FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-3.II.-LA REPUB-POVIJEST-SR.EU-HAIDER

IT-AT-HR-YU-krize-stranke-povijest IT-3.II.-LA REPUB-POVIJEST-SR.EU-HAIDER ITALIJALA REPUBBLICA3. II. 2000.Crna crta sjećanja"U Europi postoji jedna crta u sjeni. Ne na zapadu, niti na istoku. Ona stoji u središtu, presijeca Mitteleuropu i njezin splet etnija. Ide od Baltika do Balkana i obilježava mjesta gdje su se totalitarizmi dvadesetog stoljeća sukobili na najzloglasniji način. Crta jedan zemljopis sramota: nadgrobne ploče, kosturnice, željezne zastore, logore za istrjebljivanje.To je mreža crnih sjećanja koja je proizvela, na tim istim mjestima, jedan drugi, prikriveni zemljopis, sačinjen od šutnja, amnezija, nijekanja i odbacivanja krivnja. Sve su to ljudske reakcije, čak i shvatljive, kada ne bi, čak i nakon više godina, mogle proizvesti čudovišta. Nitko ne bi kazao da se mirna Austrija nalazi na toj seizmičkoj crti.No, ona je potpuno na njoj, a Haider je njezin zakoniti sin. Njegov uspjeh ne temelji se samo na lošem upravljanju lijevoga centra. On raste na jednom raširenom mišljenju, na jednoj praznini povijesnog pamćenja koja je njegovo najbolje lovište, raste na amneziji koja je u potpunosti ovostoljetna, a koju Austrija dijeli s velikim
ITALIJA LA REPUBBLICA 3. II. 2000. Crna crta sjećanja "U Europi postoji jedna crta u sjeni. Ne na zapadu, niti na istoku. Ona stoji u središtu, presijeca Mitteleuropu i njezin splet etnija. Ide od Baltika do Balkana i obilježava mjesta gdje su se totalitarizmi dvadesetog stoljeća sukobili na najzloglasniji način. Crta jedan zemljopis sramota: nadgrobne ploče, kosturnice, željezne zastore, logore za istrjebljivanje. To je mreža crnih sjećanja koja je proizvela, na tim istim mjestima, jedan drugi, prikriveni zemljopis, sačinjen od šutnja, amnezija, nijekanja i odbacivanja krivnja. Sve su to ljudske reakcije, čak i shvatljive, kada ne bi, čak i nakon više godina, mogle proizvesti čudovišta. Nitko ne bi kazao da se mirna Austrija nalazi na toj seizmičkoj crti. No, ona je potpuno na njoj, a Haider je njezin zakoniti sin. Njegov uspjeh ne temelji se samo na lošem upravljanju lijevoga centra. On raste na jednom raširenom mišljenju, na jednoj praznini povijesnog pamćenja koja je njegovo najbolje lovište, raste na amneziji koja je u potpunosti ovostoljetna, a koju Austrija dijeli s velikim dijelom nacija između Litve i Grčke. Potrebno je njome proputovati, tom crnom crtom, kako bi se shvatilo kako to da se Europa toliko boji male Austrije. (...) I bivša Jugoslavija pomaže da se shvati. Primjerice, kada ti se u zimsko jutro ukaže golemi, usred puste ravnice, nadrealni cementni cvijet. To je cvijet koji obilježava logor za istrjebljenje kojim su upravljali hrvatski nacisti na obalama Save. Od tog mjesta smrti nije ostalo gotovo ništa osim tog spomenika izvinutog poput kamenog krika. Malobrojni znaju da je upravo komunist Tito taj logor sveo na tako malo: ne iz želje za nacionalnom pomirbom, nego kako bi kao taoca zadržao osjećaj krivnje te zemlje. Dok je Njemačka gradila svoju demokraciju na prihvaćanju kolektivne odgovornosti, Jugoslavija je sebe utemeljila na praznini pamćenja. S rezultatom da se ta praznina napunila negativnim energijama, hrvatskim odbacivanjem krivnje i srpskim ponovnim optuživanjem. To su iste strašne energije koje su eksplodirale 1991. odvukavši zemlju u provaliju. U Austriji crta sjene prolazi kroz Rechnitz, na istočnoj granici zemlje, mjesto na bivšem željeznom zastoru zaboravljeno pedeset godina. (...) Što se bilo dogodilo? Ono što se događalo u mnogim zemljama proklete crte sjene. Hladni rat i blizina carstva zla omogućivali su nacistima da se recikliraju kao domoljubi, rehabilitirala ubojice i tamničare, utišavala je svako sjećanje na otpore, kao taoce je držala ljevice pa čak i katolike. (...) Tako je od početka hladnoga rata austrijska demokracija imala alibi temeljiti se na odbacivanju krivnju i rasprostranjenoj golemoj laži. (...) A oko te laži susreću se po pivnicama određeni ratni veterani i određeni smioni mladići bez pamćenja. Upravo tu, u imaginariju kojega Haider gradi u toj staroj praznini austrijske savjesti mogle bi se spojiti uznemirenosti zbog identiteta malih podalpskih domovina, etnički potresi Balkana i socijalne napetosti bivšeg područja iza zastora. Ova Austrija ima strašan epidemijski potencijal. Zato se Europa boji.(...)", piše Paolo Rumiz.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙