US 12.II.WP: HRV. I ISTOČNI SUSJEDI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 12. II. 2000. Hrvatska brzo napušta autoritarnu prošlost "Prije nekoliko tjedana ranojutarnji telefonski poziv zaprepastio je Ivu Pukanića, uvjerivši ga da se u Hrvatskoj sprema revolucija. Na vezi je bio Ivan Jarnjak, šef tajne policije, ispričavajući se što je godinama prisluškivao Pukanića, glavnog urednika tjednika koji je često objavljivao neugodne vijesti o korupciji državnih dužnosnika i o zloupotrebi vlasti. Prilikom gledanja televizije u Sanskom Marofu Ivana Čička, bivšeg čelnika HHO-va odbora za Hrvatsku, podjednako je zaprepastila politička promjena koja je zahvatila cijelu zemlju. Čičak je izjavio da su mu 1997. prijetili smrću zbog javnih apela da Hrvatska dopusti povratak Srbima, protjeranim iz zemlje tijekom balkanskog rata u razdoblju od 1992. do 1995. Toga je pak dana Čičak na televiziji čuo čelne političare kako se u javnoj raspravi jednoglasno zalažu za povratak Srba. 'Zaprepašten sam', kazao je Čičak u osvrtu na potencijalni povratak Srba, proces koji bi označio ispunjenje važnog uvjeta zapadnih država za uključivanje Hrvatske u Europu. 'To je pitanje postalo sastavnim dijelom uobičajenih političkih rasprava', tumači on. Smrt predsjednika Franje Tuđmana, autoritarnog nacionalističkog vladara koji je izveo Hrvatsku iz Jugoslavije i 1992. proglasio njezinu neovisnost, utrla je u prosincu prošle godine put dramatičnim političkim promjenama u toj zemlji. Preobrazbu je u proteklih pet tjedana potvrdio poraz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice na parlamentarnim i predsjedničkim izborima nakon gotovo desetljeća vladanja. Na prvim izborima, održanim 3. siječnja, izabrana je koalicija oporbenih stranaka koja će ubuduće voditi novi sastav skupštine i novu vladu. Na drugim izborima, održanim 7. veljače, za novog hrvatskog predsjednika izabran je Stipe Mesić, reformist neovisnog duha, pravnik. Bio je to prvi izborni poraz vladajuće stranke u bivšim jugoslavenskim republikama, a dogodio se nakon desetljeća obilježena kaosom. Hrvatska je prvo uspješno dovršila rat za neovisnost a potom su čelnici iz ratnog razdoblja predsjedali u petogodišnjem razdoblju prigušenih političkih rasprava i gospodarskog pada. 'Želimo uvjeriti svijet da je Hrvatska dio Europe te da je Europa i u Hrvatskoj', kazao je Mesić svojim pristašama dan nakon izbora na predsjedničku dužnost. 'Želimo što prije ispuniti naše strateške ciljeve ulaska u Europsku uniju i NATO', napomenuo je Mesić. Politička tranzicija potaknula je špekulacije da bi sličan prijenos vlasti na demokratsku vladu mogao na kraju biti postignut i u drugim dijelovima Balkana - naročito u susjednoj Bosni i Jugoslaviji. Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević i vladajuće stranke bosanskih Muslimana i Hrvata, koji su redom bili na vlasti tijekom rata 1992. - 1995., i dalje blokiraju reforme, usmjerene na uspostavu slobodnog tržišta i na provedbu demokratskih reformi. Kao što je bio slučaj i u Hrvatskoj prije ove godine, čuvaju svoje položaje političkim pokroviteljstvom, suzbijanjem različitih mišljenja, pljačkanjem društvenog vlasništva i kontrolom medija. 'Hrvatska je jasno pokazala da je demokratska promjena moguća u regiji u kojoj je po mišljenju mnogih takav razvoj događaja bio malo vjerojatan', kazao je britanski diplomat Christopher Patten, povjerenik Europske unije za vanjskopolitičke odnose. Predodžba da bi Hrvatska mogla biti prva od nekoliko velikih pločica domina u regiji koje će se prevaliti u demokratski blok dijelom objašnjava potporu Zapada ovogodišnjim prijevremenim izborima u Srbiji (...) Prilikom posjeta Zagrebu 2. veljače ove godine američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright izjavila je da se nada da će jedinstvo oporbe u Hrvatskoj 'biti važan primjer za demokratske snage u Srbiji'. No, drugi promatrači tvrde da je prognoza o promjenama u regiji u skladu s hrvatskim modelom i dalje problematična budući da Hrvatska možda dijeli zajedničko iskustvo sa svojim istočnim susjedima ali je njezina povijest istodobno u mnogim točkama sasvim različita. Poput Bosne i Jugoslavije, ni Hrvatska nema tradiciju suvremene demokratske države. Nakon što je osam stoljeća bila pod vlašću austro-ugarskog carstva, četiri desetljeća pod upravom čelnika komunističke Jugoslavije i napokon devet godina pod Tuđmanovom vlašću, Hrvatska je navikla na autoritarnu vladavinu. No, Tuđmanova ambicija o stvaranju velike Hrvatske koja bi obuhvatila dijelove Bosne, nastanjene Hrvatima, nikada nije bila popularna u samoj zemlji, tvrdi Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj. Politička oporba kritizirala je Tuđmanovu politiku prema Bosni i izuzetno velik politički utjecaj bosanskih Hrvata na političku pozornicu u Hrvatskoj. U Srbiji je pak zamisao o stvaranju velike Srbije priključivanjem susjednih teritorija - i sprječavanjem odcjepljenja postojećih dijelova srpskog teritorija poput Kosova - imala daleko širu potporu javnosti. I Tuđman je poput Miloševića suzbijao drugačija politička mišljenja poluzakonitim potezima - pokrećući sudske tužbe protiv neovisnih listova zbog navodnih kleveta, manipulirajući izbornim jedinicama i izglasavajući zakone koji će osigurati ostanak njegova stranke na vlasti. No, takva je moć bila popraćena raširenom korupcijom i učestalim pojavama nezakonitih gospodarskih aktivnosti koje su izazvale nezadovoljstvo javnosti, ističe nekoliko zapadnih analitičara. Istodobno je hrvatski vanjski dug porastao na više od devet milijarda dolara dok je hrvatski izvoz stagnirao. Jugoslavenska i bosanska privreda također su obilježene korupcijom i stalnim padom, ali i dalje postoje dvije ključne razlike između Hrvatske s jedne i Jugoslavije i Bosne s druge strane, napominju mnogi analitičari. Prvo, većina medija u Bosni i Jugoslaviji slijedi politiku vladajuće stranke, a malobrojna izvješća o nezakonistim privrednim aktivnostima ne cirkuliraju u širokoj javnosti. Drugo, mnogi analitičari tvrde da je upravo Tuđmanova smrt - u jednakoj mjeri kao i problemi u hrvatskom gospodarstvu - omogućila Hrvatima da odbace njegovu ostavštinu i glasuju za njegove političke protivnike. 'Razlog je bila Tuđmanova smrt', kazao je austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, bivši veleposlanik u Beogradu i sadašnji čelni predstavnik Zapada u Bosni. 'Oporba bi ionako pobijedila na parlamentarnim izborima, ali njezina pobjeda ne bi bila tako odlučna. Ovo je sada novi početak', tvrdi Petritsch" na kraju izvješća Jeffreya Smithsa.