DELO: PIRANSKI ZALJEV PRESUDAN ZA ODNOSE SLOVENIJE I HRVATSKE

LJUBLJANA, 30. siječnja (Hina) - Pitanje granice, osobito granice na moru, najteži je problem u odnosima Slovenije i Hrvatske, a odnosi dviju država nisu dobri, dominantno je mišljenje Slovenaca prema anketi ljubljanskog Dela objavljenoj u nedjeljnom broju tog lista.#L# Nepostojanje potpune službene granice kao glavni problem u odnosima navelo je 44 posto ispitanika, a 38 posto kao najvažnije neriješeno pitanje vidi određivanje granice u Piranskom zaljevu. Tek nakon toga slijedi nuklearka Krško (20 posto), dug Ljubljanske banke (12 posto) i ostala otvorena pitanja. Da su odnosi među državama "slabi" ocijenilo je 49,8 posto ispitanika, "dobrima" ih ocjenjuje 24,1 posto, "vrlo slabima" 6,9 posto, a "vrlo dobrima" 0,7 posto. Delo u nedjeljnom broju također donosi razgovor s dvojicom slovenskih političara koji oko slovensko-hrvatskih odnosa imaju suprotna stajališta. "Socijaldemokratska opcija donosi više mogućnosti u rješavanju odnosa sa susjednim državama i u međunarodnoj politici uopće od autokratske i desničarske opcije Franje Tuđmana. Osobno poznajem (Ivicu) Račana, (Tonina) Piculu, (Ivana) Jakovčića, zato sam optimist jer smo sve ove godine davali do znanja što bi u međusobnim odnosima bilo potrebno napraviti. Posebno mislim na stajališta prijatelja Jakovčića o uređivanju pitanja granice koja je popratio i svojim potpisivanjem tzv. Piranske izjave 1995. godine", navodi u razgovoru Aurelio Juri, nekadašnji koparski gradonačelnik i zastupnik u parlamentu. Po njegovim je riječima u pogledu Piranskog zaljeva moguće naći kompromis. "međutim, u ovom trenutku na potezu nije Hrvatska nego Slovenija, a neratificiranjem malograničnog sporazuma nismo pokazali ni sposobnost ni spremnost da stupimo na put međusobnog povjerenja. Vidljiv je obratni put. To govori i kandidat za ministra vanjskih poslova Dimitrij Rupel. A Račan je vrlo nedvosmisleno izjavio dvije stvari: da će sa Slovenijom biti lakše postići dogovor o svim pitanjima ako se sa slovenske strane ne budu postavljali teritorijalni zahtjevi, te da je moguće naći rješenje koje će Sloveniji omogućiti izravni izlazak u međunarodne vode", rekao je Juri, koji je kao član parlamentarnog odbora za međunarodne odnose u petak jedini glasovao protiv Rupelove kandidature za ministra vanjskih poslova. On mu je zamjerio najavu da sporazum o malograničnom prometu i suradnji treba "manje popravke" iako je već potpisan i s hrvatske strane ratificiran. "Nova hrvatska vlast nam je naklonjena, no u tome joj moramo pomoći, a najava rezolucije koja bi obvezivala slovensku vladu da zastupa granicu na savudrijskom poluotoku ne doprinosi dobrim odnosima sa Zagrebom nego obratno", izjavio je Juri. Inicijator takve rezolucije, koparski odvjetnik Danijel Starman, predsjednik udruge "Civilna inicijativa za slovensku granicu u Istri", kaže: "Pravedna granica u Istri jest barem južna granica povijesne općine Piran jer samo tako osiguravamo cjelovitost Piranskog zaljeva sa slobodnim, teritorijalnim izlazom na otvoreno more". Starmanovo je stajalište da je Hrvatska "1993. godine Sloveniju obavijestila o svojim zahtjevima za razgraničenje u Istri i na moru i tim dokumentima zahtijevala dio slovenskog teritorija". Starman tvrdi da bi slovenski parlament, sada kad zbog promjene vlasti u Hrvatskoj "prve izjave govore o novoj filozofiji odnosa, ali nema konkretnih prijedloga", trebao ući u novi krug pregovora s Hrvatskom, na novim osnovama. Ako bi se sporazum o malograničnom prometu i suradnji ratificirao, rekao je Starman, u Piranskom zaljevu došlo bi de facto do stanja kondominija, što Sloveniji ne bi odgovaralo. "Hrvatska je lanjskom deklaracijom zahtijevala crtu sredine u Piranskom zaljevu, zato na stol moramo dati hrvatski povijesni dug. Zmago Jelinčič je predložio dva mjeseca star plan američke obavještajne službe po kojem granica u Istri teče po Mirni", rezolutan je piranski odvjetnik i nekadašnji zastupnik u parlamentu Danijel Starman. (Hina) fl maš