FR-AT-fašizam-Vlada-Izbori-Političke stranke FR-LIBERATION 1.2.O HAIDERU I FAŠIZMU FRANCUSKALIBERATION1. II. 2000.Joerg Haider, skijaš ekstremizma"Kao svaki austrijski skijaš, Joerg Haider je pocrnio na suncu i ističe se. U Austriji
se nešto događa. Što da mislimo o tome? Taj čovjek (i njegova stranka) koji je za koncentracijske logore rekao da su tek 'popravni logori', čovjek (i njegova stranka) koji je hvalio ono što je bilo 'pozitivno' u III. Reichu, taj čovjek i njegova u biti demagoška stranka koja se ne može nazvati rasističkom samo zato što poštuje zakone, taj čovjek i njegova stranka, zapravo se neprestano uspinju u istraživanjima i doći će na vlast... Premda je Joerg Haider tek slavohlepan čovjek bez stida i bez uvjerenja, njegov nezaustavljiv uspon navodi nas da posumnjamo u demokratsku zrelost Austrije.Nepotrebno je vraćati se na različite okolnosti koje su dovele do dolaska Slobodarske stranke (FPO) na vlast. U ovom času istine, uz priznanje o slabosti i pohlepi konzervativne stranke (OVP) koja je na koncu popustila pred zavođenjem FPO-a, maske padaju. Već desetak godina FPO uspješno temelji predizbornu utrku na svojim omiljelim temama, uglavnom na međusobnom slavodobitnom laskanju bez
FRANCUSKA
LIBERATION
1. II. 2000.
Joerg Haider, skijaš ekstremizma
"Kao svaki austrijski skijaš, Joerg Haider je pocrnio na suncu i
ističe se. U Austriji se nešto događa. Što da mislimo o tome? Taj
čovjek (i njegova stranka) koji je za koncentracijske logore rekao
da su tek 'popravni logori', čovjek (i njegova stranka) koji je
hvalio ono što je bilo 'pozitivno' u III. Reichu, taj čovjek i
njegova u biti demagoška stranka koja se ne može nazvati
rasističkom samo zato što poštuje zakone, taj čovjek i njegova
stranka, zapravo se neprestano uspinju u istraživanjima i doći će
na vlast... Premda je Joerg Haider tek slavohlepan čovjek bez stida
i bez uvjerenja, njegov nezaustavljiv uspon navodi nas da
posumnjamo u demokratsku zrelost Austrije.
Nepotrebno je vraćati se na različite okolnosti koje su dovele do
dolaska Slobodarske stranke (FPO) na vlast. U ovom času istine, uz
priznanje o slabosti i pohlepi konzervativne stranke (OVP) koja je
na koncu popustila pred zavođenjem FPO-a, maske padaju. Već desetak
godina FPO uspješno temelji predizbornu utrku na svojim omiljelim
temama, uglavnom na međusobnom slavodobitnom laskanju bez
kompleksa. To je u ovih deset godina dovelo do oklijevanja stranaka
na vlasti, što je na koncu izazvalo bolno grčenje između čestitih
izjava i ustupaka. Danas je OVP gotovo bezličan (jedva više od
dvadeset posto glasova prema zadnjim istraživanjima, dok FPO
premašuje trideset posto) i umoran od dugotrajne blokade iza
socijaldemokrata (SPO), ali napokon vrlo blizu dužnosti kancelara;
koliko dugo? (...)
Između populizma i športskog držanja Joerg Haider je čudesan spoj
tradicije i suvremenosti. On sigurno nije simbol povratka na
zastarjelu inačicu možebitne nepromjenljive i zatvorene Austrije.
Ne. Njegova je Austrija nadasve zemlja 'krjeposti' koje se nameću
kao način života. On utjelovljuje ponosnu Austriju bez kompleksa
koja će jednim zamahom ruke ukloniti mane suvremenog doba, koja je
uspješna na gospodarskom polju i oslobođena od vrijednosti
Europske unije. (...)
To je također znak neobične osjetljivosti na demagogiju od koje
pati Austrija. Uz žaljenje što moram načiniti ovu usporedbu,
oduševljenje Nijemaca za kobnog klauna kakav je bio Adolf Hitler
stalno je iznenađivalo strane promatrače. On je došao na vlast
zahvaljujući opasnoj procjeni konzervativaca koji su vjerovali da
će od njega načiniti saveznika kako bi ga lakše uništili.
Danas, na sreću, više ne živimo u 30-im; vođa FPO-a, kao proizvod
svog vremena, možda više vodi računa o medijskim kategorijama nego
o političkim uvjerenjima. Možda; nitko ne zna kakvu bi vrstu
politike htio provoditi Joerg Haider i dokle će ići njegov uspon. 27
posto nije 100 posto, a nešto više od 30 posto brzo može postati
50... Nedostatak demokratske zrelosti, lutanje između tradicije i
suvremenosti, čini se da sve vodi Austriju prema varavu putu koji
joj se nudi", u rubrici 'Rasprave' piše Bruno Deltour, istraživač
socijalnih znanosti na sveučilištu Marc Bloch u Strasbourgu.