OTKRIVEN DIO MOZGA KOJI PREPOZNAJE LJUDSKE GLASOVE

NEW YORK, 21. siječnja (Hina/Reuters) - Otkriven je poseban dio mozga koji, kako se čini, prepoznaje ljudske glasove, izvijestili su kanadski znanstvenici u časopisu "Nature". #L# Autori izvješća napominju da njihovo otkriće "proširuje znanje o organizaciji slušnoga područja moždane kore jer identificira dijelove mozga uključene u analizu ljudskih glasova". Slušno područje moždane kore interpretira ono što čujemo. Istraživači su otkrili da glasovi aktiviraju područje smješteno u gornjem sljepoočnom sulkusu, bez obzira na to je li riječ o govoru ili drugim zvukovima poput kašlja ili smijeha. Autori izvješća drže da je gornji sljepoočni sulkus na "vrlo dobrom mjestu pa zato može biti uključen u podrobnu analizu složenih akustičnih informacija i prijenosa tih informacija na druga područja" radi analize i pamćenja. Skupina istraživača pod vodstvom Pascala Belina iz Neurološkoga instituta u Montrealu (Quebec, Kanada) uz pomoć funkcionalne magnetne rezonancije ispitala je područja za prepoznavanje glasa u osam odraslih osoba. U prvom pokusu istraživači su snimali mozak ispitanika u tišini, dok su slušali ljudski govor, životinjsko glasanje, strojeve ili druge izvore zvuka. Kod svih ispitanika primijećena je veća aktivnost u nekoliko dijelova neprimarnoga slušnoga područja moždane kore dok su slušali govor. Aktivnost je primijećena u gornjem dijelu gornjega sljepoočnoga sulkusa u 7 od 8 ispitanika i činila se jačom u desnoj hemisferi. Istraživači su otkrili da drugi zvukovi nisu aktivirali niti jedan dio mozga jače od govora. Belin i njegovi kolege tvrde da ovaj pokus "pokazuje kako u mozgu postoji nekoliko područja osjetljivih na glasove, ali ipak nema jasnih dokaza da ih glasovi selektivno aktiviraju". Da bi bili sigurni da ta područja aktiviraju glasovi, a ne drugi zvukovi, istraživači su s istom skupinom napravili još jedan pokus. Ispitanici su slušali različite snimke zvona, ljudske zvukove poput pucketanja prstima i pljeska, ali ne i govor, zvukove različitih frekvencija, izmiješane glasove. Kao i u prvom eksperimentu, na glasove su reagirali dijelovi mozga smješteni duž gornjega sljepoočnog sulkusa. Taj pokus "pokazuje da područja osjetljiva na glas ne reagiraju na različite zvukove iste kategorije poput zvona ili na zvukove koje proizvodi čovjek jer je reakcija na glasove bila jača nego na zvukove tih dviju kategorija, posebno u desnoj hemisferi", objašnjavaju autori. Rezultati trećeg pokusa s drugim ispitanicima bili su isti kao i prva dva pokusa. On je pokazao da dijelovi mozga osjetljivi na glas mogu reagirati na visoke i niske frekvencije glasa. "Ti su pokusi čvrst dokaz da u ljudskome mozgu postoje područja koja su osjetljiva na ljudski glas, ali i vrlo selektivna", zaključili su Belin i njegovi suradnici. (Hina) dgk dgk