POSLOVNI PREGLED, BROJ 145

POSLOVNI PREGLED broj 145 19. - 25. veljače 2000. SADRŽAJ: ? VLADA IMENOVALA ODBORE ZA PREGOVORE SA SINDIKATIMA 2 ? IMENOVANI NOVI ČLANOVI UPRAVNOG ODBORA HFP-A 2 ? PREMIJER RAČAN: PLAĆE DUŽNOSNIKA DOISTA ĆE SE SMANJITI OTPRILIKE 40 POSTO 2 ? ZASTUPNIČKI DOM: PO NOVOM DUŽNOSNIČKE PLAĆE PROSJEČNO MANJE ZA 27 POSTO 3 ? ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO PRIJEDLOG O SMANJENJU DUŽNOSNIČKIH PLAĆA 3 ? NOVI PREDSJEDNIK HFP-A NAJAVLJUJE REVIZIJU PRETVORBE I OTVORENOST 3 ? HFP: UTVRĐENE NEPRAVILNOSTI U OTKUPU DIONICA "BADELA 1862" 4 ? BENZIN ZASAD NEĆE POSKUPTITI 4 ? POČELI PREGOVORI VLADE I SINDIKATA O SOCIJALNOM PAKTU 4 ? DOBRE NAJAVE ZA OVOGODIŠNJU TURISTIČKU SEZONU 4 ? HGK: DODIJELJENE NAGRADE "ZLATNA KUNA" 5 ? STRANI INVESTITORI ULAŽU U POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA "VIKTORA LENCA" 5 ? RAZGOVORI PREDSTAVNIKA SLOVENSKIH I HRVATSKIH ŽELJEZNICA 6 ? PREDSTAVLJENO NOVO MOTORNO ULJE "INA SUPER 2000" 6 ? ZA HEP PROŠLA GODINA USPJEŠNA 6 ? INDUSTRIJA NAMJEŠTAJA "LEPA" OČEKUJU DOBRU POSLOVNU GODINU 7 ? PROBNA PROIZVODNJA NOVOG DILJEVOG CRIJEPA 7 ? SKUPŠTINA DIONIČARA "PLAVE LAGUNE" BEZ KVORUMA 7 ? POTPISAN PREDUGOVOR O ZAJEDNIČKOM ULAGANJU U GOLF IGRALIŠTA 7 ? OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK NAD TISKOM 8 ? DVA ČLANA UPRAVE PODRAVKE DALA OSTAVKE 8 ? RADNICI "BADELA 1862" ODBILI PRIJEDLOG UPRAVE ZA POKRETANJE PROIZVODNJE 8 ? "BOROVO" VLASTITIM NOVCEM POČINJE OBNOVU 8 ? SURADNJA SVJETSKE BANKE S HRVATSKOM 8 ? VELEPOSLANIK MONTGOMERY: SAD VJERUJE U HRVATSKU I PRUŽIT ĆE JOJ POMOĆ 9 ? AMERIČKA POMOĆ RAZVOJU HRVATSKE POLJOPRIVREDE 9 ? MINISTAR FIŽULIĆ PRIMIO IRANSKOG MINISTRA TRANSPORTA 9 ? POTPISANI UGOVORI O ZAŠTITI ULAGANJA IZMEĐU HRVATSKE I TAJLANDA TE ZIMBABVEA 9 ? MINISTRICA PAVE-RUSKOVIĆ S FRANCUSKIM I ČEŠKIM VELEPOSLANIKOM 10 ? SPORAZUM O HRVATSKO-SLOVENSKIM IMOVINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA STUPA NA SNAGU 10 ? RIBARIMA POTREBNA STRATEGIJA RAZVOJA MORSKOG RIBARSTVA 10 ? TRGOVCI MOTORNIM VOZILIMA O PROBLEMIMA PRIMJENE CARINSKOG ZAKONA 10 ? HRVATSKA GRUPACIJA NAUTIČKE PROIZVODNJE U ČLANSTVU ICOMIA-E 11 ? HUS: VLADIN PROGRAM PODSJEĆA NA POSLANICE BIVŠEG PREDSJEDNIKA REPUBLIKE 11 ? SMH: S NOVOM VLADOM SVJETLIJA BUDUĆNOST BRODOGRADNJE 11 ? PRVA SJEDNICA VIJEĆA EKONOMSKIH SAVJETNIKA 11 ? MINISTAR PANKRETIĆ NA ZNANSTVENOM SKUPU HRVATSKIH AGRONOMA 12 ? STANJE I PERSPEKTIVE INDUSTRIJSKE PRERADE DRVA I PAPIRA 12 ? HRVATI DOSAD U SVIJETU OSVOJILI 500 MEDALJA I PRIZNANJA ZA INOVACIJE 12 ? ZAGREB AUTO SHOW U OŽUJKU NA ZV-U 13 ? U TRAVNJU "SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2000" 13 ? SAJAM "SLAVIN 2000" OD 8. DO 11. OŽUJKA U ORAHOVICI 13 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU SMANJENA 0,7 POSTO 13 ? U JESENSKOJ SJETVI 2000. ZASIJANO 37 POSTO VIŠE POVRŠINA 13 ? AKTIVNO MANJE OD POLOVINE REGISTRIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA 14 ? GUVERNER ŠKREB: KAD BUDE POZNAT PRORAČUN MOGUĆA RASPRAVA O 14 ? NOVA ORIJENTACIJA CROATIA BANKE 14 ? PRIJENOS DIONICA ZAGREBAČKE BANKE U DEPOZITARIJ SDA 14 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 15 ? VIJESTI IZ SVIJETA 16 ? POSEBAN PRILOG: SAMO U TRI MINISTARSTVA REVIZIJA NIJE OTKRILA NEDOSTATKE 17 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA IMENOVALA ODBORE ZA PREGOVORE SA SINDIKATIMA Na svojoj je ovotjednoj redovitoj sjednici Vlada RH, među ostalim: ? imenovala četiri pregovaračka odbora za pregovore sa sindikatima, koji su predložili početak pregovora o novim kolektivnim ugovorima te o plaćama i drugim materijalnim pravima za ovu godinu. Vlada je naime imenovala odbore za pregovore sa sindikatima javnih i državnih službi, državnih i lokalnih službenika i namještenika, sindikatima osnovnih i srednjih škola. U pregovaračke timove u pravilu su imenovani resorni ministri; ? Zastupničkom domu uputila je pozitivno mišljenje o izvješćima Državne revizije. Iako je ministar financija Mato Crkvenac neprimjerenim ocijenio da se u veljači ove, raspravlja o izvješćima revizije za 1998., Vlada je zaključila da nema primjedbi na izvješće Državnog ureda za reviziju o njegovu radu u 1999. te revizijama za 1998. Nužne su ažurnije revizije kako bi se moglo utjecati na uočene nepravilnosti, rečeno je. Vlada je zadužila sva ministarstva da hitno otklone nepravilnosti iznesene u nalazima revizije za 1998., te da definiraju obujam nenamjenskog trošenja proračunskih sredstava. U posljednje tri godine nema bitnih promjena u nalazima revizije, sredstva se i dalje troše mimo utvrđena proračuna i plana, a neke obveze se ne izvršavaju. Robe i usluge i dalje se nabavljaju mimo natječaja, istaknuo je, među ostalm, potrepdsjdenik Vlade Slavko Linić. Vlada je svim resorima preporučila da osiguraju potpuniju provedbu propisa, uspostve unutarnji nadzor, poduzmu sankcije protiv osoba koje su prekršile propise. Istaknuto je također kako bi revizija trebala obuhvatiti i neke druge institucije, primjerice, Hrvatsku narodnu banku; ? obzirom da je pokrenut stečaj Tiska, Vlada je stavila izvan snage sve zaključke bivše Vlade iz prosinca 1999. Ti zaključci su se odnosili na sanaciju Tiska, a najvećim dijelom, rekao je Slavko Linić, nisu ostvareni, te ? Saboru je po hitnom postupku uputila prijedlog izmjena Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Iz Uprave DAB-a predlaže se isključiti predstavnike Hrvatske narodne banke. Uprava bi imala šest članova, a predsjednik bi joj, po položaju, bio zamjenik premijera. IMENOVANI NOVI ČLANOVI UPRAVNOG ODBORA HFP-A Hrvatska je Vlada u četvrtak na zatvorenoj sjednici razriješila dosadašnje i imenovala nove članove Upravnog odbora Hrvatskoga fonda za privatizaciju - Slavko Linić (predsjednik), Goranko Fižulić, Mato Crkvenac, Pave Župan-Rusković i Božidar Pankretić. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić imenovan je članom koji čini Glavnu skupštinu dioničarskog društva "Narodne novine". U Gospodarasko-socijalno vijeće Vlada je imenovala svoje predstavnike: Slavka Linića, Željku Antunović, Davorka Vidovića, Goranka Fižulića i Matu Crkvenca. Jedinim članom Skupštine INA- industrija nafte d.d. imenovan je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. PREMIJER RAČAN: PLAĆE DUŽNOSNIKA DOISTA ĆE SE SMANJITI OTPRILIKE 40 POSTO Vlada ostaje pri svom prijedlogu o smanjenju plaća državnim dužnosnicima, no amandmanom će zatražiti da osnovica plaće bude 85 posto, a ne cijela prosječna (mjesečna) plaća u prošloj godini. Izjavio je to u srijedu tijekom aktualnog sata Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora premijer Ivica Račan, odgovarajući na pitanje zastupnika da li sadašnji prijedlog zakona o plaćama državnih dužnosnika odstupa od predizbornih obećanja koalicije. Na taj će se način, kao i ukidanjem dosadašnjih dodataka na plaću, plaće dužnosnika doista smanjiti oko 40 posto, kazao je premijer. I većina je ostalih pitanja, njih 40-ak na koje su članovi Vlade odgovorili u više od dva sata, bila iz područja gospodarstva. Tako je Marin Jurjević (SDP) pitao što će Vlada poduzeti glede brodogradnje. S brodogradiištima "3. Maj" i "Kraljevica" već je sve dogovoreno i uplaćeno im je 43 milijuna USD. Uskoro ćemo izraditi plan za brodogradilišta u Splitu i Trogiru, kazao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Cilj je Vlade da brodogradilišta rade punim kapacitetom, da subvencije budu što manje, a da se u gradnji brodova koristi što više domaćih proizvoda, izjavio je Fižulić, dodajući kako se nada da će do kraja godine pet brodogradilišta biti privatizirano. Na pitanje Berislava Šmita (HDZ) kada će Ministarstvo poljoprivrede isplatiti dugovanja seljacima za otkup pšenice, ministar Božidar Pankretić odgovorio je da je Ministarstvo već isplatilo 60 milijuna od ukupnog duga od 367 milijuna kuna. "Ovih će dana ići i daljnjih 67 milijuna kuna", dodao je. Na pitanje o tomu što kani poduzeti u svezi s problemima u Belju i Vupiku, Pankretić je kazao da će Vlada probleme poljoprivrede i prehrambene industrije rješavati na općoj razini, a time će se riješiti i problemi pojedinih poduzeća. Svjestan je, kaže, težine problema Vupika i Belja, no trebat će strpljenja. Ljerku Mintas-Hodak (HDZ) zanimalo je pak koji su to podaci za koje Vlada nije znala, a koji ukazuju na teže stanje gospodarstva nego što se mislilo. Dugovi i obveze države veći su nego što smo mislili i svakodnevno smo suočeni s novim zabrinjavajućim podacima i štetnim ugovorima, odgovorio je Račan. Potvrdio je pritom da Vlada ne raspolaže s mnogim važnim dokumentima i ugovorima. Potrebno ih je naći, kako zbog toga da se ustanove sve obveze države, tako i zbog toga da se ustanovi odgovornost onih koji su potpisali te ugovore, kazao je premijer. Dino Debeljuh (IDS) pitao je pak kada će početi radovi na zapadnom dijelu istarskog ipsilona. Neće, jer u proračunu nema novaca, a Istra ne želi plaćati cestarinu, odgovorio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek dodao je pak da je, što se tiče izgradnje istočnog dijela ipsilona, za ovu godinu ostalo "dubioza" od 58 milijuna DEM. ZASTUPNIČKI DOM: PO NOVOM DUŽNOSNIČKE PLAĆE PROSJEČNO MANJE ZA 27 POSTO Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u četvrtak je većinom glasova donio Zakon o izmjenama Zakona o plaćama državnih dužnosnika. Dom je odbio Vladin amandman, koji je dan ranije izazvao burnu raspravu, da osnovica za izračun plaća dužnosnika bude 85 posto od prosječne plaće u prošloj godini (3.033 kuna). Prihvaćenim zakonom dužnosničke plaće smanjit će se u prosjeku za 27 posto, a ne za 40 posto kako je slijedom predizbornog obećanja pobjedničke koalicije bilo predloženo u prvom zakonskom prijedlogu i dan ranije podnesenim Vladinim amandmanom kojega je u četvrtak Dom odbio. Po novom Zakonu plaća Predsjednika Republike iznosit će 21.200 kuna (do sada 35.000). To je ujedno i najviše smanjenje i iznosi nešto manje od 40 posto. Plaća predsjednika Sabora i Vlade bit će oko 18.200 kuna (do sada 25.000) što je manje za otprilike 27 posto. Plaću od približno 18.200 kuna imat će i predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, a to je 11 posto manje od dosadašnje plaće od 21.000 kuna. Ministrima se plaća smanjuje za 16 posto i iznosit će otprilike 15.000 kuna (do sada 18.000), a zastupnicima (kojih ima najviše ukupno 218) za 23 posto, pa će imati približno 12.700 kuna (do sada oko 16.500). Osim toga, dužnosnicima se kao i u prošloj godini, neće isplaćivati dodatak na plaću od 0,5 posto po godini radnog staža. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić objasnio je da uz prihvaćene izmjene Zakona i neisplaćivanje dodatka smanjene dužnosničih plaća zapravo isnosi 40 posto koliko je pobjednička koalicija obećavala prije izbora. Ocjenio je da bi amandmanom Vlade o određivanju osnovice za izračun plaće dužnosnika na razini od 85 posto, a ne cijele prosječne plaće, smanjenje bilo čak i veće od 40 posto, a što bi sudstvo dovelo u vrlo lošu poziciju. ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO PRIJEDLOG O SMANJENJU DUŽNOSNIČKIH PLAĆA Unatoč brojnim zamjerkama oporbenih zastupnika, Županijski se dom Hrvatskog državnog sabora u utorak pozitivno očitovao o Vladinim prijedlozima o smanjenju dužnosničke i sudačke plaće. Neovisno o stranačkoj pripadnosti, zastupnici su se suglasili da teške gospodarske prilike diktiraju štednju na svim razinama i da u tom pogledu dužnosnici trebaju krenuti od sebe. Spomenutim zakonskim prijedlozima, koji bi stupili na snagu prvog dana ožujka, uvodi se načelo vezivanja dužnosničkih plaća uz prosječnu plaću u državi. Plaće dužnosnika izračunavat će se tako da se prosječna mjesečna plaća u prošloj godini pomnoži s odgovarajućim koeficijentom. Za predsjednika države taj je koeficijent sedam, za predsjednike Sabora, Vlade šest itd. Izmjenama zakona uz ostalo se predlaže da se dužnosnicima omogući povratak u nadzorne i upravne odbore poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, ali bez prava na novčanu naknadu. Zastupnici Županijskog doma izglasali su amandaman prema kojemu bi se izjednačili koeficijenti predsjednika odbora u oba doma. Zastupnike je zanimalo i kolika će biti ušteda od smanjenja dužnosničkih plaća. Zamjenik premijera Goran Granić kaže da se ušteda procjenjuje na otprilike 40 milijuna kuna, a precizno će se znati kod rasprave o proračunu. NOVI PREDSJEDNIK HFP-A NAJAVLJUJE REVIZIJU PRETVORBE I OTVORENOST Novi predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković najavio je u utorak da će, i prije donošenja zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, inicirati izmjenu Statuta kako bi se u okviru Fonda ustrojio poseban sektor unutarnjeg nadzora nad zakonitošću pretvorbe i privatizacije. U nastupnoj izjavi i prvom razgovoru s novinarima, Vojković se zauzeo za "odlučno rješavanje svih afera koje se vežu uz rad Fonda". Fond će zatražiti od predstavnika sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca te drugih zainteresiranih strana da ga, imaju li spoznaja, izvijeste o konkretnim slučajevima nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji. "Budite uvjereni da HFP više neće biti simbol za kriminal i malverzacije, već će vrlo brzo postati ugledna institucija u kojoj se njeguju stručnost i poštenje kao vrhovne vrijednosti", rekao je Vojković. Ujedno naglašava kako Fond više neće biti instrumentom pogrešne ekonomske politike koja je "favorizirala 200 obitelji i dovela Hrvatsku do ruba gospodarskog sloma", ni u funkciji "ostvarenja interesa političko-ekonomskih interesnih skupina s kriminalnim predznakom". Neotplaćivanje dionica i udjela te svako drugo neispunjavanje ugovornih obveza koje za pojedince i pravne osobe proizlaze iz procesa privatizacije - neće se tolerirati, jasan je predsjednik HFP-a. Najavljujući značajne kadrovske promjene, posebice vodstva Fonda, Vojković kao novost u rad uvodi Savjetodavno vijeće Fonda, stručnjaka raznih struka, čiji bi zadatak bio promišljanje daljnjeg tijeka privatizacije, kao i modaliteta revizije pretvorbe i privatizacije, te predlaganje konkretnih rješenja. Osvrćući se na nastavak procesa privatizacije, predsjednik HFP-a napominje kako će se budući rad temeljiti na otvorenosti i transparentnosti. Planira redovite konzultacije s predstavnicima gospodarstva, politike i javnosti. "Novinari od sada pa nadalje imaju pristup svim podacima koji se odnose na rad Fonda u proteklom razdoblju. Smatram da su ostvarenje transparentnosti, zakonitosti i usvajanje međunarodnih kriterija u radu Fonda, prijeko potrebni uvjeti kako bi Hrvatska u perspektivi privukla značajne strane investicije, što je jedan od bitnih ciljeva programa nove Vlade", zaključio je Vojković. HFP: UTVRĐENE NEPRAVILNOSTI U OTKUPU DIONICA "BADELA 1862" Financijska je policija u kontroli pretvorbe "Badela 1862" utvrdila niz nepravilnosti u otkupu dionica, izvijestio je u utorak Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). Pritom napominje da Financijska policija nije provela cjeloviti nadzor pa bi za ocjenu o učinkovitoj reakciji na uočene nepravilnosti trebalo provesti detaljni nadzor. HFP također naglašava da je u tijeku kriminalistička obrada nepravilnosti u "Badelu 1862" koju, po zahtjevu Državnog odvjetništva, obavlja Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta MUP-a. U HFP-u smatraju da bi radi ocjene o postojanju temeljite sumnje jesu li počinjena kaznena djela trebalo provesti dodatnu kontrolu, te daljnju kriminalističku istragu. "Ukoliko bi se utvrdilo postojanje osnovane sumnje za počinjena djela, Državno odvjetništvo bilo bi u mogućnosti podnijeti zahtjev za provođenje istrage", kaže se u priopćenju. Fond je o svemu izvijestio i Vladu, Ministarstvo gospodarstva te nadležna tijela. HFP se u priopćenju o kontroli pretvorbe "Badela 1862" poziva na zapisnik o rezultatima nadzora kojega je provela Financijska policija Ministarstva financija nad dijelom materijalno-financijskog poslovanja dioničkog društva "Badel 1862" kao i kontrolu kupnje dionica prilikom pretvorbe. Društvo je, podsjeća se, obavilo autonomnu pretvorbu, a prodaji je bilo izloženo 658.097 dionica. Uz popust je bilo prodano 319.223 dionice (jednokratno 27.538, a obročno 291.658), bez popusta je prodano 89.440 dionica (jednokratno 1.940, a obročno 87.500). Neprodano je ostalo 299.434 dionice (popusnih 59.071, nepopusnih 190.363) što je preneseno fondovima sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća i to HFP-u 166.289, a fondu mirovinskog 83.434 dionice. HFP je zadržao u portfelju 56.838 dionica na ime rezervacije za bivše vlasnike te 41.654 dionice za neprocijenjenu imovinu na tada privremeno okupiranim područjima, navodi se u priopćenju. Po podacima HFP-a iznesenim na konferenciji za novinare, u vlasničkoj strukturi "Badela 1862" najviše upisanih, 39,17 posto dionica, imaju mali dioničari. Mirovinski fond ima 11,05 posto dionica, Matulić i ortaci 7,73 posto, rezervirano je 7,66 posto, u portfelju HFP-a za Ministarstvo obnove je 0,13 posto, a ostali drže 12,81 posto dionica. Napomenuto je kako se točna sadašnja vlasnička struktura može utvrditi na skupštini dioničara, jer je poznato da su dionice u međuvremenu prodavane. Izvješćeno je i kako je sklopljen štetan ugovor, tj. da su trezorske dionice tvrtke kupljene po većoj, a prodavane po nižoj cijeni. BENZIN ZASAD NEĆE POSKUPTITI "Jamčim da benzin neće poskupiti sutra, ni preksutra", izjavio je u srijedu ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Inin zahtjev o poskupljenju naftnih derivata trenutno se obrađuje u Ministarstvu gospodarstva i tek kada obrada završi, moći će se donijeti odluka o tom zahtjevu, pojasnio je Fižulić u izjavi novinarima. INA je prije nekoliko dana uputila zahtjev za korekcijom cijena naftnih derivata. Naftni su derivati poskupili u siječnju za prosječno deset posto, a novim zahtjevom INA traži povećanje cijena goriva od osam do 11 posto, a ostalih derivata 25 posto. Taj se zahtjev obrazlaže porastom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, koje su trenutno otprilike 30 USD po barelu, te visokim nenaplaćenim potraživanjima. INA je, po postojećim rješenjima, dužna Ministarstvu gospodarstva prijaviti novi cjenik o kojemu se Ministarstvo treba očitovati u roku 15 dana. Ministar Fižulić napomenuo je da je cijena benzina u Hrvatskoj najniža među susjednim zemljama, ali i istaknuo da je teško ući u troškovne kalkulacije Ine. "Uvijek je na neki način Vlada stavljena pred svršen čin da Ina ima takav i takav trošak, rafinerije također i da mi za određeni postotak moramo prihvatiti povećanje, nakon što poraste cijena nafte na svjetskom tržištu", kazao je Fižulić. Pritom ističe da je npr. pitanje da li Ina kupuje naftu po najpovoljnijim uvjetima, je li država mogla financijski pomoći Ini ili natjerati najveće dužnike da plate svoje dugove, koji trenutno prema Ini iznose dvije milijarde kuna. "To mora riješiti poslovodstvo Ine", smatra Fižulić. I potpredsjednik Vlade Slavko Linić ističe da Ina prije dobivanja suglasnosti za povišenje cijena benzina, "mora ispuniti neke uvjete", odnosno moraju se znati njezine kalkulacije. POČELI PREGOVORI VLADE I SINDIKATA O SOCIJALNOM PAKTU Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović počeo je u srijedu pregovore o socijalnom paktu s prvacima pet sindikalnih središnjica. "Bio je to prvi razgovor o načinu kako doći do sporazuma koji bi imao sva obilježja nacionalnog socijalnog konsenzusa", izjavio je Vidović nakon sastanka. Podloga za nastavak pregovora trebala bi biti zajednička ocjena o gospodarskom i socijalnom stanju u Hrvatskoj, dodao je.Dogovoreno je da će Vlada i sindikati usuglasiti prioritetne teme za prvu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), koju Vlada planira sazvati idućeg tjedna. Također će osnovati zajedničke stručne skupine za izmjene radno-socijalnog zakonodavstva. Sindikati su zatražili da Vlada u GSV kao svoje predstavnike imenuje potpredsjednike Slavka Linića i Željku Antunović te ministre iz ključnih gospodarskih i socijalnih resora, čime bi značaj GSV-a dobio na težini. Na prvoj sjednici GSV-a, kao preduvjet za socijalni pakt, trebalo bi raspraviti politiku plaća, rekao je predsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Za sindikate javnog sektora, ističe Ribić, dogovor o socijalnom miru ima smisla samo ako se postigne prije usvajanja državnog proračuna. Industrijski sindikati pak inzistiraju na hitnoj inventuri stanja u gospodarstvu. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak ocijenio je da se preduvjeti za socijalni pakt mogu osigurati rješavanjem najhitnijih gospodarskih slučajeva. Ministar Vidović najavio je češće susrete socijalnih partnera i otvoreni dijalog o svim gospodarskim i socijalnim pitanjima. DOBRE NAJAVE ZA OVOGODIŠNJU TURISTIČKU SEZONU Prema trenutačnim najavama i prodaji hrvatskih turističkih aranžmana na tržištima Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke i Velike Britanije za ovu godinu, interes je povećan od 17 do 25 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme. To pak znači da bi se ove godine u Hrvatskoj mogli dosegnuti turistički rezultati iz 1998. godine. I ministrica turizma Pave Župan-Rusković, je procijenila kako se ove godine očekuju bolji turistički rezultati nego prošle godine, iako se u iduće dvije-tri godine ne mogu očekivati neka znatnija povećanje broja turista iz inozemstva. Ministrica Župan-Rusković mišljenja je kako prvo u Hrvatsku treba "vratiti" turiste iz Velike Britanije, Francuske i skandinavskih zemalja, a nakon toga krenuti u izgradnju infrastrukture kako bi se turistička sezona produžila na osam ili deset mjeseci. Za boravak turista, koji u Hrvatsku dolaze organizirano, odnosno putem putničkih agencija, s njemačkog tržišta ovih dana stižu dobre vijesti. Naime, taj je promet u porastu 17 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme, a još jačim promotivnim aktivnostima hrvatske turističke ponude može se očekivati daljnje intenziviranje prodaje na tom tržištu. Lani je u Hrvatskoj boravilo otprilike pola milijuna Nijemaca, a ove se godine u hrvatskim ljetovalištima očekuje toliko gostiju samo iz Bavarske. Sudeći prema izjavama predstavnika Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Njemačkoj, individualni upiti na tamošnjim turističkim sajmovima poglavito su se odnosili za ljetovališta na otocima, srednjoj Dalmaciji i Kvarneru. Dobre najave stižu i s austrijskog tržišta, na kojem se trenutačno bilježi povećanje organiziranog prometa za Hrvatsku od 22 posto u odnosu na prošlu godinu. Što se tiče individualnog prometa s tog tržišta, predstavnici HTZ-a u Beču drže da bi ove godine bilo realno za očekivati najmanje isti porast, kao i u organiziranom prometu. Promatrajući stanje prodaje krajem siječnja ove godine, uočljiv je s jedne strane odraz dosegnutog obima prometa, ali s druge strane nedostatna promocija hrvatskih turističkih odredišta na tom tržištu. Zbog toga je i ohrabrujući ovogodišnji porast prodaje od 22 posto. Po najnovijim informacijama koje stižu s češkog tržišta, ove se godine u hrvatskim turističkim odredištima očekuje 25 posto više Čeha nego prošle godine. Tome u prilog ide i činjenica što je Hrvatska u ovoj godini ponovno na prvom mjestu zemalja u koje češki turisti najradije putuju na odmor. Na tržištu Velike Britanije organizirani je promet u porastu za 25 posto u odnosu na isto vrijeme lani. No, zabrinjavajuća je razina prometa kod tamošnjeg turoperatora Thomsona jer prodaja ne slijedi obim ukupnog tržišta. Niti ove, kao ni dosadašnjih godina, s francuskog se tržišta ne može očekivati spektakularan rast turističkog prometa za Hrvatsku. Naime, nakon lanjske "kosovske krize", koja se negativno odrazila na hrvatski turizam, francuski su turoperatori vrlo oprezno prišli uvrštavanju Hrvatske u svoj program. Malo bolji rezultati mogu se očekivati u individualnom prometu, i to samo ukoliko se realizira planirana oglasna kampanja hrvatskog turizma. Trenutačne rezervacije hrvatskih turističkih aranžmana u Italiji ukazuju na sličnu situaciju kao i u Francuskoj. No, poznato je da Talijani kasnije vrše rezervacije za boravak u inozemstvu i to isključivo u razdoblju "ferragosta", odnosno u kolovozu. HGK: DODIJELJENE NAGRADE "ZLATNA KUNA" Od pet nominiranih banaka najboljom je u prošloj godini proglašena Zagrebačka banka, od velikih tvrtki s više od 250 zaposlenih - "Pliva", od srednjih, do 250 zaposlenih, "Končar-D&ST Zagreb", a od malih tvrtaka - do 49 zaposlenih - FIDIFARM d.o.o. u Gornjoj Pušći. Tradicionalne nagrade najuspješnijim tvrtkama i bankama za poslovanje "Zlatna kuna" dodijeljene su u četvrtak na skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK). Uz to HGK je na dodijelio i nove znakove "Hrvatske kvalitete" i "Izvorno hrvatsko". Znak "Hrvatska kvaliteta" dobilo je devet proizvoda: mikado-mliječna čokolada s rižom, clementina-desert i barun gorki - biljni desert požeške tvornice Zvečevo, PVC profil tvrtke Naronaplast u Metkoviću, košulja luxury - požeške tvrtke Orljava, "Badelov" Inka-tonic water i "nara" te uredski namještaj "Spektar" i "Mobil" koje proizvodi virovitički Tvin. Znak "Izvorno hrvatsko" nose izvorni kvalitetni hrvatski proizvodi, a plod su razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija. Taj su znak ove godine dobili "paprenjak" -tradicionalni hrvatski kolač zagrebačke tvrtke Paprenjak, program "Trend 2000" tvrtke Tvin, kreacija muškog odijela trogirskog modnog atelijera Gena, sustav zaštite s kodiranom sigurnosnom plombom-Secosec tvrtke Shacko u Splitu te voćni sirup "amarena" koji proizvodi zadarska Maraska. Ovogodišnju "Zlatnu kunu" za izum HGK je dodijelio vlasnicima obrtničke radionice Alfa u Velikoj Gorici Rudolfu i Eugenu Jurkoviću za univerzalni hidraulični škripac sa samougodivim klizačem. Nagradu za životno djelo HGK je dodijelio prof. dr. Ljubi Radiću, a jednokratnu novčanu potporu Zaklade "Izvorno hrvatsko" dobili su Andrea Milovanović i Dragutin Petek. 2. TVRTKE STRANI INVESTITORI ULAŽU U POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA "VIKTORA LENCA" Brodogradilište Viktor Lenac, jedino veliko hrvatsko u cijelosti privatizirano brodogradilište i jedina metalska tvrtka čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu, povećat će, ulaganjem uglednih stranih investitora, svoj temeljni kapital za 69 milijuna kuna, na ukupno 175 milijuna kuna, najavljeno je u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare poslovodstva Viktora Lenca i sindikata. Na ulaganje u Lenac strani investitori - američki International Finance Corporation, njemački Deutsche Investitions i austrijska Raiffeisenbank - odlučili su se nakon temeljitog ispitivanja svih segmenata poslovanja, pri čemu su posebnu pozornost pridali socijalnom dijalogu. Lenac će dionice iz novog paketa, pod iznimno povoljnim uvjetima, do ukupne svote od 600 milijuna USD, ponuditi i svojim zaposlenicima, najavljeno je. Poslovodstvo je tom prigodom istaknulo kako je posebno važno da brodogradilište dokapitalizacijom, koja razumijeva tehnološko osuvremenjivanje, ulazi u konkurenciju na globalnom tržištu remonta, preinaka brodova i složenijih novogradnji. Također je važna činjenica da ćemo biti u mogućnosti otvoriti nova radna mjesta, kako neposredno, tako i kod kooperanata, naglasili su. Novinari su izviješteni da je u Viktoru Lencu trenutačno uposleno oko 800 djelatnika, čija prosječna plaća doseže 4.700 kuna. Predstavnici Sindikata naglasili su da zaposlenici te tvrtke žele ulagati u njezin razvoj temeljem povjerenja koje su stekli dobrim i redovitim plaćama, redovitim godišnjim dividendama i stoga što je posve jasno da u tu tvrtku povjerenje imaju i ugledne svjetske financijske ustanove. RAZGOVORI PREDSTAVNIKA SLOVENSKIH I HRVATSKIH ŽELJEZNICA Predstavnici Slovenskih i Hrvatskih željeznica prošloga tjedna u Zagrebu, među ostalim, razgovarali o reorganizaciji dviju željeznica te rješavanju međusobnih uobičajenih problema. Najviše govora bilo je o tome kako povećati promet na desetom paneuropskom prometnom koridoru od Slazburga do Atene, priopćeno je iz HŽ-a. Tijekom sastanka izraženo je nezadovoljstvo malim pomacima koji su napravljeni otkako je krajem 1997. godine uspostavljen promet na tom koridoru, koji su inicirale željeznice na početku (Austrija) i na kraju (Grčka) koridora. Predstavnici HŽ-a i Slovenskih željeznica dogovorili su se da zajedničke preuzmu inicijativu na pridobivanju tereta za taj koridor jer im je interes isti - preko Slovenije i Hrvatske prevesti što veći broj teretnih i putničkih vlakova. HŽ je stanje pruge na svojoj dionici koridora, od Savskog Marofa do Tovarnika, dovela na predratno razinu kvalitete, tako da teretni vlakovi tu dionicu, dugu 350 kilometara, mogu prijeći za oko sedam sati. Skraćivanjem vremena zadržavanja vlakova na jugoslavenskoj granici s jedne strane te na slovenskoj s druge ukupno vozno vrijeme vlakova moguće je smanjiti znatno, kažu u HŽ- u, što bi tom koridoru dalo prednost pred drugim koridorima po kojima sada roba zaobilazi Hrvatsku i Sloveniju. Stoga je dogovoreno da se sredinom ožujka u Zagrebu organizira sastanak predstavnika slovenskih, jugoslavenskih i hrvatskih željeznica, a potom serija trilateralnih sastanaka s predstavnicima njemačkih i austrijskih željeznica. Svrha je tih sastanaka dogovoriti se o najpogodnijim tehničkim, tehnološkim i komercijalnim uvjetima za vožnju vlakova na desetom paneuropskom prometnom koridoru. Naime, zaključeno je da veći promet, a time i prihod od prijevoza rješava brojne druge pojedinačne probleme svake od željeznica. PREDSTAVLJENO NOVO MOTORNO ULJE "INA SUPER 2000" Hrvatska naftna industrija Ina predstavila je u ponedjeljak u Rijeci novo motorno ulje "INA Super 2000", djelomično sintetično ulje namijenjeno dizelskim motorima komercijalnih vozila. Mazivima riječke Ine istodobno je uručen certifikat sustava kvalitete ISO 9001. Novi Inin proizvod, istaknuto je tom prigodom, u cijelosti zadovoljava europske i američke specifikacije te proizvođačke specifikacije najznačajnih svjetskih proizvođača teretnih vozila. Preporuča se za korištenje jako opterećenih motora, koji rade u otežanim uvjetima, omogućuje smanjenu potrošnju goriva i ulja, primjenu u širokom temperaturnom intervalu, ima izrazitu termičkooksidacijsku stabilnost te ispunjava zahtjeve zaštite okoliša. Ulje, koje iziskuje zamjenu u motoru tek nakon prijeđenih 100.000 kilometara, svoja je svojstva potvrdilo na motornim testovima u nezavisnim laboratorijima, te u uporabi kod krajnjih korisnika. Generalni direktor Ine Davor Štern istaknuo je tijekom prezentacije kako je motorno ulje "INA Super 2000", nakon ulja "Milenium" - koje je više nego dobro prihvaćeno na tržištima Austrije i Mađarske - drugi Inin proizvod koji je po svojim odlikama kvalitete svjetski konkurentan. Govoreći o, kako je rekao, teškom stanju u hrvatskoj naftnoj tvrtki, Štern je rekao da je Ina u velikim teškoćama, uz ostalo i zbog toga što su cijene naftnih proizvoda pod nadzorom države, a cijene nafte na svjetskom tržištu rapidno rastu te zbog problema vezanih uz unutarnje restrukturiranje. Inina potraživanja već dostižu dvije milijarde kuna, a gubici 1,3 milijarde kuna. "I u takvim uvjetima uspjeh je da uopće opstajemo, da redovito opskrbljujemo tržište i da isplaćujemo plaće", rekao je Štern. Dodao je kako bi hrvatsko tržište naftnim prerađevinama trebalo deregulirati, no, kazao je, njihove cijene bi razinu koja prati cijenu sirove nafte na svjetskom tržištu, radi zaštite korisnika, trebale postupno doseći tek za otprilike godinu dana. U tom se vremenu cijene sirove nafte možda djelomično i spuste, a dio gubitaka, koje će Ina zbog disproporcije imati, nadoknađivat će profitom iz eksploatacije Bijelih noći u Sibiru, a za to je značajna je i visoka razina sirovine s domaćih polja, zaključio je Štern. On je izvijestio da je Ina podnijela kaznene prijave protiv dvojice svojih djelatnika iz sektora trgovine zbog nesavjesnog poslovanja, odnosno zbog isporuke nafte bez osiguranih jamstava plaćanja. ZA HEP PROŠLA GODINA USPJEŠNA Poslovna 1999. bila je za Hrvatsku elektroprivredu (HEP) uspješna. Potrošnja električne energije dosegnula je 13.675 gigavatsati (GWh), što je samo 0,5 posto manje od plana. U ovoj se godini planira povećanje potrošnje od četiri posto u odnosu na prošlu godinu, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Damir Begović na konferenciji za novinare. Rezultat je značajan i zbog činjenice da je prošlogodišnja potrošnja ostvarena s bitno izmijenjenom strukturom izvora električne energije. Najveći dio prošlogodišnjih potreba, 47,7 posto, zadovoljen je proizvodnjom hidroelektrana, a udjel proizvodnje termoelektrana bio je 35 posto. Povećano je i kupovanje jeftinije električne energije s europskog energetskog tržišta pa je čak 17,3 posto potreba saldo uvoza i izvoza. Begović je izjavio da HEP namjerava Ministarstvu gospodarstva uputiti zahtjev za ukidanje popusta koje potrošači imaju još od 1994., a taj je popust 12 posto za kućanstva i osam posto za industriju. Ako se odobri ukidanje popusta, narednih pet godina neće biti potrebe za mijenjanjem cijene električne energije, ukoliko ne dođe do devalvacije ili se pak, značajno ne promijeni cijena goriva na svjetskom tržištu, kazao je. Begović tvrdi da to nije poskupljenje, već samo ukidanje popusta. Čelnici HEP-a upozorili su i na sve veća nenaplaćena potraživanja, koja trenutačno dosežu 1,4 milijarde kuna. Od toga se gotovo 22 posto odnosi na tzv. "zaštićene potrošače", mahom ministarstva obrane i unutarnjih poslova, drugih institucija, lokalne uprave i samouprave, pa je stoga taj dug vrlo teško naplatiti, kazao je Begović. Obveze HEP-a iznose pak 700 milijuna kuna, a otprilike polovica odnosi se na dugovanja Ini. Ni u prošloj godini, zbog spora sa slovenskim partnerom, nije bilo isporuka struje iz Nuklearne elektrane Krško, a HEP ne planira preuzimanje struje iz nuklearke ni u ovoj godini. Prema riječima čelnika HEP-a, dogovori sa slovenskom stranom o NE Krško financijski su neprihvatljivi i HEP još uvijek nije na putu rješavanja imovinskih odnosa. Od značajnijih projekata na kojima HEP radi, Begović je istaknuo da tvrtka vlastitim sredstvima od 230 milijuna DEM financira i kombi- kogeneracijsko plinsko postrojenje TE-TO Zagreb. Izvođač radova TE-TO Zagreb, koje će proizvoditi otprilike 1,4 milijardi kWh električne energije, američka je tvrtka Parsons Power Group, a u pogon bi trebala biti puštena do konca ove godine. Američka tvrtka Enron pred zatvaranjem je financijske konstrukcije za izgradnju plinske termoelektrane Jertovec snage 240 MW, a čija bi izgradnja mogla biti gotova za 2,5 godine, istaknuo je Begović. Značajnim projektima završenim u prošloj godini Begović je označio puštanje u rad 400 kilovoltnog dalekovoda Hrvatska-Mađarska, puštanje u rad Termoelektrane Plomin II. (snage 210 megavata). Na upit o eventualnim promjenama u Upravi HEP-a, Begović je kazao kako njega i sadašnju Upravu ugovor veže do kraja listopada iduće godine, te da svaka odluka o promjenama ovisi o Nadzornom odboru. "Ako se u obzir uzme stručnost u HEP-u, te visoki kreditni rejting koji je HEP-u dodijelila tvrtka "Standard&Poors" onda o eventualnim smjenama u HEP-u više nemam što reći", kazao je Begović. INDUSTRIJA NAMJEŠTAJA "LEPA" OČEKUJU DOBRU POSLOVNU GODINU Tvornica drvnog namještaja "Lepa" iz Lepoglave, u poslovnoj bi 2000. godini trebala ostvariti još bolje rezultate na inozemnom i domaćem tržištu. Prema riječima poslovodstva, unatoč problemima postoje realne šanse da tvrtka ovu godinu završi s deset milijuna DEM ukupnog izvoza te četiri milijuna DEM realizacije na domaćem tržištu. Također naglašavaju kako se planira povećanje proizvodnje od deset posto, dok otprilike 80 posto svoje proizvodnje namjeravaju plasirati na tržište zapadne Europe, SAD-a i Australije. "Lepa" svake godine u modernizaciju ulaže između 350.000 do 500.000 DEM pa je danas jedina tvrtka u Hrvatskoj koja ima robotiziranu lakirnicu za stolce. Inače, na prošlogodišnjoj Ambienti prvi su puta predstavili svoj "Program 1.000", a riječ je o 1.000 mogućih kombinacija u proizvodnji stolaca, koji su dizajnom, bojama i tkaninama prilagođeni različiti zahtjevima i ukusima kupca. Osim namještaja za blagovaone i kuhinje, koji čine 60 posto tvrtkine proizvodnje, Lepa već desetak godina proizvodi i namještaj za opremanje ugostiteljskih prostora. PROBNA PROIZVODNJA NOVOG DILJEVOG CRIJEPA U vinkovačkoj industriji građevinskog materijala Dilj ovih bi dana trebala započeti probna proizvodnja na jednoj od postojećih linija za proizvodnju crijepa, u čiju je modernizaciju uloženo gotovo dva milijuna DEM. Primjenom nove tehnologije zaparivanja crijepa postići će se gotovo idealna struktura površine crijepa, veći estetski izgled i vrhunska kvaliteta. Riječ je, naime, o tehnologiji koja se u Hrvatskoj dosad nije primjenivala, tek se nedavno počela primjenjivati u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj. Trenutačno je pri kraju gruba montaža strojeva, a u narednih će se desetak dana odvijati radovi na montaži elektronike, spajanju električnih spojeva, hidrauličnom i pneumatskom dijelu postrojenja. Početkom rada nove linije proizvodnja će se povećati za trećinu, odnosno na liniji će se proizvoditi 4.200 komada crijepa na sat pa će se proizvodnja odvijati samo u dvije smjene, za razliku od dosadašnjeg rada u četiri smjene. Time će se, čime će se smanjiti troškovi. SKUPŠTINA DIONIČARA "PLAVE LAGUNE" BEZ KVORUMA Za 18. veljače zakazana izvanredna glavna skupština društva "Plave lagune" iz Poreča nije održana zbog nedostatka kvoruma. Kako je novinare izvijestio projekt manager "Plave lagune" Neven Staver, skupštini su se odazvali predstavnici samo 40 posto dioničkog kapitala od potrebnih 50,1 posto. Skupštini se, po njegovim riječima, nisu odazvali najveći dioničari - Sutivan Investments Anstalt iz Liechteinsteina, u vlasništvu čileanskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Andronika Lukšića te Privredna banka Zagreb (PBZ), koji imaju po 16,4 posto dionica. Nisu bili ni manjinski dioničari - predstavnici fondova. Prema dosadašnjoj najavi, slijedeća glavna skupština zakazana je za 3. ožujka. Dva sata prije početka zakazane skupštine ispred hotela "Parentium", u kojem se trebala održati Skupština, predsjednik Sindikata Istre Bruno Bulić i povjerenik SSSH "Plave lagune" Ivica Šimunić inicirali su sindikalni prosvjed, kojem se odazvalo stotinjak zaposlenika "Plave lagune". Skup je nazvan "šetnja upozorenja i podrške radnicima Plave lagune". Izrazivši protivljenje uvođenju statusa stalnog sezonskog radnika za već stalno zaposlene radnike, Bulić je istaknuo da bi to značilo smanjenje njihovih dosadašnjih stečenih prava. Drži da takav status treba osigurati sezonskim radnicima. Za Ivicu Šimuniću ovakva je situacija u "Plavoj laguni" neodrživa, radnici su uplašeni i strahuju da je privatizacija te najuspješnije turističke tvrtke u Hrvatskoj samo početak procesa privatizacije hotelsko-turističkih poduzeća u Istri. On je ujedno naglasio kako su radnici u "Plavu lagunu" uložili puno godina mukotrpnog rada i stoga je s pravom ne žele nikome dati. POTPISAN PREDUGOVOR O ZAJEDNIČKOM ULAGANJU U GOLF IGRALIŠTA U Zagrebu je prošloga tjedna potpisan predugovor o zajedničkom ulaganju u poslovni projekt golf igrališta u Dubrovi, u ukupnoj procjenjenoj investicijskoj vrijednosti od desetak milijuna DEM, priopćeno je iz Plomin holdinga. Plomin holding u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP) i lokalnih zajednica (grad Labin, općina Kršan, Sveta Nedelja, Pićan i Raša) nositelj je "Programa izgradnje male privrede i lokalne infrastrukture" uz termoelektranu Plomin te pokretač razvoja dvadesetak gospodarskih projekata, čija je svrha revitalizacija gospodarski pasivnog kraja i podizanje standarda, tako da se lokalnom stanovništvu omogući da u tim inicijativama dobije priliku za rad i kvalitetan život. Do sada je, uz strane i domaće suinvestitore, pokrenuo razvoj novog hrvatskog brodara "Plomin linije" d.o.o. i "Plomara" d.o.o. za uzgoj ribe i riblje mlađi. Golf igralište je treći projekt, u kojem ugovorne strane Plomin holding, Grad Labin, Općina Sveta Nedelja i slovenski partner "Factor leasing" u suradnji sa svjetski priznatim golf stručnjakom Johnom Nolanom i ekspertima za izgradnju i vođenje golf igrališta "Gaunt & Marnoch" iz Velike Britanije, uz suglasnost i podršku Županije Istarske, pokreću inicijativu za razvoj golfa u Istri i Hrvatskoj kao bitan element razvojne strategije hrvatskog turizma u 21. stoljeću. Prema riječima predstavnika "Factor leasinga", na golf terenima i pratećim objektima planira se zaposliti otprilike 50 djelatnika, gdje bi prednost u zapošljvanju imalo lokalno stanovništvo. Golf predstavlja vrlo atraktivnu aktivnost koja bi, uz Mediteranski kiparski simpozij, obogatila turističku ponudu toga kraja i produžila turističku sezonu. OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK NAD TISKOM Trgovački sud u Zagrebu otvorio je u ponedjeljak stečajni postupak nad Tiskom, a za stečajnog upravitelja imenovan je Rene Valčić, izjavila je predsjednica Suda Vesna Buljan. Sudu su pristigle sve ključne informacije. Temeljni kapital Tiska iznosi otprilike 150 milijuna kuna, a njegov je dug znatno veći. Kako se, dakle, radi o klasičnoj insolventnosti i prezaduženosti, a postoji i mogućnost da bi na naplatu mogle stići i druge tražbine, situacija je sasvim jasna, kaže Vesna Buljan. Stoga je Sud, bez vođenja prethodnog postupka, otvorio stečajni postupak. Unatoč stečaju, Tisak će nastaviti raditi. Pritom se neće raskidati ugovori o radu sa zaposlenima, a plaće će se uredno isplaćivati, kao i obveze prema izdavačima i dobavljačima, izjavila je predsjednica Suda. Predsjednik Uprave Tiska Goran Marić kaže pak kako mu je "drago da je okončana jedna etapa agonije u kojoj se Tisak već dugo nalazi". Dodaje i to kako njegova suradnja i suradnja svih zaposlenih sa stečajnim upraviteljem nije upitna. Inače, Trgovački sud u Zagrebu odredio je da se ispitno i izvještajno ročište održi 8. svibnja. DVA ČLANA UPRAVE PODRAVKE DALA OSTAVKE Predsjednik Uprave koprivničkog prehrambenog koncerna Podravka d.d. Ante Babić podnio je ostavku radi odlaska u mirovinu, izvijestili su iz Podravke. U utorak tijekom konzultativnog sastanka svih članova Nadzornog odbora Podravke odlučeno je da se redovita, 11. sjednica Nadzornog odbora Podravke d.d. odgađa te da će se na sljedećoj sjednici raspravljati i o podnesenoj ostavci predsjednika Uprave Ante Babića. Isto tako, ostavku je podnio i član Uprave Podravke i glavni direktor za financije, od listopada 1998., Juerg Schuetz. Kao razloge svoje ostavke Schuetz navodi okolnosti u kojima je "znatno otežano obavljanje profesionalnih dužnosti koje je do sada obavljao u skladu s profesionalnim i etičkim standardima profesije". Isto tako, Schuetz navodi da će tijekom otkaznog roka od šest mjeseci "ispunjavati sve dužnosti kao glavni direktor financija u društvu kao i do sada". O ostavci koju je podnio Juerg Schuetz izjasnit će se Nadzorni odbor Podravke, stoji u priopćenju. RADNICI "BADELA 1862" ODBILI PRIJEDLOG UPRAVE ZA POKRETANJE PROIZVODNJE Radnici "Badela 1862", članovi Koordinacije za obranu Badela, odbacili su u utorak na skupu prijedlog uprave za pokretanje proizvodnje, potvrdili svoje zahtjeve i iskazali povjerenje čelnicima Koordinacije da ih i dalje zastupaju u pregovorima s Upravom. Radnici su najprije saslušali generalnog direktora "Badela 1862" Marija Scherra koji je ponovio dan ranije objavljeni prijedlog Uprave za pokretanje proizvodnje. Taj prijedlog predviđa povratak svih zaposlenih na njihova radna mjesta, poništavanje svih otkaza danih za vrijeme blokade, uspostavljanje mješovitih ekipa Uprave i Koordinacije za rad na portirnici i čuvanje pogona te sazivanje izvanredne skupštine Društva za najviše mjesec i pol dana. Također, uprava pristaje da mali dioničari imaju dva ili tri predstavnika u Nadzornom odboru "Badela 1862" te jamči da u poduzeća neće ući pripadnici zaštitarskih službi. Manji dio radnika, pripadnika Sindikata Neven, pozdravio je Scherrov prijedlog, dok ga je većina odbila ističući ponovno svoje minimalne uvjete za nastavak proizvodnje. To su ostavke Marija Scherra i direktora proizvodnje Nikole Dundovića te prestanak isporuke sirovine u Badelov pogon u Čitluku. Scherr, Dundović i pripadnici Sindikata Neven tada su napustili skup, a čelnik Udruge malih dioničara "Badel badelovcima" Ante Perković zamjerio je radnicima na prežestokoj reakciji na Scherrov prijedlog. Ocijenio je da nikome nije u interesu daljnji prekid proizvodnje te najavio nastavak pregovora s upravom. "BOROVO" VLASTITIM NOVCEM POČINJE OBNOVU Između Kožne obuće "Borovo" i poduzeća "Volko" d.o.o. Vukovar u četvrtak je potpisan ugovor o obnovi i građevinskoj sanaciji objekta obućare III, vrijedan 3,9 milijuna kuna. Po riječima predstavnika "Borova", obnova objekta obućare III od iznimne je važnosti za nastavak i unaprjeđenje obućarske proizvodnje u "Borovu". Projekt predviđa u konačnoj fazi proizvodnju obuće od tri milijuna pari godišnje i zapošljavanje do 1.300 radnika. Obnovu objekta obućare III "Borovo" financirati će isključivo iz vlastitih sredstava, međutim očekuje se i određena pomoć države, koja je do sada izostajala. Tvrtka "Volko" obvezala se ugovorom dovršiti prvu fazu obnove (sanacija krova i fasade) do 30. lipnja ove godine. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SURADNJA SVJETSKE BANKE S HRVATSKOM Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Arntraud Hartmann izjavila je na konferenciji za novinare održanoj prošloga petka, 18. veljače, nakon razgovora s čelnicima hrvatske Vlade kako je svrha njezina posjeta Zagrebu bio utvrđivanje prioriteta predloženih i planiranih reformi u Hrvatskoj. Hartmann je rekla da Svjetska banka vidi mnoga područja suradnje s hrvatskom Vladom, koja je odlučna vrlo brzo se "uključiti u potrebne reforme". Potrebno je provesti mirovinsku i zdravstvenu reformu, ubrzati privatizaciju, više se pozabaviti sektorom bankarstva te javnom potrošnjom koja bi trebala dosegnuti održivu razinu, kazala je Hartmann. Po njenim riječima nastavak prekomjerne javne potrošnje bio bi fiskalno neodrživ i gušio bi gospodarstvo u Hrvatskoj. Uz to Svjetska banka želi dati podršku sustavu socijalne zaštite kako bi se izbjegli problemi koje bi reforma mogla proizvesti. Hartmann je istaknula da su prioriteti kojima se Vlada treba pozabaviti mirovinska i zdravstvena reforma. Jer, dodala je, prikupljena sredstva nisu dostatna za mirovine, pa se troše proračunska sredstva, a slična je situacija i u zdravstvu. Izdaci u području mirovinskog osiguranja trenutačno iznose 14 posto od bruto domaćeg proizvoda, rekla je Hartman. No, svaka odluka o tomu i drugim projektima ponajprije je odluka hrvatske Vlade, a ne Svjetske banke, istaknula je. Po riječima Arntraud Hartmann najviše se razgovalo o infrastrukturnim projektima te o pomoći Svjetske banke u sklopu drugih međunarodnih partnera koji bi kao zainteresirane strane htjele pridonijeti razvitku infrastrukture u Hrvatskoj. Raspravljano je i o restrukturiranju i privatizaciji u sektoru energetike, velikih poduzeća, brodogradnje i mogućnostima privatizacije u turističkom sektoru. Odgovarajući na upit novinara Hartmann je rekla da iznos sredstava koji će Svjetska banka odobriti nekoj zemlji ovisi u prvom redu o rejtingu pojedine zemlje i njezinoj spremnosti da se sa Svjetskom bankom dogovara o pojedinim projektima i zajmovima. Svjetska banka spremna je povećati iznos sredstava planiranih za Hrvatsku u ovoj godini, uz uvjet da to zatraži Vlada RH, da je program reformi zdrav i da pridonosi razvoju gospodarstva Hrvatske. Hartmann se rekla da Svjetska banka želi pomoći generalnoj strategiji Pakta o stabilnosti. Po njenim riječima Svjetska banka i Europska Unija planiraju pripremiti veliku međunarodnu konferenciju potkraj ožujka ove godine, na kojoj bi se, uz ostalo, raspravljalo i o financijskim aspektima pomoći Hrvatskoj u okviru Pakta o stabilnosti. Svjetska je banka do sada Hrvatskoj odobrila 847 milijuna USD kredita za 22 projekta. VELEPOSLANIK MONTGOMERY: SAD VJERUJE U HRVATSKU I PRUŽIT ĆE JOJ POMOĆ Pred Hrvatskom je težak put, ali ona na tom putu može računati na podršku SAD-a, koji vjeruje u novu vladajuću strukturu u zemlji, kazao je, između ostaloga, u srijedu u Zagrebu američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery na prvom Diplomatskom forumu održanom u Zagrebu u organizaciji Instituta za međunarodne odnose (IMO). Nova hrvatska vlada suočava se s nizom problema, od kojih su najteži oni na gospodarskom planu, rekao je Montgomery. Stanje u gospodarstvu je vrlo teško, nastavio je, a vlada Ivice Račana trebala bi narodu objasniti težinu situacije, jer će rješenje tog pitanja biti vrlo komplicirano. "SAD će pomoći novoj vladi u ostvarivanju njezinih ciljeva", istaknuo je, u izgledu je i veliko poboljšanje vojnih odnosa između dvije zemlje, veća financijska pomoć Washingtona Zagrebu, otvaranje Ureda za pomoć u trgovinskom razvoju (TDA) u Zagrebu, a SAD će pomoći Hrvatskoj za ulazak u program Partnerstvo za mir NATO-a i Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Govoreći o položaju Hrvatske za deset godina, američki je veleposlanik kazao kako smatra da će Hrvatska tada biti članica Europske unije te vodeća zemlja regije u gospodarstvu. Diplomatski forum IMO-a je projekt serije skupova posvećenih diplomaciji i međunarodnim odnosima u kontekstu promjene političke situacije u Hrvatskoj, odnosno novoj hrvatskoj poziciji u međunarodnoj politici. AMERIČKA POMOĆ RAZVOJU HRVATSKE POLJOPRIVREDE Američki veleposlanik William Montgomery posjetio je u utorak ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića i prenio mu prijeloge svoje vlade za pomoć u razvoju hrvatske poljoprivrede. Za početak, SAD predlažu dolazak stručnjaka specijalista za poljoprivredu, koji će zajedno s hrvatskim stručnjacima sagledati pravo stanje u zemlji, te načiniti preporuke za daljnje postupanje u cilju napretka ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj. Veleposlanik Montgomery je naznačio da je moguća i američka pomoć u financiranju tih programa, a ministar Pankretić prihvatio je ponudu da 28. veljače u Hrvatsku dođe skupina američkih stručnjaka. MINISTAR FIŽULIĆ PRIMIO IRANSKOG MINISTRA TRANSPORTA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić razgovarao je prošloga petka, 18. veljače, u Zagrebu s ministrom transporta Islamske Republike Irana Mahmudom Hodžatijem o potrebi jačanja suradnje dviju zemalja, poglavito u brodogradnji i naftnoj industriji, priopćeno je iz ministarstva gospodarstva. Iako je, tijekom razgovora, osobit interes iskazan za suradnjom na polju brodogradnje i naftne industrije, hrvatska je strana kazala da se njezine tvrtke za izvođenje investicijskih projekata žele vratiti na iransko tržište gdje su godinama uspješno poslovale i stekle izvrsne reference. Jednako je zanimljiv projekt modernizacije iranskih željeznica za što postoji obostrano naglašeni interes, dodaje se u priopćenju. Dvije su strane izrazile nezadovoljstvo bilateralnim gospodarskim odnosima zadnjih godina suglasivši se da je neophodno obnoviti tradicionalno dobre gospodarske veze, poglavito uzimajući u obzir velike potencijale iranskog tržišta. Također, razgovaralo se o potrebi pojačane suradnje u bankarskom sektoru te o zajedničkom nastupu hrvatskih i iranskih tvrtki na trećim, susjednim tržištima. Obje strane očekuju konkretizaciju navedenih tema tijekom sastanka Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju koji će se održati sredinom godine u Teheranu, a predsjedati će mu oba ministra. POTPISANI UGOVORI O ZAŠTITI ULAGANJA IZMEĐU HRVATSKE I TAJLANDA TE ZIMBABVEA Zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica, koji vodi hrvatsko izaslanstvo na X. Konferenciji UNCTAD-a, potpisao je u petak 18. veljače u Bangkoku u ime RH, dvostrani Ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja s Kraljevinom Tajland. Istovrstan je ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja potpisan između RH i Republike Zimbabve, a u sklopu ceremonije potpisivanja ugovora između većeg broja zemalja u razvoju i razvijenih zemalja koje su zajednički organizirali UNCTAD i tajlandska Vlada. Riječ je o provedbi novog UNCTAD-ovog programa potpore zemljama u razvoju, kojim se tim zemljama osigurava potpora u sklapanju međunarodnih ugovora uz što manje troškove, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva. MINISTRICA PAVE-RUSKOVIĆ S FRANCUSKIM I ČEŠKIM VELEPOSLANIKOM Mogućnosti boljeg povezivanja i suradnje francuskih turoperatora i hrvatskih hotlijera s ciljem iznalaženja dodatnih mogućnosti privlačenja većeg broja francuskih turista u Hrvastku u pred i posezoni, bila je u utorak tema razgovora hrvatske ministrice turizma Pave Župan-Rusković i francuskog veleposlanika u Hrvatskoj Alberta Turota te njegovih suradnika. Kako je priopćeno iz Ministarstva, dogovoreno je da se posredstvom ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Parizu, unatoč ograničenju sredstava namijenjenih ovogodišnjoj promociji hrvatskog turizma, nastoji pojačati hrvatska turistička promocija na tom tržištu. Francuska, rekao je veleposlasnik, poseban interes izražava za moguće kapitalne investicije u infrastrukturu, ceste, zračne luke na otocima i sl., ulaganja u nekoliko htoelskih objekata u dubrovačkom primorju, te unaprjeđenje viših obilka poslovne suradnje putem uključivanja mmanagamenta i savjetodavnih kompanija iz Francuske u "preobrazbu hrvatskog turizma". Ministrica Pave Župan-Rusković u utorak je razgovarala i s češkim veleposlanikom u Hrvatskoj Jirijem Kudelom i njegovim suradnicima. U tim se razgovorima, ističe se u priopćenju Ministarstva turizma, ustvrdio neosporan značaj Češke, kao emitivnog tržišta za Hrvatsku, koje već sada iskazuje pojačan interes za predstojeću sezonu. Dvije su strane usuglasile poduzimanje preventivnih aktivnosti na sprječavanju eventualnih problema vezanih uz boravak čeških turista u Hrvatskoj. Očekujući povećan dolazak Čeha u turistička odredišta na području Splitsko- dalmatinske županije, češko će Veleposlanstvo tijekom ovogodišnje turističke sezone otvoriti i konzularno predstavništvo u Splitu te inicirati otvaranje info punkta za češke turiste u centru Splita. Kao i francuska, i češka je strana iskazala pojačan interes za ulaganja u hrvatsko turističko gospodarstvo. SPORAZUM O HRVATSKO-SLOVENSKIM IMOVINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA STUPA NA SNAGU Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Ivica Maštruko predao je u srijedu slovenskom ministarstvu vanjskih poslova notu kojom je potvrđeno stupanje na snagu sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima što su ga prošle godine u Ljubljani potpisali tadašnji predsjednik hrvatske vlade Zlatko Mateša i slovenski premijer Janez Drnovšek. Za početak stupanja na snagu spomenutog sporazuma bila je naime potrebna razmjena instrumenata o njegovoj ratifikaciji, što je sada ispunjeno. Vjeruje se da će potez nove hrvatske vlade pozitivno djelovati na stvaranje uvjeta da na snagu stupi i sporazum o malograničnom prometu i suradnji. Spomenuti sporazum - potpisan prije tri godine - još nije ratificirao slovenski Državni zbor. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA RIBARIMA POTREBNA STRATEGIJA RAZVOJA MORSKOG RIBARSTVA Izrada razvojne strategije morskog ribarstva i proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa na Jadranu, osnovne su zadaće u kojima bi ta gospodarska grana trebala jače ustrajati. Članovi Grupacije morskog ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) slažu se da taj strateški dokument treba uklopiti u državnu strategiju razvoja, a potrebno ga je izraditi s ribarima udruženim u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). Grupacija morskog ribarstva od osnutka pripisuje važnost pristupa Hrvatske europskim integracijama, posebice što je jedna od rijetkih izvoznih poljoprivrednih grana s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom (lanjski izvoz ribe i prerađevina dosegnuo je 34,3 milijuna USD). Zadnjih nekoliko godina ribari su upozoravali na brojne teškoće u hrvatskome gospodarstvu, koje su utjecale i na njihovo poslovanje, primjerice, na precijenjen tečaj kune, nelikvidnost i odnos prema vjerovnicima. Tvrtke koje se bave marikulturom i cijelu granu opterećuju ponajprije preskupi zajmovi za obnovu domaćih mrijestilišta te ulaganja u proizvodnju, pa se strahuje da bi ove godine zbog konkurencije iz Grčke mogla propasti domaća uzgajališta morske ribe. Jedna od briga riboprerađivačke djelatnosti jest i nedovršena privatizacija, a ribari drže da je potrebno omogućiti suvlasnicima tvrtaka da ih većinski privatiziraju kako bi se stekla odgovornost u urednom poslovanju. Članovi Grupacije ističu da bi povoljnim zajmovima HBOR-a trebalo poduprijeti njihovu djelatnost te ih izjednačiti sa stranom konkurencijom. Naime, potrebno je poštovati izvozne cijene, preustrojiti Upravu za ribarstvo, rasteretiti tvrtke od velikih troškova prijevoza na otoke i s njih, smanjiti troškove promjenom zakona o veterinarskoj tarifi i troškove na osnovi tarife hrvatskog registra brodova te utjecati na Državni inspektorat kako bi se spriječila prodaja ribe na "crno". TRGOVCI MOTORNIM VOZILIMA O PROBLEMIMA PRIMJENE CARINSKOG ZAKONA Predstavnici Udruženja trgovaca motornim vozilima i dijelovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori(HGK), u utorak su dogovorili hitne sastanke s predstavnicima središnje Carinske uprave i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Time bi se rješili nagomilani problemi prilikom uvoza automobila, uzrokovani primjenom novog Carinskog zakona od početka ove godine. Potrebno je ujednačiti tumačenja važećih zakonskih propisa u carinskim ispostavama, te pojednostaviti sam uvoza i postupak registracije novih vozila. Naime, carinske ispostave sada za vrijednost robe uzimaju posljednju fakturu za kupca te robe, u koju je uključena i marža uvoznika. Tako su novim Carinskim zakonom oštećeni korisnici povlastica pri uvozu automobila, jer se u osnovicu vrijednosti vozila uključuje i marža prodavatelja. Iz Carinske uprave, kada je riječ o uvozu i prodaji neocarinjene robe, smatraju kako se za utvrđivanje carinske vrijednosti te robe treba koristiti zadnja faktura od prodaje, iako je u nju uključena i marža trgovaca. Primjena novog Carinskog zakona, s čim su se složili svi prisutni zastupnici i uvoznici novih vozila, uzrokovala je i od početka ove godine kašnjenje u isporukama već uplaćenih vozila. Konkretan broj vozila koja čekaju carinjenje nije iznesen, no zastupnici su procijenili kako je riječ o gotovo tisuću automobila, čiji su kupci većinom korisnici povlastica pri uvozu. HRVATSKA GRUPACIJA NAUTIČKE PROIZVODNJE U ČLANSTVU ICOMIA-E Hrvatska grupacija nautičke proizvodnje u svibnju ove godine na godišnjoj skupštini ICOMIA-e, svjetske udruge nautičke industrije iz Londona, i službeno će postati njezin pridruženi član, najavio je generalni tajnik ICOMIA-e Tim Donkin u srijedu na konferenciji za novinare u sklopu 9. zagrebačkog sajma sporta i nautike. Nacionalne udruge nautičke proizvodnje većine razvijenih zemalja svijeta članice su te udruge, rekao je Donkin. U punopravnom članstvu ICOMIA-e nalaze se nautičke udruge 17 zemalja svijeta, koje za svoje članstvo plaćaju i visoku naknadu. Uz Hrvatsku, kao novu pridruženu članicu, u toj se Udruzi nalaze nautičke udruge Argentine, Australije, Brazila, Cipra, Novog Zelanda i Portugala. Članstvom u ICOMIA-i, Grupaciji hrvatske nautičke proizvodnje pružit će se mogućnost novih poslovnih i promotivnih aktivnosti cijele hrvatske nautičke ponude. Time će Hrvatska kao nautička zemlja dobiti u svijetu mjesto koje joj i pripada, rekao je predsjednik Grupacije hrvatske nautičke proizvodnje Roman Pičuljan. Govoreći o nautičkom bruto prometu u Americi koji godišnje iznosi 19 milijardi USD, Hrvoje Matutinović iz hrvatske nautičke grupacije je istaknuo, kako nautički bruto promet u Italiji godišnje iznosi četiri milijarde USD. U Europi je registrirano 1,7 milijuna vezova u marina, od čega ih je u Francuskoj 177.000, Italiji 95.000, a u Hrvatskoj 13.000. Zbog toga bi, mišljenja je Matutinović, nautička industrija trebala postati hrvatska strateška inozemna orijentacija. Inače, ICOMIA je osnovana 1965. godine u Londonu s ciljem formuliranja zajedničke nautičke politike zemalja članica, promicanja svijesti o zahtjevima i potrebama turističke nautičke proizvodnje, davanja preporuka o načinima i metodama vođenja marina i dr. 5. SINDIKATI HUS: VLADIN PROGRAM PODSJEĆA NA POSLANICE BIVŠEG PREDSJEDNIKA REPUBLIKE Program nove Vlade podsjeća na poslanice bivšeg predsjednika Republike jer nabraja ciljeve kao što su gospodarski rast, ubrzano zapošljavanje i povećanje proizvodnje i izvoza, ali ne određuje ni mjere operacionalizacije niti rokove, osim četverogodišnjeg razdoblja, ocijenila je u četvrtak Hrvatska udruga sindikata (HUS). Odustajanje od sanacije propalih poduzeća je prihvatljivo, ali pritom Vlada treba reći kojim će to "modelima" restrukturirati poduzeća s tržišnom perspektivom, istaknuli su čelnici HUS-a na konferenciji za novinare. HUS pozdravlja Vladinu najavu izrade gospodarske strategije Hrvatske, no prije toga treba napraviti inventuru stanja u gospodarstvu i riješiti njegovu "rak ranu" - nelikvidnost. Osim toga, ako želi pregovore o socijalnom paktu Vlada mora osigurati redovitu isplatu zarađenih plaća, naglašavaju Sindikalci. Iako pozdravljaju prijedlog novog proračuna, u HUS-u sumnjaju da će ga biti moguće ostvariti. SMH: S NOVOM VLADOM SVJETLIJA BUDUĆNOST BRODOGRADNJE Hrvatska brodogradnja s novom Vladom može, po prvim najavama, očekivati znatno bolja vremena, zbog promišljanja o toj grani kao strateškoj za Hrvatsku. Pritom je, i za budućnost hrvatske brodogradnje, od izuzetne važnosti redovita i kontinuirana zaposlenost brodogradilišta, redovita isplata plaća te socijalni dijalog, rekli su u utorak na konferenciji za novinare predstavnici Odbora hrvatske brodogradnje Sindikata metalaca Hrvatske (SMH). Izjavili su kako su upravo o problemima brodogradilišta te njihovoj najavljenoj privatizaciji dan ranije u Zagrebu razgovarali s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem. Sindikalni predstavnici ističu kako su u razgovoru s ministrom ustvrdili kako je u dosadašnjem vođenju brodogradnje iskazana "nesposobnost, evidentirane su korupcije te nije riješen strateški izvoz brodogradnje". Brodogradnja je strateški interes države jer je uz nju vezano više od 40.000 radnih mjesta, dok otprilike milijun građana živi od brodogradnje. Kako kažu, za sanaciju brodogradnje i ove će godine biti potrebno u proračunu izdvojiti otprilike 1,3 milijardu kuna. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI PRVA SJEDNICA VIJEĆA EKONOMSKIH SAVJETNIKA Prioritet Vladinog programa za ovu godinu je održavanje proizvodnje i zapošljavanja uz prihvatljivu ekonomsku stabilnost, čime će se stvoriti uvjeti za uspješan razvitak idućih godina. To će se ostvariti i državnim proračunom, koji će za ovu godinu iznositi 45 do 46 milijardi kuna, što bi nominalno bilo pet, a realno 12 posto manje nego u prošloj godini, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac u ponedjeljak na prvoj sjednici Vijeća ekonomskih savjetnika. Uz to, Crkvenac je najavio i izradu trogodišnjeg budžetiranja, funkcioniranje državne riznice, rješenje problema državnih dugova, od kojih bi se dio platio u ovoj godini, dio bi se pretvorio u javni dug, a dio pokrio inozemnim zaduživanjem. "Podvući ćemo crtu s datumom 31. prosinca 1999.", kazao je Crkvenac ističući da će se ova godina i tekući proračun nastojati voditi fiskalno uredno. Crkvenac je kazao da će Vlada uskoro predložiti i širi krug mjera za ostvarenje svog četverogodišnjeg programa. Riječ je o pristupu i pomoći u restrukturiranju poduzeća koja imaju perspektivu, izradi strategije gospodarskog razvitka, daljnjoj privatizaciji, mjerama za rješenje problema nelikvidnosti, za poticanje proizvodnje, zapošljavanja, izvoza te potrebi snažnije inozemne potpore. Najavio je i nastavak privatizacije banaka, te jačanje povjerenja u bankarski sustav u okviru čega će se predložiti i mjere za rješenje problema štediša u propalim bankama. Crkvenac je tek ukratko rekao da bi to značilo prijenos i oročenje depozita štediša u "zdravim" bankama, što bi značilo da štediše mogu raspolagati svojom štednjom dok bi država bankama izdala obveznice. Ministar financija najavio je promjene u fiskalnoj politici, kod poreza na dohodak i na dobit te promjene u sustavu PDV-a koje bi se pripremile u ovoj, a primjenjivale od iduće godine. U opširnoj raspravi istaknut je značaj izrade strategije gospodarskog razvitka, ali i strategije znanstvenog i tehnološkog razvoja. Čuli su se i prijedlozi za promjene u monetarnoj politici kao i u platnom prometu, zatraženo poticanje izvoza uz prijedloge o osnivanju izvozne banke ili reformiranja HBOR-a, i slično. Riješiti probleme nelikvidnosti, nezaposlenosti, te potreba funkcioniranja pravne države, najčešći su prijedlozi iz rasprave. Prva je sjednica Vijeća ekonomskih savjetnika okupila 80-ak sudionika, a bili su nazočni i sindikalni čelnici te predstavnici poslodavaca. Vijeće, inače, čini 50-ak stručnjaka s fakulteta i instituta, 25 uglednih gospodarstvenika i bankara te 20-ak stručnjaka iz inozemstva. Vijeće će raditi u užim radnim tijelima koja će se baviti pojedinim pitanjima. MINISTAR PANKRETIĆ NA ZNANSTVENOM SKUPU HRVATSKIH AGRONOMA Stanje u hrvatskom agraru nije dobro i trebat će uložiti krajnje napore da se ono popravi. Morat ćemo pronaći modele koji će pomoći da poljoprivreda postane značajan čimbenik na putu ukupnog gospodarskog razvoja Hrvatske, istaknuo je u utorak ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na 36. znanstvenom skupu hrvatskih agronoma, koji se na temu "Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva" održava u Opatiji, a traje dva dana. Konačan cilj znanstvenika, stručnjaka i drugih koji se bave poljoprivredom treba biti dosezanje takve razine domaće proizvodnje koja bi mogla u velikoj mjeri podmiriti potrebe pučanstva, rekao je Pankretić. Dodao je da iz državnog proračuna treba što više sredstava izdvojiti za poljoprivredu, posebice zbog potrebe da se prilagodi novim uvjetima i težnji da Hrvatska postane članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Pankretić se zauzeo za kvalitetan zakon o poljoprivredi, (njegova je izrada u tijeku,), upisnik poljoprivrednih gospodarstav, te za organiziranje seljačke komore kao partnera državi u pregovorima. Moramo uspostaviti kvalitetne instrumenate zaštite od prekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda i poticati njihov izvoz, voditi pravilnu zemljišnu politiku s težnjom da se neobrađene površine svedu na minimum te da se poljoprivredni posjedi okrupne, ustvrdio je ministar Pankretić. Na 36. znanstvenom savjetovanju hrvatskih agronoma, s međunarodnim sudjelovanjem, koje su priredili Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku i Hrvatsko agronomsko društvo, bilo je, uz ostalo, govora o oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu, stočarstvu, povrćarstvu, zaštiti bilja, pčelarstvu, ribarstvu, agroekonomici, agroekologiji i drugim područjima poljoprivredne proizvodnje. STANJE I PERSPEKTIVE INDUSTRIJSKE PRERADE DRVA I PAPIRA Industrijska prerada drva i papira jedna je od rijetkih gospodarskih grana koja može značajno povećati izvoz. Temelj za to je vlastita sirovina, radna snaga, znanje, strojevi i infrastruktura te najvažnije - tržište. Za oporavak drvne i papirne industrije potrebno osigurati povoljne kredite za obrtna sredstva, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu na temu "Stanje i perspektiva industrijske prerade drva i papira te prijedlog mjera za rješavanje postojećeg stanja", a kojeg je organizirao Samostalni sindikat drvne i papirne industrije Hrvatske. U programu mjera za poticanje proizvodnje koje je Gospodarsko- interesno udruženje Croatiadrvo uputilo Ministartvu gospodarstva, stoji kako se izvoz, prvenstveno proizvoda više faze prerade, može povećati godišnje deset posto i to počevši s 2000. godinom. Naime, za povećani je izvoz nužno osigurati poticaje, a u narednih bi se deset godina i broj zaposlenih u industrijskoj preradi drva mogao udvostručiti, kazao je direktor Croatiadrva Ferdinand Laufer. Naglasio je kako je potrebno prvo osigurati državno jamstvu o iznosu od 600 milijuna kuna kako bi se preko HBOR- a putem kredita osigurala sredstva tvrtkama sa povoljnom kamatom, prvenstveno za plaćanje sirovina Hrvatskim šumama te energenata. Na sastanku je bilo govora i o problemima u proizvodnji celuloze, papira i kartona, koja je u drugim zemljama vrlo značajna grana, dok je u Hrvatskoj na "margini". Ta je proizvodnja ponajviše uništena nekontroliranim uvozom, koji je lani iznosio 240 milijuna USD, dok je istodobno izvoz bio 71,5 milijuna USD. Broj je zaposlenih u deset godina smanjen za više od 3.500 na 6.261. Strategija razvoja papirne industrije u Hrvatskoj, koju je izradilo Croatiadrvo, polazi od nužnosti promjena carinskih uvjeta kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, koja je po kvaliteti i po cijeni konkurentnija od uvoznih. Stoga se nadaju da će nova Vlada imati sluha za takve probleme. Prema podacima Croatiadrva, Hrvatska je u četiri godine za uvoz papira potrošila više od 935 milijuna USD, što drže potpuno nepotrebnim jer hrvatska papirna industrija može zadovoljiti sve potrebe. HRVATI DOSAD U SVIJETU OSVOJILI 500 MEDALJA I PRIZNANJA ZA INOVACIJE Na najpoznatijim svjetskim smotrama hrvatski inovatori osvojili su preko 500 medalja i priznanja, a mnogi su svoje radove komercijalizirali u svijetu. "Pamet naših ljudi je neupitna i učinit ćemo sve da se njihovi izumi realiziraju u našoj zemlji", rekao je Zoran Barišić iz Hrvatskog saveza inovatora u četvrtak na stručnom skupu o obrtništvu i inovacijama u 2000. godini. U Hrvatskoj djeluje 40 registriranih udruga s više od 2600 inovatora, ali je njihov stvaran broj još veći, a naši inovatori su poznatiji u svijetu nego u nas, dodao je. Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s gradom Zagrebom, Primorsko-goranskom županijom i Hrvatskim savezom inovatora, provodi program "Komercijalizacija inovacija". Zamisao je da inovatori kreditima, koje bi im odobrile banke, realiziraju svoje inovacije u vlastitim radionicama. Doduše, zbog općeg stanja u gospodarstvu i nemogućnosti povoljnih kredita, mali je broj inovatora do sada uspio u tome, upozoreno je. Rijetki su inovatori, kao primjerice Ivan Jelavić iz Splita koji svoju inovaciju "kodirana sigurnosna plomba" ostvaruje u vlastitoj radionici, istaknuto je. Jelavić izrađuje plombe za Hrvatsku elektroprivredu kojoj je dosad isporučio njih 2,6 milijuna, a intenzivno radi na njezinu usavršavanju kako bi se primijenila u drugim djelatnostima. Inovaciju, kao nov proizvod, valja zaštititi, pa je uveden patent koji zaštićuje inovacije malih poduzetnika. Patent će vrijediti desetak godina, ali mu je vrijednost u tome što se može ostvariti u kratkom vremenskom razdoblju. Inovatori su na skupu upozoreni kako će njihov rad biti zaštićen tek ako se odmah prijavi Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, pa ga prije toga ne smiju izlagati ili javno predstavljati. Skup su organizirali Hrvatska obrtnička komora, Hrvatski savez inovatora i Državni zavod za intelektualno vlasništvo. ZAGREB AUTO SHOW U OŽUJKU NA ZV-U Međunarodni sajam automobila i prateće automobilske industrije "Zagreb Auto Show", najveća i najprestižnija sajamska priredba u ovom dijelu Europe, održat će se od 24. ožujka do 2. travnja na Zagrebačkom velesajmu. Na više od 45.000 četvornih metara izložbenog prostora nastupit će 650 izlagača iz 28 zemalja svijeta, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare na Zagrebačkom velesajmu. Na sajmu će, među ostalim, biti izložena vozila, vozila za posebnu namjenu, komercijalna i turistička vozila, oprema i pribor za motocikle, goriva, maziva i dr. U sklopu sajma održat će se i niz promotivnih aktivnosti, primjerice sportski i show programi, igre za posjetitlje, demo vožnje poznatih u auto-moto sportu i dr. Ovogodišnji noviteti "Zagreb Auto Showa" su poligoni za probe predstavljenih vozila izalgača, natjecanja auto modelara i karting pista za posjetitelje. U pripremi je i katalog Auto Showa u kojem će se objediniti četiri zasebna područja: pregled vozila, motocikala i skutera te prvi put dosad i cjelovit pregled guma. Auto Show će ove godine trajati deset dana, uključujući dva vikenda, kada se, kako je istaknuto, očekuje i najveći broj posjetitelja. Novinarsko- poslovni dan održat će se 23. ožujka. U TRAVNJU "SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2000" Treći Sabor hrvatskih graditelja održat će se od 6. do 8. travnja ove godine u Cavtatu. Na Saboru će se, između ostaloga, raspravljati o razvoju graditeljstva proteklih godina, te njegovu stanju i položaju u hrvatskom gospodarstvu, najavili su u utorak predstavnici Hrvatskog saveza građevinskih inženjera (HSGI). Budući da je završeno razdoblje u kojem je nakon ratnih zbivanja glavna aktivnost bila koncentrirana na nužnu obnovu te razvoj infrastrukture, predviđeno je da se treći Sabor orijentira na razvitak i ulogu graditeljstva u njemu. Graditeljstvo, naime, ostvaruje sedam do deset posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, kazalo je čelništvo HSGI-ja. Tematske rasprave Sabora bit će organizirane na dva okrugla stola - Primjena Zakona o gradnji i Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu te Odnos javnih medija prema graditeljstvu. Kako je najavljeno, u radu Sabora sudjelovat će i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić te ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević. Oni će govoriti o razvitku područja njihovih ministarstava te o načinu djelovanja tih ministarstava. Treći će Sabor hrvatskih graditelja, kako se očekuje, okupiti otprilike 700 domaćih i inozemnih stručnjaka. SAJAM "SLAVIN 2000" OD 8. DO 11. OŽUJKA U ORAHOVICI Sedmi Sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva "Slavin 2000." održat će se od 8. do 11. ožujka u Orahovici. Uz proizvođače iz cijele Hrvatske na sajmu će se predstaviti izlagači iz Mađarske, Slovenije, Austrije te BiH, izvijestili su predstavnici organizatora na konferenciji za novinare u Osijeku. Takvi skupovi imaju prvenstveno edukativnu svrhu pomaganja vinogradarima i vinarima u daljnjem razvoju te rješavanju pitanja tržišnoga plasmana vina. Tijekom sajma, kako je najavljeno, održat će se niz stručnih predavanja i razgovora s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o aktualnoj problematici vinarstva, vinogradarstva i voćarstva, a stručna međunarodna komisija Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta ocjenjivat će dostavljene uzorke vina 29. veljače i 1. ožujka. Uz vino, te opremu i strojeve za vinarstvo, program izlaganja na "Slavinu 2000", uz ostalo, obuhvaća opremu i uređaje za proizvodnju žestokih pića i sokova, strojeve i opremu za vinogradarstvo i voćarstvo, enogastronomiju i turizam u Slavoniji. Pokrovitelji sajma su Virovitičko-podravska županija, grad Orahovica i Hrvatska gospodarska komora, a očekuje se pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Ministarstva turizma. 7. STATISTIKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU SMANJENA 0,7 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec smanjena 0,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, rast proizvodnje zabilježen je jedino kod intermedijarnih proizvoda, osim energije i to 6,4 posto. U svim ostalim grupacijama zabilježen je pad proizvodnje, i to najviše u proizvodnji kapitalnih proizvoda, 13,8 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je 11,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,2 posto te energije 0,4 posto. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti najviše je u siječnju porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, 14,4 posto u odnosu na lanjski siječanj. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je porasla 1,8 posto, dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad proizvodnje od 2,4 posto. Među pojedinim djelatnostima najveći je rast proizvodnje ostvaren u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, čak 326,1 posto. Značajno je porasla i proizvodnja uredskih strojeva i računala, 126,9 posto te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, 103,4 posto. Istodobno, značajni pad proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje strojeva i uređaja, 18,3 posto, proizvodnje odjeće, dorade i bojenja krzna, 17,7 posto i proizvodnje duhanskih proizvoda, 14,5 posto. U JESENSKOJ SJETVI 2000. ZASIJANO 37 POSTO VIŠE POVRŠINA Tijekom prošlogodišnje jesenske sjetve u Hrvatskoj je zasijano 299.694 hektara (ha) površina, što je u odnosu na godinu ranije 37 posto više. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), do sredine prosinca tvrtke u jesenske sjetvene kulture zasijale na 24 posto više površina odnosno 80.508 ha, dok su poljoprivredna gospodarstva taj posao obavile na 219.186 ha ili 42 posto više površina. Od svih jesenskih kultura najviše površina zasijano je pšenicom - 86 posto svih površina. Tijekom jeseni pšenica je zasijana na 233.889 ha, od čega su poljoprivredna gospodarstva sjetvu te kulture napravila na 173.085 ha. U odnosu na 1998. godinu površine pod pšenicom povećane su i kod tvrtki i kod obiteljskih gospodarstva za 46 posto. Od ostalih žitarica značajne površine nalaze se pod ječmom - 29.915 hektara, raž je zasijana na 4101 ha, a zob na 1818 ha. U izvještaju DZS-a objavljen je i podatak da je uljana repica zasijana na 12.642 ha, pri čemu je sjetva te kulture kod tvrtki smanjena za 28 posto, dok su obiteljska gospodarstva zasijala 13 posto više površina. Prošle jeseni zasijana su i 8584 ha različitog krmnog bilja, bilja za uporabu u parfumeriji i farmaciji i ostalog bilje na 1032 ha, dok je sjetva pojedinih vrsta povrća koje se siju u jesen obavljena na 6258 ha, podaci su Državnog zavoda za statistiku. AKTIVNO MANJE OD POLOVINE REGISTRIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA U Hrvatskoj je u prosincu 1999. bilo registrirano 188.552 poslovnih subjekata, od čega je aktivno manje od polovine. Točnije 46,6 posto ili 87.919 subjekata, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 52.458 registriranih trgovačkih društava, aktivno je 46.908, a 10,6 posto nije poslovalo. No, od 102.286 registriranih poduzeća i zadruga statistika iskazuje da ih je radilo tek 32,2 posto. Ta se razlika, pojašnjavaju u Zavodu, uglavnom odnosi na tvrtke koje nisu podnijele zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima pa će nakon okončanja toga postupka biti brisani iz registra. Od 33.808 raznih ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija djelovalo ih je 23,8 posto. U prošlogodišnjem prosincu poslovalo je i 86.512 obrtnika i poduzetnika slobodnih profesija, s ukupno 199.000 zaposlenih. Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine, kako registriranih tako i aktivnih subjekata, otpada na četiri područja djelatnosti: trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (s udjelom registriranih 44 posto i aktivnih 42,9 posto); prerađivačka industrija (s udjelom registriranih 9,8 posto i aktivnih 12,7 posto); poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (s udjelom registriranih deset posto i aktivnih 13,3 posto) te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (15,8 posto) i aktivnih (7,1 posto) najveća. U privatnom se vlasništvu nalazi 85,7 posto aktivnih tvrtki, dok je u državnom vlasništvu jedna desetina a u mješovitom 2,9 posto tvrtki. Preostalih se 0,9 posto odnosi na zadružno vlasništvo. Pritom je iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo da je u privatnom vlasništvu najviše tvrtki u uslužnim djelatnostima. Od ukupnog broja aktivnih tvrtki 90,8 posto ih posluje s dobiti. Od toga ih je 90 posto u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i moticikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te prijevozu, skladištenju i vezama. Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata pokazuju da je nešto manje od trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (više od 58.000) u Gradu Zagrebu. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 12,6 posto, a na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 7,9 posto registriranih pravnih osoba. 8. BANKARSTVO I FINANCIJE GUVERNER ŠKREB: KAD BUDE POZNAT PRORAČUN MOGUĆA RASPRAVA O Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb izjavio je u četvrtak da će se nakon što bude poznat državni proračun za ovu godinu moći raspravljati o mogućim promjenama monetarne politike. "HNB je donijela projekciju monetarne politike za ovu godinu i čekamo da vidimo hoće li biti kakvih promjena kako bi vidjeli da li je mijenjati", izjavio je Škreb zamoljen da komentira zahtjeve za promjenom monetarne politike koje bi vodile i sniženju kamatnih stopa. Škreb je istaknuo kako Savjet HNB-a donosi odluke o provođenju monetarne politike. Mogućnost promjena monetarne politike koje bi vodile sniženju kamatnih stopa najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na dan ranije održanoj konferenciji posvećenoj upravo odluci Riječke banke da za pet postotnih bodova snizi kamatne stope gospodarstvu. Vlada je i u svom programu naznačila da će pokušati učiniti sve da u dijelu monetarne politike, zajedno s HNB-om, pokuša pomoći poslovnim bankama da nižim kamatama pomognu razvoj, kazao je tada Linić. NOVA ORIJENTACIJA CROATIA BANKE Nova orijentacija Croatia banke odnosi se na izvozno orijentirano malo i srednje poduzetništvo te na razvoj odnosa sa stanovništvom, istaknuo je sanacijski upravitelj Banke Adolf Matejka prošloga tjedna na sastanku s predlagačima projekta malog i srednjeg poduzetništva. Dodao je također kako je upravo malo i srednje poduzetništvo ono potrebno hrvatskom gospodarstvu, jer Hrvatska svijetu treba ponuditi proizvode koji su prepoznatljivi. Upravo je zato, naglasio je, strategija Croatia banke postati banka malog i srednjeg poduzetništva. Cilj banke također je pronaći nove oblike financiranja i odnosa sa malim i srednji poduzetnicima, jer se preko 95 posto bilance banke odnosi na malo i srednje poduzetništvo. Na sastanku se raspravljalo o realizaciji dva izvozna projekta: obnovi proizvodnje autohtone hrvatske biljke - dalmatinskog buhača te proizvodnji dizajnerskog namještaja i organizaciji nastupa prema izvozu. Primjena spomenutih ali i ostalih novih projekata otvorila bi nova radna mjesta, istaknuo je Matejka, naglasivši kako banka u suradnju namjerava uključiti Zavod za zapošljavanje i Ministarstvo za obrt i malo i srednje poduzetništvo. PRIJENOS DIONICA ZAGREBAČKE BANKE U DEPOZITARIJ SDA Središnja depozitarna agencije (SDA) od ponedjeljka je započela voditi Knjigu dionica Zagrebačke banke. Kako je prošloga tjedna prioopćeno iz Banke, prijenosu podataka Knjige dionica Zagrebačke banke d.d. u depozitorij SDA odvijat će se u nekoliko koraka. SDA preuzima podatke o vrijednosnim papirima Zagrebačke banke d.d. tako što će s datumom 21. veljače 2000. uključiti podatke o redovnim dionicama serije IA, IIB i IIID kao i o vlasnicima tih dionica u Usluge Depozitorija i Usluge prijeboja i namire pod oznakom ZABA-R- A; podatke o povlaštenim dionicama serije IIIE kao i o vlasnicima tih dionica u Usluge Depozitorija i Usluge prijeboja i namire pod oznakom ZABA-P-A; podatke o ispravama povlaštenih dionica na donositelja serije IIC oznake ZABA-P-B. Slijedom Odluke Zagrebačke burze o roku namire po transakcijama vrijednosnim papirima obavljenim na Zagrebačkoj burzi od 17. siječnja 2000. godine, za sve vrijednosne papire uključene u Uslugu prijeboja i namire, odnosno redovne dionice serija IA, IIB I IIID pod oznakom ZABA-R-A, kao i povlaštene dionice serije IIIE pod oznakom ZABA-P-A, rok za namiru je četiri radna dana (T+4); za povlaštene dionice serije IIC pod oznakom ZABA-P-B koje nisu uključene u Usluge prijeboja i namire, rok za namiru iznosi pet radnih dana (T+5). Nakon 21. veljače, Zagrebačka je banka prestala voditi Knjigu dionica, a potvrde o vlasništvu dionica koje je izdala Zagrebačka banka d.d. prestaju važiti, osim za isplatu neisplaćene dividende fizičkim osobama za 1998. godinu i ranije. Od toga se dana vlasnikom dionica smatra vlasnik računa u SDA na kojem je ubilježena dionica u nematerijaliziranom obliku. Prijenosom dionica Zagrebačke banke d.d. u depozitorij SDA ne mijenjaju se statutarna prava iz predmetnih dionica, objavila je Banka. 9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 21. - 24. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Plava laguna 860 -3,70 7.269.247 145,51 2. Varaždinska banka 200 0,00 5.877.139 -24,87 3. Podravka 120 -7,69 1.759.559 -0,22 4. Pliva 570 -0,18 1.683.888 402,92 5. Zagrebačka banka O 1.160 -3,33 1.555.691 -26,00 6. Riječka banka 115 3,60 1.461.118 -63,40 7. Kraš 135 25,00 193.603 140,72 8. Privredna banka Zagreb 96 -8,57 172.622 393,21 9. Splitska banka 90 38,46 149.082 952,09 10. Croatia osiguranje 501 - 133.018 - UKUPAN PROMET 21.542.260 -5,42 Vrijednost indeksa CROBEX 844 -1,06 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 21. - 24. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. DIP Pilana Ogulin 20 - 873.360 - 2. Renotex 94,84 - 353.658 - 3. Ericsson Nikola Tesla 233 1,30 291.638 8,45 4. Istarska banka 740 - 244.200 - 5. PIF Dom 15,35 53,04 183.436 11,26 6. PIF Expandia 15,67 4,47 119.035 -44,83 7. PIF Velebit 10,87 3,52 102.393 -38,21 8. PIF Središnji nacionalni 10,56 0,48 88.196 36,61 9. PIF Slavonski 7,60 1,33 80.292 71,22 10. Ratarstvo Topolik 68,73 - 50.997 - UKUPAN PROMET 2.571.531 58,35 Vrijednost indeksa VIN 374 1,36 AUKCIJA TERZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 23.02. HNB 35 dana 83.000.000 10,50% 23.02. HNB 91 dan 23.400.000 11,55% 23.02. HNB 182 dana 3.000.000 12,50% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 23.02. - 1.367.900.000 kn PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 17. - 24. veljače 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 17.02. 30.000.000 28.000.000 14,05% 273.134.000 18.02. 16.000.000 11.460.000 12,30% 241.835.000 21.02. 15.000.000 5.000.000 12,00% 292.121.000 22.02. 10.000.000 6.000.000 12,16% 292.200.000 23.02. 14.800.000 9.800.000 12,62% 262.190.000 24.02. 14.000.000 11.000.000 12,00% - Dnevni prosjek 16.633.000 11.876.000 12,52% 272.096.800 10. VIJESTI IZ SVIJETA NASTAVLJA SE SUĐENJE MICROSOFTU Savezni sud u Seattleu u utorak je nastavio postupak protiv Microsofta, nakon što nije uspjela izvansudska nagodba povodom tužbe zbog monopolističkog ponašanja tvrtke i nezakonitog gušenja konkurencije. Savezno državno tužiteljstvo i pravni zastupnici 19 američkih saveznih država koje su tužile Microsoft i njegova osnivača Billa Gatesa tražili su da najveći svjetski proizvođač računalnih programa bude razdijeljen u više samostalnih tvrtki koje će međusobno tržišno poslovati. Odvjetnici Microsofta nisu prihvaćali takav preduvjet za nagodbu. Navodili su najnovije suprotne primjere spajanja tvrtki poput AOL-a i Time-Warnera, koje su vlasti pozdravile. Sucu Richardu Posneru, koji je imenovan posrednikom u sporu, ne preostaje drugo nego sudbeno vijeće kojim predsjedava sudac Thomas Penfield Jackson izvjestiti kako dogovor nije bio moguć. Obzirom da je još u studenome prošle godine, zaključujući glavnu raspravu, sudac Jackson rekao da se Microsoft na tržištu i prema suparnicima ponašao nezakonito, sigurno je da će presuda biti u korist tužitelja. To bi onda otvorilo put zajedničkoj tužbi 107 tvrtki i pojedinaca koji od Microsofta traže milijunsku novčanu naknadu za štetu koju su pretrpjeli. Microsoft će sigurno iskoristiti pravo žalbe, možda čak i do Vrhovnoga suda, ako ne bude zadovoljan odlukom suca Jacksona. Gates, navodno, namjerno odugovlači u sporu nadajući se pobjedi republikanaca na predsjedničkim izborima u studenome ove godine i imenovanju novog saveznog tužitelja koji bi bio skloniji Microsoftu. U LONDONU USKORO SASTANAK KREATORA SVJETSKE NAFTNE POLITIKE Kreatori svjetske naftne politike - Saudijska Arabija, Venecuela i Meksiko sastat će se kroz deset dana u Londonu kako bi osmislili dogovor koji bi mogao odrediti budućnost visokih naftnih cijena za ovu godinu. Još uvijek nije postignut sporazum o tome kada će i za koliko izvoznici nafte "olabaviti" svoje drastične izvozne kvote, no obje su latinskoameričke zemlje čini se spremne podržati lagano povećanje kvota od travnja ove godine. Tim mjerama namjeravaju ponovno popuniti iscrpljene zalihe nafte na svjetskom tržištu. Taj sastanak triju zemalja za 2. ožujka ove godine u Londonu najavio je u ponedjeljak venezuelanski ministar energetike i rudarstva, rekavši da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) mora poduzeti korektivne mjere kako bi obuzdala rast cijena nafte, koje su prošloga tjedna dosegnule najviše razine u posljednjih devet godina. S prijašnjih su sastanaka preporuke tih triju zemalja, koje su inače najznačajniji dobavljači nafte na tržište SAD-a, usvajale sve članice OPEC-a, njih jedanaest, koje se također trebaju uskoro sastati u Beču, odnosno 27. ožujka ove godine. Sva tri proizvođača, Saudijska Arabija, Venecuela i Meksiko (nije član kartela) sugerirala su prošloga tjedna da je idealan raspon cijena barela nafte između 20 i 25 USD, nasuprot 30,45 USD koliko je vrijednost barela sirove nafte dosegnula prošloga tjedna u SAD-u. Rasprava u Venecueli bila je usredotočena na to da li će OPEC na skorašnjem sastanku odlučiti o povećanju isporuka nafte u travnju ili lipnju, kao i da li će to biti za jedan milijun ili 1,7 milijuna barela dnevno. Podsjetimo, OPEC je povukao ukupno 4,3 milijuna barela nafte dnevno, od ukupno 75 milijuna barela nafte dnevno na svjetskom tržištu, u nizu dosadašnjih smanjenja tijekom protekle gotovo dvije godine. Obzirom da su zalihe nafte u SAD-u, najvećem potrošaču nafte, na najnižim razinama od sedamdesetih, američki tajnik za energetiku Bill Richardson ovih je dana u posjetima najvećim proizvođačima nafte, lobirajući za veće isporuke na američko tržište što je prije moguće. U subotu je Richardson u Meksiku upozorio da bi više cijene nafte mogle ugroziti svjetski gospodarski rast, a nakon razgovora s meksičkim ministrom za energiju izjavio je kako SAD traži da se povećaju isporuke. Njihova je poruka, napominje, da visoke cijene nafte mogu usporiti svjetsko gospodarstvo, potičući inflaciju, koja će najaviti povećanje kamatnih stopa. OPEC je tako pod većim pritiskom od strane onih članica kartela koje žele da se primjena trenutačnih kvota nastavi do kraja godine. No oni članovi koji podupiru povećanje kvota u travnju mogli bi dobiti potporu od proizvođača koje nisu članovi OPEC-a koji su pomogli kartelu u stabiliziranju tržišta kada su prošle godine cijene nafte brzo padale. Značajniji proizvođači izvan tog naftnog kartela - Norveška i Meksiko, trebali bi se sastati u Parizu dan prije najavljenog londonskog sastanka. NAJVAŽNIJA TEHNOLOŠKA POSTIGNUĆA STOLJEĆA Izumi električne energije, automobila i zrakoplova te široka opskrba pitkom vodom i elektronika pet su najvažnijih tehnoloških postignuća 20. stoljeća, objavila je u utorak američka Nacionalna akademija za inženjering. Ta postignuća, koja je pročitao bivši astronaut Neil Armstrong, "imala su najvažniji pozitivni učinak na čovječanstvo". Cjeloviti popis uključuje 20 tehnoloških postignuća među kojima se na šestom mjestu nalaze radio i televizija, na osmom mjestu su računala, a na devetom telefon. Istraživanje svemira nalazi se na 12. mjestu, Internet na 13., kućanski aparati na 15., tehnike u zdravstvu su na 16. mjestu, tehnike povezane s naftom i plinom na 17., laser i optička vlakna na 18., a nuklearna tehnologija na 19. mjestu. 11. POSEBAN PRILOG SAMO U TRI MINISTARSTVA REVIZIJA NIJE OTKRILA NEDOSTATKE Državni ured za reviziju u samo tri ministarstva nije pronašao nepravilnosti u poslovanju. Riječ je o ministarstvima kulture, rada i socijalne skrbi te prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. Podaci su to iz Izvješća o obavljenim revizijama u 1998. godini Državnog ureda za reviziju, o kojemu će se raspravljati na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog Sabora ovaj tjedan. Zastupnici će raspravljati i o izvješćima o reviziji u tri donedavno državna ministarstva - obrane, unutarnjih te vanjskih poslova, a ta izvješća nose oznaku "službene tajne". U 14 od ukupno 17 ministarstava na koje se odnosi izvješće za 1998. Državni ured za reviziju našao je nepravilnosti u poslovanju, koje se ponajprije odnose na donošenje i izvršenje proračuna tj. plansko-financijskih dokumenata, računovodstveno poslovanje, izvršavanje pojedinih izdataka, nabavu roba, dobara i usluga te zaduživanje i pozajmljivanje novčanih sredstava. Iz revizorskog izvješća vidljivo je i da su se poteškoće u izvršavanju proračunskih izdataka u posljednjem kvartalu 1998. premošćivale izdavanjem mjenica. Za podmirenje potraživanja dobavljača proračunskih korisnika izdano je mjenica u iznosu 1,1 milijarda kuna. Mjenice su se iskupljivale do svibnja 1999. na teret korisnika kojima su dodijeljene, a njima su time automatski smanjena proračunska sredstva. Iz nalaza revizije vidljivo je također da je tijekom 1998. izdano državnih jamstava u ukupnom iznosu 8,7 milijardi kuna. Od toga se na financijska jamstva odnosilo 5,2 milijarde što je gotovo milijardu kuna više nego je to bilo dopušteno Zakonom o izvršavanju proračuna (po kojemu su financijska jamstva mogla biti do 4,25 milijardi kuna). Revizija također zamjećuje da je s naslova jamstava u 1998. plaćeno 405,6 milijuna kuna, a Ministarstvo financija uspjelo je od toga vratiti 74 milijuna. Tako je na koncu 1998. bilo 331,5 milijuna kuna nenaplaćenih jamstava, odnosno s tim je iznosom država podmirila kreditne obveze umjesto izvornih dužnika. Za obveze po jamstvima proračun je planirao iznos od 115 milijuna, ali je na kraju za to potrošeno 210 milijuna kuna više nego je planirano. Izvješće sadrži i nalaze za svako ministarstvo, a najčešće su nepravilnosti sastavljanje financijskih planova, planiranje i izvršenje izdataka. To je zamijećeno i kod Ministarstva financija kojemu je Državni ured za reviziju naložio realnije planiranje i izvršenje izdataka u skladu s planom. Nepravilnosti uočene, primjerice, u Ministarstvu poljoprivrede odnose se na računovodstveno poslovanje i poslovne knjige, vlastite prihode, izdatke za nabavu kapitalnih sredstava, dane zajmove. Tako je tijekom 1998. odobreno zajmova u iznosu od 15,3 milijuna kuna, dok su potraživanja po odobrenim zajmovima potkraj te godine iznosila 21,01 milijun kuna. Pojedini zajmovi nisu vraćeni u ugovorenim rokovima pa su zaključivani dodaci ugovorima, a za većinu je zajmova odobren rok povrata u 1999. godini. Više je nepravilnosti uočeno i kod Ministarstva gospodarstva, koje je npr. mimo propisa rasporedilo sredstava od naknade za obrtnice. Naime, od tih je naknada bilo planirano prikupiti 3,5 milijuna kuna, ali je ostvarenjo više od osam milijuna kuna. Međutim, umjesto za podmirenje troškova vezanih za obrtnice i za opremu za obrtni registar ta su sredstva trošena za podmirenje manjka po pozicijama proračuna. Spomenuto ministarstvo isplaćivalo je i izdatke koji nisu predviđeni proračunom, pa su tako npr. na izdacima za nabavu telefonske centrale evidentirani i izdaci za konzultantske usluge. Prema nalazu revizije, za konzultantske usluge za termoelektranu Jertovec Ministarstvo je londonskoj konzultantskoj kući platilo otprilike 1,7 milijuna kuna (protuvrijednost 255.000 USD), a ti izdaci nisu bili planirani u proračunu. Više je nepravilnosti zamijećeno i kod Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Iz nalaza je npr. vidljivo da je koncesionaru "Istarskog ispilona" Vlada odobrila 4,9 milijuna DEM za pokriće izgubljenog prihoda od cestarine u drugom dijelu 1998. godine, a isplaćeno je 18,2 milijuna kuna ali na teret pozicija izgradnje drugih cestovnih pravaca, a ne pozicije "Istarskog ipsilona". Nepravilnosti su zamijećene i kod niza drugih projekata, a ponajviše se odnose na nepravodobno izvršavanje poslova, povećane radove u odnosu na ugovorene, a što se rješavalo dodacima ugovora. U Ministarstvu prosvjete i športa nepravilnosti nađene kod prihoda od zakupa poslovnog prostora, nabave uredskog materijala i nabave kapitalnih sredstava. Tako se revizija osvrće i na nabavu sedam automobila koja su Ministarstvo koštali oko 305.000 kuna, a od generalnog zastupnika nabavljeni su izravno i bez potrebne suglasnosti Uprave za nabavu. Državni ured za reviziju obavio je i reviziju pojedinih jedinica lokalne samouprave i uprave, a najčešće nepravilnosti uočene u 1998. odnose se na nepoduzimanje pravodobnih mjera za naplatu poreznih prihoda, nedonošenje programa održavanja komunalne infrastrukture, nepravilnosti u korištenjima sredstava tekuće pričuve proračuna tih jedinica i slično.