US-HR-IZBORI-VLADA-Izbori-Vlada US 25.I.NYT II.KRUG-NACIONALIST BUDIŠA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES25. I. 2000.Hrvatska očekuje drugi krug predsjedničkih izbora, 7. veljače"Duhoviti bivši komunistički čelnik osvojio je u
ponedjeljak uvjerljivo najveći broj glasova na izborima koji bi trebali odrediti zamjenika pokojnoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. No, rezultati objavljeni rano ovoga jutra uvjetuju drugi krug u kojemu će se natjecati dva kandidata s najviše osvojenih glasova.U drugom krugu, 7. veljače, natjecat će se kandidat s najviše osvojenih glasova Stipe Mesić i Dražen Budiša, također oporbeni političar koji je zauzeo drugo mjesto po broju osvojenih glasova. Pobjednik mora osvojiti apsolutnu većinu glasova.Loš rezultat - treće mjesto - ostvario je ministar vanjskih poslova Mate Granić, kandidat nekoć premoćne Tuđmanove Hrvatske demokratske zajednice koja je upravljala zemljom nakon stjecanja neovisnosti i raspada Titove Jugoslavije 1991. (...)Sva tri glavna od ukupno devet kandidata obećala su otvorenu, demokratsku Hrvatsku, ne tako autoritarnu i gorljivo nacionalističku kao dosad, već tješnje povezanu s Europskom unijom
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
25. I. 2000.
Hrvatska očekuje drugi krug predsjedničkih izbora, 7. veljače
"Duhoviti bivši komunistički čelnik osvojio je u ponedjeljak
uvjerljivo najveći broj glasova na izborima koji bi trebali
odrediti zamjenika pokojnoga hrvatskog predsjednika Franje
Tuđmana. No, rezultati objavljeni rano ovoga jutra uvjetuju drugi
krug u kojemu će se natjecati dva kandidata s najviše osvojenih
glasova.
U drugom krugu, 7. veljače, natjecat će se kandidat s najviše
osvojenih glasova Stipe Mesić i Dražen Budiša, također oporbeni
političar koji je zauzeo drugo mjesto po broju osvojenih glasova.
Pobjednik mora osvojiti apsolutnu većinu glasova.
Loš rezultat - treće mjesto - ostvario je ministar vanjskih poslova
Mate Granić, kandidat nekoć premoćne Tuđmanove Hrvatske
demokratske zajednice koja je upravljala zemljom nakon stjecanja
neovisnosti i raspada Titove Jugoslavije 1991. (...)
Sva tri glavna od ukupno devet kandidata obećala su otvorenu,
demokratsku Hrvatsku, ne tako autoritarnu i gorljivo
nacionalističku kao dosad, već tješnje povezanu s Europskom unijom
i Sjedinjenim Državama. Sva su trojica također obećali da će
dijelom demontirati monarhističke svemoćne predsjedničke ovlasti
koje je iza sebe ostavio predsjednik Tuđman.
'Kič-kultura bila je jako prisutna. Odličja, pompa, predsjednička
garda. Sve će to trebati ukinuti', kazao je Budiša.
Sadašnjim predsjedničkim izborima Tuđmanova je stranka pretrpjela
drugi težak poraz - pošto ju je na parlamentarnim izborima,
održanim 3. siječnja, porazila šesteročlana oporbena koalicija.
Nakon potpune dominacije u Hrvatskoj, HDZ je pretrpio tako težak
udarac da je Granić kao pripadnik umjerene struje u stranci obećao u
okviru svoje predsjedničke kampanje da će u slučaju pobjede na
izborima dati ostavku na sve stranačke dužnosti. Zanemario je
savjete Zapada da od samog početka uđe u predizbornu utrku kao
neovisni kandidat te je pretrpio tešku štetu zbog svoje povezanosti
sa strankom koja nosi negativno obilježje gospodarskih teškoća,
recesije, precijenjene valute, visoke nezaposlenosti i raširene
korupcije.
Vrlo je vjerojatno da će 51-godišnji Budiša, nacionalist i bivši
disident, preuzeti puno Granićevih glasova, ali će mu sljedećeg
mjeseca ipak biti teško osporiti Mesićevu pobjedu.
Ipak, nacionalistička je crta u životu Hrvatske snažna i novi
čelnici neće je moći jednostavno ignorirati.
Tuđmanov agresivni nacionalizam izolirao je Hrvatsku od europske
matice. Pokojni Predsjednik oklijevao je s punom suradnjom s
haaškim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije,
odbijajući izručiti određene optuženike - često iz zdravstvenih
razloga. Osim toga, Zagreb je intervenirao u Bosni, financirajući i
promovirajući odvojeni entitet bosanskih Hrvata unatoč formalnoj
potpori muslimansko-hrvatskoj federaciji koju je Washington
zahtijevao.
Svi mogući Tuđmanovi nasljednici obećali su da će potpunije
surađivati sa sudom, omogućiti lakši povratak srpskih izbjeglica i
prestati s upletanjem u bosanska pitanja", prenosi na kraju
izvješća Steven Erlanger.