STATISTIKA

Statistika DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI USD Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,28 milijardi američkih dolara, što je 5,8 posto manje nego godinu prije. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti 7,78 milijardi USD ili 7,2 posto manje nego u 1998., objavio je Državni zavod za statistiku. Iako je deficit u robnoj razmjeni ponešto smanjen (8,9 posto u odnosu na godinu prije) iznosi vrlo visokih 3,5 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom tek je 55 posto. Na te je zabrinjavajuće podatke, budući bi Hrvatska kao mala otvorena zemlja svoj rast morala temeljiti na izvozu, u svom programu upozorila i Vlada Ivice Račana. Stoga Vlada svojom važnijom zadaćom u idućem četverogodišnjem razdoblju označava potrebu potpore izvozu, najavljuje izvoznu strategiju kao temeljni pokretač gospodarskog rasta i uspostavljanja međunarodno konkurentnog gospodarstva, te stvaranje privlačnog "ulagačkog proizvoda". Podaci pak o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni upozoravaju na pad redovnog izvoza (s 53,2 na 50 posto), a povećanju izvoza roba nakon oplemenjivanja, odnosno dorade. Tako je redovni izvoz, u vrijednosti 2,1 milijarde dolara, 11,4 posto manji nego u 1998. Roba koje su u Hrvatskoj dorađene izvezeno je u vrijednosti 1,8 milijardi dolara, što je 4,2 posto više nego godinu ranije, a udio tih roba u ukupnom se izvozu popeo na gotovo 43 posto. Statistički podaci govore i o smanjenju uvoza i izvoza intermedijarnih proizvoda (bez energije). Uvoz tih proizvoda u 1999. je iznosio 2,4 milijarde, što je 9,9 posto manje nego 1998., dok je izvoz s vrijednošću 1,4 milijarde USD manji 3,8 posto. Niži je i 10,6 posto i izvoz kapitalnih proizvoda, a u 1999. izvezeno ih je u vrijednosti nešto većoj od milijardu USD. Hrvatski se izvoz ponajviše zasniva na izvozu proizvoda prerađivačke industrije, kojih je u prošloj godini izvezeno u vrijednosti 4,16 milijardi USD, tj. 5,8 posto manje nego 1998. No, pritom neke značajne izvozne djelatnosti bilježe znatno veći pad, kao npr. proizvodnja hrane i pića za 22,1 posto, odjeće, dorada i bojanje krzna za 10,5 posto, ili kemikalija i kemijskih proizvoda za 5,1 posto. Kod djelatnosti je najveća vrijednost izvoza, više od 720 milijuna USD, zabilježena u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, što bi se ponajviše odnosilo na brodogradnju, ali je i to 7,9 posto manje nego 1998. Porast vrijednosti izvoza zabilježen je pak u djelatnostima koje se bave doradnim poslovima, kao što su npr. tekstilna industrija (14 posto) te potom preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta osim namještaja (5,5 posto). Glavni su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske zemlje Europske unije na koje se odnosi gotovo polovina hrvatskog izvoza te više od 56 posto uvoza. No, saldo robne razmjene s tim zemljama vrlo je negativan, a taj deficit čini 65,7 posto ukupnog deficita. U zemlje EU-a, naime, prošle je godine izvezeno roba u vrijednosti 2,1 milijardu dolara (3,4 posto manje nego 1998.), a uvoz je dosegnuo 4,4 milijarde USD (11,8 posto manje nego 1998.). Pritom je kod izvoza najznačajniji partner Italija, u koju je u prošloj godini izvezeno roba u vrijednosti 772 milijuna USD, dok je uvoz dosegnuo 1,2 milijarde, što je 3,7 posto, odnosno 17,7 posto manje nego 1998. Značajniji je pad robne razmjene zabilježen i s Njemačkom u koju je izvoz iznosio 673 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde dolara, što je u odnosu na 1998. pad za 12,2, odnosno 10,9 posto. Od značajnijih partnera rast izvoza bilježi se u susjednu Austriju, sedam posto na 264,6 milijuna dolara, te Francusku, 1,4 posto na 103,7 milijuna USD. Pad izvoza, 3,7 posto, registriran je u zemlje CEFTE. Jedina zemlja te srednjoeuropske integracije u koju je hrvatski izvoz povećan, i to 4,9 posto, je susjedna Slovenija i u nju je izvezeno roba u vrijednosti 453 milijuna USD. U razmjeni pak sa Hrvatskoj značajnom BiH bilježi se nešto veći pad, i to izvoza 16,3 posto (u 1999. iznosio je 547 milijuna), a uvoza 24,9 posto (117 milijuna USD). Kod sagledavanja podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom u dolarima, treba imati u vidu i podatak da je prosječan tečaj te valute u odnosu na kunu prošle u usporedbi s godinom ranije porastao 12,1 posto. IZJEDNAČEN BROJ ZAPOSLENIH S BROJEM UMIROVLJENIKA I NEZAPOSLENIH Zaposlenost je u Hrvatskoj u prošloj godini zabilježila daljnje smanjenje, a uz gotovo stalan porast, stopa nezaposlenosti dostigla je 20,8 posto. Takva i slična kretanja na području zapošljavanja proteklih godina dovela su do toga da se broj zaposlenih u Hrvatskoj izjednačio sa zbrojem umirovljenika i nezaposlenih. U prosincu je u Hrvatskoj, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.304.540 ukupno zaposlenih. Istodobno, broj nezaposlenih krajem prošle godine dostigao je 341.730. Po podacima iz studenoga, u Hrvatskoj je bilo 953.493 korisnika mirovina (starosnih, invalidskih i obiteljskih), a HZMO isplaćuje i više od 34.000 mirovina korisnicima iz republike bivše SFRJ i korisnicima u inozemstvu. Prosinački broj od 1.304.540 ukupno zaposlenih u Hrvatskoj manji je 0,7 posto nego u mjesecu prije. Od toga je u pravnim osobama bilo zaposleno 1.015.628 osoba ili 0,8 posto manje nego u studenome. U cijeloj je 1999. godini zaposlenost u pravnim osobama (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, fondovi, udruge, organizacije i njihovi dijelovi) smanjena 3,7 posto u odnosu na godinu prije. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prošlogodišnjem je prosincu evidentirano 198.650, što je 0,4 posto manje nego u mjesecu prije, kada je zabilježeno osjetnije smanjenje od 3,2 posto. Aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u prosincu je bilo 90.262, ili 1,3 posto manje nego u studenome, kada ih je pak bilo 3,8 posto manje nego u listopadu. Broj nezaposlenih potkraj prosinca (341.730) bio je pak 1,7 posto veći nego u mjesecu prije, a 12,9 posto veći nego u istom mjesecu 1998. Karakteristično je da podaci o kretanju broja zaposlenih po pojedinim djelatnostima (po NKD-u) u pravnim osobama u prošloj godini pokazuju da je gotovo jedina djelatnost u kojoj je zabilježeno neko osjetnije povećanje zaposlenosti - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, s rastom od dva posto u odnosu na godinu prije. Po privremenim podacima statistike u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u prosincu je bilo zaposleno 122.369 osoba (u podatak su uključeni zaposleni u policiji i obrani). Povećanje od 0,6 posto bilježi se u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, gdje je u prosincu bilo 27.189 zaposlenih, te od 0,4 posto u obrazovanju koje zapošljava, po privremenim podacima u prosincu, 79.766 djelatnika. Istodobno, najveći pad broja zaposlenih u prošloj godini, za 9,8 posto, iskazuje se u djelatnosti hotela i restorana, gdje je u prošlogodišnjem prosincu bilo 34.780 radnika. Posebno je nepovoljna činjenica da je 5,6 posto u odnosu na godinu prije smanjeni i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što samo govori nastavku tendencije sve manjeg udjela prerađivačke industrije u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. U prerađivačkoj je industriji u prosincu bilo 253.530 zaposlenih. S druge pak strane, zabilježeno je i osjetnije smanjenje zaposlenosti, šest posto, u djelatnosti koje su poslednjih godina doživjele ekspanziju - trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo. U tim je djelatnostima, po privremenim podacima iz prosinca, zaposleno ukupno nešto više od 143.000 osoba. Građevinarstvo je također djelatnost s manjim brojem radnika, pad od 4,1 posto u odnosu na 1998. pa je karajem prošlogodišnjeg prosinca u hrvatsko građevinarstvu bilo zaposleno 67.538 radnika. Smanjenje zaposlenosti bilježi se i u poslovanju nekretninama (4,5 posto), poljoprivredi i šumarstvu (3,2 posto), prijevozu, skladištenju i vezama (4,7 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (2,8 posto) i dr.