US-HR-IZBORI-VLADA-POLITIKA-Izbori-Vlada-Političke stranke-Politika US 12.I.CSM: NOVA HR.VLADA-DOBRA VIJEST SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR12. I. 2000.Znak napretka na Balkanu"Čak i Balkan povremeno čuje koju dobru
vijest. Na izborima za hrvatsku skupštinu, održanima 3. siječnja, koalicija lijevog centra potukla je do nogu nacionalističku stranku pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, HDZ, potičući zapadne promatrače na procjene da bi Zagreb uskoro mogao povući poteze koji će prekinuti njegovu međunarodnu izolaciju.Nova koalicija pod vodstvom Ivice Račana utemeljila je svoju predizbornu kampanju na platformi koja je bila prava glazba za zapadne uši: liberalizacija privrede, stroga fiskalna politika, čista vladavina i poboljšani standardi ljudskih prava.Budu li provedene, te će mjere olakšati ulazak Hrvatske u zapadne institucije - i osigurati financijsku pomoć koja će zasladiti teške reforme, potrebne za oporavak teško uzdrmane hrvatske privrede.Puno toga ovisit će o predsjedničkim izborima, na kojima će se 24. siječnja Račanov koalicijski saveznik Dražen Budiša suočiti s HDZ-ovim kandidatom, aktualnim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali i s brojnim drugim aspirantima na predsjednički
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
12. I. 2000.
Znak napretka na Balkanu
"Čak i Balkan povremeno čuje koju dobru vijest. Na izborima za
hrvatsku skupštinu, održanima 3. siječnja, koalicija lijevog
centra potukla je do nogu nacionalističku stranku pokojnog
predsjednika Franje Tuđmana, HDZ, potičući zapadne promatrače na
procjene da bi Zagreb uskoro mogao povući poteze koji će prekinuti
njegovu međunarodnu izolaciju.
Nova koalicija pod vodstvom Ivice Račana utemeljila je svoju
predizbornu kampanju na platformi koja je bila prava glazba za
zapadne uši: liberalizacija privrede, stroga fiskalna politika,
čista vladavina i poboljšani standardi ljudskih prava.
Budu li provedene, te će mjere olakšati ulazak Hrvatske u zapadne
institucije - i osigurati financijsku pomoć koja će zasladiti teške
reforme, potrebne za oporavak teško uzdrmane hrvatske privrede.
Puno toga ovisit će o predsjedničkim izborima, na kojima će se 24.
siječnja Račanov koalicijski saveznik Dražen Budiša suočiti s HDZ-
ovim kandidatom, aktualnim ministrom vanjskih poslova Matom
Granićem, ali i s brojnim drugim aspirantima na predsjednički
položaj. Budiša trenutačno vodi u anketama, ali čak i ako pobijedi
Mate Granić, umjerenost i relativno jake veze sadašnjega ministra
vanjskih poslova na Zapadu vjerojatno će tek unijeti dašak
pragmatizma u hrvatsku politiku.
To je nešto više od dobre vijesti za Hrvatsku. Naime, od takvog
razvoja događaja koristi će imati i Bosna. Provedba Daytonskog
sporazuma iz 1995. još zapinje zbog postojano zamrznutih etničkih
podjela i ovisnosti bosanskohercegovačke privrede o stranoj
pomoći. No, Dayton bi se mogao trgnuti iz mrtvila bude li Zagreb
potaknuo bosanske Hrvate u tješnju suradnju s federacijskim
partnerima bosanskim Muslimanima.
'Bilo koja nova vlada u Zagrebu vjerojatno će surađivati u pitanju
Bosne - ne zato što vjeruje u Bosnu već zato što uviđa da će u slučaju
suradnje zapadne blagodati brzo stići u Hrvatsku', izjavljuje Ben
Ward, stručnjak Human Rights Watcha, specijaliziran za Hrvatsku.
Zasad federacija bosanskih Hrvata i Muslimana ostaje opasno krhka.
Korupcija, stagnacija privrede i jednostranačka nacionalistička
politika raširene su pojave - naročito na području pod dominacijom
bosanskih Hrvata. No, podupre li Zapad Zagreb i ispuni li Račanova
koalicija obećanja iz svoje predizborne kampanje, Bosna bi mogla
doživjeti napredak na nekoliko razina:
1. u pitanju izgradnje institucija: bosanski Hrvati i dalje se
opiru suradnji s Muslimanima, zadržavajući vlastitu vojsku,
policiju i državne službenike i time izravno kršeći Daytonski
sporazum.
Tuđman je utemeljio te paralelne institucije i pobrinuo se da
nepoštivanje Daytona bude financijski održivo; vojska bosanskih
Hrvata tradicionalno je iz Zagreba dobivala više od 80 posto svojih
financijskih sredstava. Tuđman je financirao i paravojne skupine
bosanskog HDZ-a koji je aktivno potkopavao povratak izbjeglica.
No, sadašnja promjena vlasti u Hrvatskoj vjerojatno će rezultirati
kresanjem - ili prestankom - pomoći koju je Zagreb pružao bosanskim
Hrvatima. Vlada planira srezati proračunski deficit i poboljšati
svoje odnose sa Zapadom.
Hrvatsko državljanstvo bosanskih Hrvata (koji su golemom većinom
glasovali za nacionalistički HDZ) moglo bi na koncu biti ukinuto.
Pritom valja napomenuti da bi bez potpore Zagreba zagovornici tvrde
linije u bosanskom HDZ-u mogli zaključiti da je suradnja s
bosanskim Muslimanima nužna, iako baš i nije po njihovu ukusu.
2. u pitanju ratnih zločinaca: valja biti pošten i priznati da je
Tuđman stekao dobru reputaciju na području odnosa s Međunarodnim
kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije. Naime, Hrvatska je
pod pritiskom Zapada izručila većinu svojih osumnjičenika,
optuženih da su za vrijeme sukoba bosanskih Hrvata i Muslimana
1993./1994. počinili ratne zločine. No, jedan traženi osumnjičenik
još je na slobodi: riječ je o Mladenu ('Tuti') Naletiliću, ključnom
sudioniku zločina u Mostaru, počinjenih 1993. Dok je Tuđman kočio
njegovo izručenje, nova će vlada vjerojatno brzo izručiti
Naletilića u Den Haag.
3. u pitanju povratka izbjeglica: samo 28 posto izbjeglica iz Bosne
vratilo se svojim domovima u razdoblju iz 1995. i većina njih
nastanila se na područjima na kojima je njihova etnička skupina u
većini. Udio 'manjina' u povratku izbjeglica iznosi tek 5 posto. Po
najboljem mogućem scenariju Račanova vlada podvrgnut će bosanske
Hrvate pritisku kako bi omogućili povratak Muslimana u gradove pod
nadzorom Hrvata.
Nova vlada mogla bi znatno promijeniti položaj nešto više od 200
tisuća Srba koji su pobjegli iz Hrvatske tijekom kontraofenzive
hrvatske vojske 1995. Dosad ih se uspjela vratiti tek šačica budući
da su zakoni o hrvatskom državljanstvu i privremenom smještaju
gotovo onemogućavali izbjeglicama povrat kuća.
Nakon uspona nove koalicije na vlast na pomolu je nekakav oblik
pomoći koja ipak neće bitno pridonijeti rješavanju izbjegličke
krize u Bosni. Većina izbjeglih hrvatskih Srba pobjegla je u Srbiju
a ne u entitet bosanskih Srba koji ne čine ništa kako bi omogućili
povratak izbjeglica.
Goleme zapreke otežat će napredak u rješavanju svih tih pitanja.
Nacionalistički HDZ i dalje će imati snažan utjecaj u gornjem domu
hrvatskog parlamenta i u sudstvu, vojsci i policiji. Na izborima
održanim 3. siječnja bosanski Hrvati jasno su pokazali svoje
nacionalističke sklonosti i vjerojatno neće mijenjati svoj stav.
HDZ-ovi zagovornici tvrde linije u Bosni još uvijek čvrsto nadziru
mjesne političare, sudove i medije. Budu li nedvosmisleno odbili
novu umjerenu politiku Zagreba, njihov izbor mogao bi se svesti na
samonametnutu izolaciju i siromaštvo u zamjenu za moć. Napokon,
desetak međunarodnih organizacija, trenutno angažiranih u Bosni,
još ne raspolažu odlučnim sredstvima za provedbu Daytona. Dok sva
ta pitanja ne budu riješena, vizija integrirane, prosperitetne i
demokratske Bosne ostat će neuhvatljiva.
Unatoč tome, nedavni izbori bili su korak u pravom smjeru.
Izabravši umjerene snage u parlament, Hrvati su pokazali da
normalna politika može trijumfirati - čak i na Balkanu", naglašava
na kraju komentara Helen Fessenden.