ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Pomna analiza najslavnijih svjetskih smaragda pokazala je da i drago kamenje ima svoju skrivenu prošlost, prenosi BBC.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Pomna analiza najslavnijih svjetskih
smaragda pokazala je da i drago kamenje ima svoju skrivenu
prošlost, prenosi BBC. #L#
Tri smaragda iz kolekcije nizama iz Hyderabada, drevne indijske
obitelji, zapravo potječu iz Kolumbije iz 16. stoljeća i nisu, kako
kaže legenda, pripadali Aleksandru Velikom.
Više od 4000 godina tamnozeleni besprijekorni smaragdi čuvali su se
diljem svijeta kao simbol vječnoga proljeća i besmrtnosti. Taj su
dragi kamen štovali Egipćani, Rimljani (car Neron gledao je
gladijatorske borbe kroz smaragdni monokl), indijski moguli,
Asteci, europski kraljevi i mnogi drugi.
No povijest najpoznatijega dragog kamenja u svijetu često je
obavijena mitom i teško ju je otkriti. To je potaknulo skupinu
istraživača iz Francuske i Kolumbije da najnovijim tehnikama
odrede podrijetlo devet najslavnijih smaragda od rimskih osvajanja
na području Francuske do 18. stoljeća.
Istraživanje je provedeno laserskim ispitivanjem mikroskopskih
dijelova kamena i analizom izotopa kisika.
Vrijednosti izotopa kisika u dragom kamenju poput smaragda
odražavaju sastav i temperaturu tekućina koje su se kristalizirale
i tako stvorile smaragd, ali i sastav i temperaturu stijene preko
koje su putovale prije nego što je nastao čvrsti kamen.
Svako nalazište smaragda u svijetu ima jedinstvenu vrijednost
izotopa.
Uz tradicionalnije metode procjene dragog kamenja, poput optičkih
svojstava i prisutnosti drugih tvari, istraživači zahvaljujući tim
jedinstvenim vrijednostima izotopa mogu procijeniti gdje je
smaragd "rođen".
Istraživači pod vodstvom Gastona Giulianija iz Istraživačkog
instituta za razvoj i Centra za petrografska i geokemijska
istraživanja u Vandoeuvreu (Francuska) ispitali su kamenje iz svih
velikih svjetskih rudnika smaragda.
Otkrili su da neki drevni smaragdi potječu s nalazišta koja su
navodno otkrivena u 20. stoljeću, što pokazuje da su ti rudnici bili
poznati još u rimsko doba.
Najveće je iznenađenje bio broj dragulja iz kolumbijskih
nalazišta. Te su smaragde svijetom počeli prenositi tek španjolski
osvajači Južne Amerike u 16. stoljeću.
Znanstvenici namjeravaju primijeniti tehniku ispitivanja izotopa
kisika i na rubine.
"Takva analiza u početku je bila samo manji dio našeg posla", kaže
Giuliani, dodajući kako im je sada jasno da kao geolozi
specijalizirani za drago kamenje "mogu pridonijeti proučavanju
trgovine i ljudske povijesti."
O istraživanju je izvijestio i časopis "Science".
(Hina) dgk dgk