GS: HRVATSKI DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI DOLARA

ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4 milijarde i 279 milijuna američkih dolara, što je 5,8 posto manje nego godinu prije. Istodobno je uvezeno roba u vrijednosti 7 milijardi i 777 milijuna dolara, što je 7,2 posto manje nego u 1998., objavio je Državni zavod za statistiku. Premda je deficit u robnoj razmjeni nešto smanjen (za 8,9 posto u odnosu na godinu prije) iznosi vrlo visokih 3,5 milijardi dolara (ili preciznije 3.498 milijuna USD), a pokrivenost uvoza izvozom svega je 55 posto. #L# Na te je zabrinjavajuće podatke, jer bi Hrvatska kao mala otvorena zemlja svoj rast morala temeljiti na izvozu, u svom programu upozorila i Vlada Ivice Račana. Stoga Vlada svojom važnijom zadaćom u idućem četverogodišnjem razdoblju označava potrebu potpore izvozu, najavljuje izvoznu strategiju kao temeljni pokretač gospodarskog rasta i uspostavljanja međunarodno konkurentnog gospodarstva, te stvaranje privlačnog "ulagačkog proizvoda". Podaci pak o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni upozoravaju na pad redovnog izvoza (sa 53,2 na 50 posto), a povećanju izvoza roba nakon oplemenjivanja, odnosno dorade. Tako je redovni izvoz, u vrijednosti 2,1 milijarde dolara za 11,4 posto manji nego u 1998. Roba koje su u Hrvatskoj dorađene izvezeno je u vrijednosti 1,8 milijardi, što je 4,2 posto više nego godinu ranije, a udio tih roba u ukupnom se izvozu popeo na gotovo 43 posto. Statistički podaci govore i o smanjenju uvoza i izvoza intermedijarnih proizvoda (bez energije). Uvoz tih proizvoda u 1999. je iznosio 2,4 milijarde, što je 9,9 posto manje nego 1998., dok je izvoz s vrijednošću 1,4 milijarde dolara manji za 3,8 posto. Manji je i to za 10,6 posto i izvoz kapitalnih proizvoda, a u 1999. izvezeno ih je u vrijednosti nešto većoj od milijardu dolara. Hrvatski izvoz ponajviše se zasniva na izvozu proizvoda prerađivačke industrije, kojih je u prošloj godini izvezeno u vrijednosti 4,156 milijardi dolara, što je 5,8 posto manje nego 1998. No, pritom neke značajne izvozne djelatnosti bilježe znatno veći pad, kao npr. proizvodnja hrane i pića za 22,1 posto, odjeće, dorada i bojanje krzna za 10,5 posto, ili kemikalija i kemijskih proizvoda za 5,1 posto. Kod djelatnosti je najveća vrijednost izvoza, više od 720 milijuna dolara, zabilježena u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, što bi se ponajviše odnosilo na brodogradnju, ali je i to 7,9 posto manje nego 1998. Porast vrijednosti izvoza zabilježen je pak u djelatnostima koje se bave doradnim poslovima, kao što su npr. tekstilna industrija (za 14 posto), te potom preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta osim namještaja (za 5,5 posto). Glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske zemlje su Europske unije na koje se odnosi gotovo polovica hrvatskog izvoza, te više od 56 posto uvoza. No, saldo robne razmjene s tim zemljama vrlo je negativan, a taj deficit čini 65,7 posto ukupnog deficita. U zemlje EU-a, naime, prošle je godine izvezeno roba u vrijednosti 2,1 milijardu dolara (3,4 posto manje nego 1998.), a uvoz je dosegnuo 4,4 milijarde dolara (11,8 posto manje nego 1998.). Pritom je kod izvoza najznačajniji partner Italija, u koju je u prošloj godini izvezeno roba u vrijednosti 772 milijuna dolara, dok je uvoz dosegnuo 1,2 milijarde, što je 3,7 posto, odnosno 17,7 posto manje nego 1998. Značajniji pad robne razmjene zabilježen je i s Njemačkom u koju je izvoz iznosio 673 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde dolara, što je u odnosu na 1998. pad za 12,2, odnosno 10,9 posto. Od značajnijih partnera rast izvoza bilježi se u susjednu Austriju za 7 posto (na 264,6 milijuna dolara), te Francuske za 1,4 posto (na 103,7 milijuna dolara) Pad izvoza, za 3,7 posto, bilježi se i u zemlje CEFTE. Jedina zemlja iz te srednjoeuropske integracije u koju je hrvatski izvoz povećan i to za 4,9 posto je susjedna Slovenija i u nju je izvezeno roba u vrijednosti 453 milijuna dolara. U razmjeni pak sa Hrvatskoj značajnom BiH bilježi se nešto veći pad, i to izvoza za 16,3 posto (u 1999. iznosio je 547 milijuna), a uvoza za 24,9 posto (117 milijuna dolara). Kod sagledavanja podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom u američkim dolarima, treba imati u vidu i podatak da je prosječan tečaj američkog dolara u odnosu na kunu prošle u usporedbi s godinom ranije porastao za 12,1 posto. (Hina) bn ds