PREDMET ALEKSOVSKI PRED HAŠKIM ŽALBENIM VIJEĆEM

DEN HAAG/ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Pred žalbenim vijećem haškog suda u srijedu okupili su se obrana i tužitelji u predmetu "Aleksovski", prvi u pokušaju da dokažu da bivši upravitelj kaoničkog zatvora nije kriv ni za povrede ratnog prava i običaja, a drugi da je u Srednjoj Bosni bio međunarodni sukob, u koji je Hrvatska bila umiješana, što bi dodatno otežalo položaj Zlatka Aleksovskog u žalbenom postupku.#L# Aleksovskog je prvostupanjsko vijeće u svibnju prošle godine proglasilo krivim za nasilje nad zatočenicima u logoru Kaonik početkom 1993. te ga osudilo na kaznu od dvije i pol godine zatvora, koju je do izricanja presude i odslužio, dok ga je oslobodilo krivnje za povrede ženevskih konvencija. Sudsko je vijeće, naime, ocijenilo da tužiteljstvo nije dokazalo međunarodni karakter sukoba u Busovači, odnosno umiješanost Hrvatske, što je preduvjet primjene ženevskih konvencija. Branitelj Zlatka Aleksovskog Srđan Joka kazao je u srijedu petorici sudaca da se žalba temelji na stajalištu da je prvostupanjska presuda izrečena za djela koja po svojoj težini ne potpadaju pod kvalifikaciju "ozbiljnih povreda" koje predviđa Statut Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) te da nije dokazana ni diskriminatorna namjera u djelima Aleksovskog. Uz to obrana drži da je prvostupanjski sud pogriješio i u procjeni da je Aleksovski imao zapovjednu odgovornost te da je svoju presudu zasnivao na neuvjerljivim dokazima. Branitelji smatraju i da je Aleksovski osuđen za djela koja obilježavaju prisilne odluke odnosno da je po dolasku u logor u Kaoniku već zatekao zarobljene civile te se u takvoj situaciji morao u postupku prema njima odlučiti za "manje zlo". Žalbeno vijeće u pripremnom dijelu drugostupanjskog postupka tražilo je i od tužitelja i od obrane da se izjasne i o općenitom pitanju primjene presedana u praksi Međunarodnog suda za ratne zločine, kao i o specifičnoj primjeni tog načela u slučaju "Aleksovski". Naime, žalbeno je vijeće ICTY-ja u predmetu "Tadić", u kojem se sudilo bosanskom Srbinu Dušku Tadiću za zločine na području Prijedora, preokrenulo odluku prvostupanjskog vijeća zaključivši da se u Bosni ipak radilo o međunarodnom sukobu uz umiješanost Beograda. Žalbeno vijeće stoga je i zatražilo od dvije strane u slučaju "Aleksovski" da se izjasne ne samo o tome može li se primjenjivati princip presedana, odnosno obvezuje li prethodna odluka žalbenog vijeća, te ako obvezuje, je li primjenjiva u slučaju "Aleksovskog" na Hrvatsku. Među tumačenjima kriterija za međunarodni sukob, na koja su se u pisanim podnescima pozivale obrana i tužiteljstvo, su i ona Međunarodnog suda pravde (ICJ) koji drži da je zemlja umiješana u sukob na području druge države ako veze pobunjeničkih snaga sa stranom državom obilježava ovisnost s jedne i kontrola s druge strane. To bi značilo da se u pravnom smislu mogu izjednačiti pobunjeničke snage s agentom te države odnosno smatrati da te snage djeluju u ime dotične države. ICJ, kao najviše pravosudno tijelo UN-a, drži da se presedan ne može koristiti kao izvor zakona. Pitanje umiješanosti Hrvatske u sukob u Bosni i Hercegovini rješava se u još dva predmeta - presudi protiv bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomiru Blaškiću te na suđenju bivšem potpredsjedniku Herceg Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu. (Hina) ps br