BBC-PREDSJ.OVLASTI U IST.EUROPI-16-2

BRITANSKI RADIO - BBC 16. II. 2000. "Kratkotrajna zbrka na relaciji Tomčić - Mesić - Račan koja je u utorak nastala oko toga tko ima pravo imenovati šefa HIS-a ponovno je u prvi plan stavila pitanje predsjedničkih ovlasti i načina na koji su one zacrtane u postojećem hrvatskom Ustavu. Jučer je, pak, novoizabrani hrvatski predsjednik Stipe Mesić, izišavši iz svoje stranke HNS-a, još jednom naznačio kako ured hrvatskoga predsjednika više neće biti isti. Je li riječ o trendu koji se može zamijetiti i drugdje na istoku Europe, analizira BBC-jev regionalni stručnjak Gabriel Partoš. U liku Mesićeva prethodnika, pokojnoga Franje Tuđmana, Hrvatska je imala moćnog i autoritarnog predsjednika, sličnog mnogim drugim u istočnoeuropskim zemljama. U praksi, dr. Tuđman je često nadilazio ovlasti dane mu Ustavom, osnivajući savjetodavna tijela paralelna vladi. Hrvatska pod njime bila je jasan primjer kako sam Ustav nije točan vodič kroz predsjedničke ovlasti. Sličan slučaj je i Srbija gdje je od 1987. Slobodan Milošević apsolutni šef pod velom različitih titula. Štoviše, prema ustavu jugoslavenski predsjednik ima malo ovlasti što njega nije spriječilo da bude neprijepornim vođom, doduše samo Srbije jer se do njegove riječi u Crnoj Gori ne drži baš mnogo. Tezu da ličnost u istočnoeuropskoj politici mnogo znači na drukčiji način ilustrira slučaj bivšega makedonskog predsjednika Kire Gligorova čiji je autoritet nestao nakon atentata 1995. godine. Njegov silazak s političke scene također je jasno naznačio prelazak prave vlasti na vladu, i to bez ikakva ustavna amandmana. Prijenos ovlasti s predsjedničkog položaja dogodio se i u Albaniji nakon ustanka 1997. Sada albanski sustav dopušta daleko veći stupanj dijeljenja vlasti. Predsjedničke ovlasti u Albaniji sada su slične onima koje predsjednici uživaju u zemljama srednje Europe. Tamo oni često mogu obuzdavati parlament imajući moć da odgode donošenje nekih zakon ili da sporna pitanja predaju ustavnom sudu. Vaclav Havel uživa veliki ugled i funkcionira kao savjest nacije. S druge strane, sadašnji poljski predsjednik Aleksandar Kwaszniewski odustao je od robusne uloge predsjednika, kakvu si je priželjkivao bivši Lech Valensa. Opći trend je da zemlje Balkana slijede uspješne demokracije srednje Europe, odlučujući se za predsjednike sa sve manje ovlasti. No, tu ima i iznimaka. Prije dva mjeseca rumunjski je predsjednik Emil Konstantinesku smijenio premijera Radu Vasileva. Rumunjski predsjednik ima velike ovlasti, no gospodinu Konstantineskuu to ipak ne bi uspjelo da nije uživao potporu čelnika svoje stranke i koalicijskih partnera". (BBC)