US-NAFTA-PRIVREDA-CIJENE-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Energetika-Makrogospodarstvo-Goriva US 21.2.WP RAST CIJENE NAFTE KORISTAN? SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON POST21. II. 2000.Šok gdje šoka zapravo i nema!"Skokovita kretanja
cijene nafte mogu biti neobično neugodna. Potrošači brzo osjete njihove posljedice na računima za grijanje i na benzinskim crpkama. Bankari u središnjoj banci brzo preispituju svoje prognoze o inflaciji i svi se prisjećaju da zdravlje privrede ovisi dijelom i o udaljenim snagama - u aktualnom slučaju o vladama zemalja-proizvođača nafte, koje ne mare za činjenicu da utvrđene cijene nafte idu na štetu Sjedinjenih Država, iako se istodobno oslanjaju na američku pomoć i vojnu zaštitu.Srećom, ekonomija ipak nije talac nafte kao što je nekad bila. Skok u cijeni s 10 dolara po barelu na kraju 1998. na oko 30 dolara po barelu današnje cijene nagao je kao i prethodna dva naftna šoka iz 1990. i 1979. g. i ne puno manji od mega-šoka iz 1973. No, posljedice su manje bolne. Općenito se računa da će porast cijene nafte za 10 dolara vjerojatno povećati stopu inflacije za 0,5 posto. To je dovoljno za iznuđivanje viših kamatnih stopa te stoga i za smanjenje (trenutno turbo-velike) stope rasta. No, ne bude li popraćen padom vrjednosti na tržištu dionica ili nevoljom neke
odarstvo-Goriva
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
21. II. 2000.
Šok gdje šoka zapravo i nema!
"Skokovita kretanja cijene nafte mogu biti neobično neugodna.
Potrošači brzo osjete njihove posljedice na računima za grijanje i
na benzinskim crpkama. Bankari u središnjoj banci brzo preispituju
svoje prognoze o inflaciji i svi se prisjećaju da zdravlje privrede
ovisi dijelom i o udaljenim snagama - u aktualnom slučaju o vladama
zemalja-proizvođača nafte, koje ne mare za činjenicu da utvrđene
cijene nafte idu na štetu Sjedinjenih Država, iako se istodobno
oslanjaju na američku pomoć i vojnu zaštitu.
Srećom, ekonomija ipak nije talac nafte kao što je nekad bila. Skok
u cijeni s 10 dolara po barelu na kraju 1998. na oko 30 dolara po
barelu današnje cijene nagao je kao i prethodna dva naftna šoka iz
1990. i 1979. g. i ne puno manji od mega-šoka iz 1973. No, posljedice
su manje bolne. Općenito se računa da će porast cijene nafte za 10
dolara vjerojatno povećati stopu inflacije za 0,5 posto. To je
dovoljno za iznuđivanje viših kamatnih stopa te stoga i za
smanjenje (trenutno turbo-velike) stope rasta. No, ne bude li
popraćen padom vrjednosti na tržištu dionica ili nevoljom neke
druge vrste, taj skok u cijeni nafte neće biti dovoljan da potakne
recesiju kakva je uslijedila nakon proteklih naftnih šokova.
Nafta danas nije tako jako važna kao što je prije bila zbog
tehnoloških promjena i promjena u biznisu. Privreda manje ovisi o
tvornicama koje troše naftu, a više o informacijama i uslugama.
Tvornice, automobili i ostali strojevi danas se djelotvornije
služe gorivom. Restrukturiranje tvrtki urodilo je dosad neviđenom
fleksibilnošću te industrija danas pronalazi načine da zaobiđe
višu cijenu nfate koji ne povlače za sobom i prebacivanje inflacije
na leđa potrošača.
Iako privreda jest zaštićena, to ne vrijedi i za sve pojedince.
Vlada je najavila pomoć siromašnim obiteljima u vrijednosti od 295
milijuna dolara tijekom prošloga mjeseca - naime, neke od njih
suočavaju se s dvostrukim udarcem u obliku skupoga loživog ulja i
neuobičajeno niskih temperatura. Umjerena pomoć, predviđena za
slučaj prirodne nepogode - i srodna pomoći savezne države nakon
potresa ili poplava - čini se opravdanom. No, srednjoročno gledano,
ljudi i poduzeća moraju se prilagoditi - posebno u kontekstu
činjenice da - gledano iz povijesne perspektive - čak ni 30 dolara
za barel nafte nije visoka cijena. Prilagodba će dodatno usmjeriti
progres na razini djelotvorne uporabe goriva, što je poželjno iz
gospodarskih razloga i korisno za okoliš", zaključuje komentator.