnog duga u Hrvatskoj (što se odnosi na unutarnji i vanjski dug) kreće se do 60 i 70 posto od BDP-a, kazao je Lovrinović napominjući kako smo u Hrvatskoj kao i u većini tranzicijskih zemalja taj problem skloni gledati u okviru jedne godine. Ne postoji strategija upravljanja javnim dugom, a u okviru ministarstva još uvijek ne postoji agencija za upravljanje javnim dugom, kazao je Lovrinović. (Hina) alt ds