ZAGREB, 17. veljače - Stečaj Tiska nije pogrešna odluka, ako će poduzeće odmah nastaviti s radom, a Privredna će banka biti apsolutno kooperativna u stečajnom postupku, izjavio je za Hinu član Uprave Privredne banke Zagreb Franjo
Filipović.
ZAGREB, 17. veljače - Stečaj Tiska nije pogrešna odluka, ako će
poduzeće odmah nastaviti s radom, a Privredna će banka biti
apsolutno kooperativna u stečajnom postupku, izjavio je za Hinu
član Uprave Privredne banke Zagreb Franjo Filipović. #L#
Posljedica će biti, no sa sposobnim managementom i dobrom poslovnom
politikom, Tisak može relativno brzo postati vrlo profitabilna
kompanija, kakva je bila nekada, smatra Filipović.
Naime, prije četiri, pet godina Tisak je bila vrlo uspješna tvrtka s
dnevnim priljevom od 1,5 do 2,0 milijuna njemačkih maraka u kunskoj
protuvrijednosti, sa značajnim oročenim sredstvima i gotovo
nikakvim dugom ni prema bankama, ni prema dobavljačima.
U stečajnom će postupku Banka biti apsolutno kooperativna, kaže
Filipović, jer od nekooperativnosti nitko nema koristi. Vjerovnici
će, dakako, imati gubitke - možda čak blizu svojih potraživanja
jer, kaže on, "ne vjerujem da će netko dobiti nešto iz stečajne
mase. Ni banke, ni izdavači". Dodaje i to da vjeruje u korektan
odnos stečajnog upravitelja.
Prvi pokušaj sanacije Tiska u svibnju 1999.
nije "puknuo" na konzorciju banaka
Na pitanje zašto je propao prvi pokušaj sanacije Tiska u svibnju
prošle godine, kada je osnovan konzorcij od četiri banke koji je
trebao izvući Tisak iz dubioza, Filipović kaže kako on nije
"puknuo" na konzorciju banaka. Problem je bio u velikom dugu
Tiska.
Inače, procjenjuje se da ukupan dug Tiska iznosi oko 600 milijuna
kuna, što je oko 3,6 puta više od njegova temeljnog kapitala - 41
milijun maraka.
Filipović odbacuje insinuacije da je tada Banka pod političkim
pritiskom ušla u sanaciju Tiska. "Bilo je poslovnih razgovora i
dogovora i, to je sve", kaže on.
Unatoč svemu Filipović smatra da Tisak ima perspektivu. "Budući
vlasnici, nakon stečaja, imaju više izgleda za ostvarivanje dobiti
jer, Tisak ostaje bez dosadašnjih obveza prema vjerovnicima",
rekao je.
No, za "novi početak" bit će mu potreban i novi kapital, kako za
obrt, tako i za modernizaciju. Na pitanje je li Banka spremna
"novom" Tisku odobriti kredite, Filipović kaže da sve ovisi o
managementu Tiska. "Uz dobar management Tisak može dobro poslovati
i, smatram, da tu nema velikog rizika", kaže on.
No, Tisak nije jedini problem Privredne banke vezan uz Miroslava
Kutlu i Globus grupu. Jer, procjenjuje se kako ukupna kreditna
"izloženost" PBZ-a Globus grupi premašuje 150 milijuna kuna, od
čega izravna i neizravna potraživanja od Tiska iznose oko 110
milijuna.
Podaci o tomu poslovna su tajna, stoga Filipović nije mogao
potvrditi te procjene, no kazao je da PBZ izravno od Tiska potražuje
znatno manje. Međutim, Tisak je sudužnik za druga poduzeća, "a mi
kao vjerovnik 'idemo' prema svima. I glavnom dužniku i sudužnicima.
Mi jedino ne smijemo naplatiti više nego što smo dali", objašnjava
Filipović.
Na pitanje je li formula Tiska primjenjiva i na druge tvrtke u
problemima, Filipović kaže kako je to teško reći jer, svaki je
slučaj specifičan.
Optuživati Škegru i Šunjića može samo onaj
tko ne razumije ili ne želi ući u suštinu
Pozornost javnosti posljednjih dana zaokuplja i kaznena prijava
Koordinacije sindikata u Tisku protiv bivšeg potpredsjednika Vlade
Borislava Škegre i Mladena Šunjića, direktora Državne agencije za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Jer, oni su, po
tvrdnjama sindikalista, zlouporabili položaj i ovlasti, pa je DAB,
u prosincu prošle godine, kupio od Privredna banke 43,16 posto
dionica Tiska, a prema odluci Vlade, PBZ je trebala besplatno
prenijeti te dionice Tiska na DAB.
Filipović kaže kako su te kaznene prijave posljedica
nerazumijevanja. U to vrijeme bila je pri kraju privatizacija PBZ-
a. Potencijalni investitor uvjetovao je povećanje ponuđene cijene
ispunjenjem određenih uvjeta od strane prodavatelja, odnosno
vlasnika. "Među tim je uvjetima bio i prijenos vlasničkog portfelja
PBZ-a u nebankarskim trgovačkim društvima na DAB, ali, jasno, uz
određenu naknadu", kaže Filipović.
Na taj je način povećana i kupoprodajna cijena. A to povećanje,
tvrdi Filipović, premašuje vrijednost dionica poduzeća koja su
prenesena s Banke na DAB. "Vlada je tako napravila dobar posao jer
su dionice PBZ-a prodane po skoro 2,2 puta većoj cijeni u odnosu na
njihovu nominalnu vrijednost", kaže Filipović.
Istaknuo je, pritom, kako je novac od prodaje PBZ-a otišao u državni
proračun, a ne u Banku. Stoga, kaže, "optuživati Škegru i Šunjića
može samo onaj tko ne razumije ili ne želi ući u suštinu ovog
posla".
(Hina) Nenad Bach sšh