FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 12.I.CSM: NOVA HR.VLADA-DOBRA VIJEST

US-HR-IZBORI-VLADA-POLITIKA-Izbori-Vlada-Političke stranke-Politika US 12.I.CSM: NOVA HR.VLADA-DOBRA VIJEST SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR12. I. 2000.Znak napretka na Balkanu"Čak i Balkan povremeno čuje koju dobru vijest. Na izborima za hrvatsku skupštinu, održanima 3. siječnja, koalicija lijevog centra potukla je do nogu nacionalističku stranku pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, HDZ, potičući zapadne promatrače na procjene da bi Zagreb uskoro mogao povući poteze koji će prekinuti njegovu međunarodnu izolaciju.Nova koalicija pod vodstvom Ivice Račana utemeljila je svoju predizbornu kampanju na platformi koja je bila prava glazba za zapadne uši: liberalizacija privrede, stroga fiskalna politika, čista vladavina i poboljšani standardi ljudskih prava.Budu li provedene, te će mjere olakšati ulazak Hrvatske u zapadne institucije - i osigurati financijsku pomoć koja će zasladiti teške reforme, potrebne za oporavak teško uzdrmane hrvatske privrede.Puno toga ovisit će o predsjedničkim izborima, na kojima će se 24. siječnja Račanov koalicijski saveznik Dražen Budiša suočiti s HDZ-ovim kandidatom, aktualnim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali i s brojnim drugim aspirantima na predsjednički
SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 12. I. 2000. Znak napretka na Balkanu "Čak i Balkan povremeno čuje koju dobru vijest. Na izborima za hrvatsku skupštinu, održanima 3. siječnja, koalicija lijevog centra potukla je do nogu nacionalističku stranku pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, HDZ, potičući zapadne promatrače na procjene da bi Zagreb uskoro mogao povući poteze koji će prekinuti njegovu međunarodnu izolaciju. Nova koalicija pod vodstvom Ivice Račana utemeljila je svoju predizbornu kampanju na platformi koja je bila prava glazba za zapadne uši: liberalizacija privrede, stroga fiskalna politika, čista vladavina i poboljšani standardi ljudskih prava. Budu li provedene, te će mjere olakšati ulazak Hrvatske u zapadne institucije - i osigurati financijsku pomoć koja će zasladiti teške reforme, potrebne za oporavak teško uzdrmane hrvatske privrede. Puno toga ovisit će o predsjedničkim izborima, na kojima će se 24. siječnja Račanov koalicijski saveznik Dražen Budiša suočiti s HDZ- ovim kandidatom, aktualnim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali i s brojnim drugim aspirantima na predsjednički položaj. Budiša trenutačno vodi u anketama, ali čak i ako pobijedi Mate Granić, umjerenost i relativno jake veze sadašnjega ministra vanjskih poslova na Zapadu vjerojatno će tek unijeti dašak pragmatizma u hrvatsku politiku. To je nešto više od dobre vijesti za Hrvatsku. Naime, od takvog razvoja događaja koristi će imati i Bosna. Provedba Daytonskog sporazuma iz 1995. još zapinje zbog postojano zamrznutih etničkih podjela i ovisnosti bosanskohercegovačke privrede o stranoj pomoći. No, Dayton bi se mogao trgnuti iz mrtvila bude li Zagreb potaknuo bosanske Hrvate u tješnju suradnju s federacijskim partnerima bosanskim Muslimanima. 'Bilo koja nova vlada u Zagrebu vjerojatno će surađivati u pitanju Bosne - ne zato što vjeruje u Bosnu već zato što uviđa da će u slučaju suradnje zapadne blagodati brzo stići u Hrvatsku', izjavljuje Ben Ward, stručnjak Human Rights Watcha, specijaliziran za Hrvatsku. Zasad federacija bosanskih Hrvata i Muslimana ostaje opasno krhka. Korupcija, stagnacija privrede i jednostranačka nacionalistička politika raširene su pojave - naročito na području pod dominacijom bosanskih Hrvata. No, podupre li Zapad Zagreb i ispuni li Račanova koalicija obećanja iz svoje predizborne kampanje, Bosna bi mogla doživjeti napredak na nekoliko razina: 1. u pitanju izgradnje institucija: bosanski Hrvati i dalje se opiru suradnji s Muslimanima, zadržavajući vlastitu vojsku, policiju i državne službenike i time izravno kršeći Daytonski sporazum. Tuđman je utemeljio te paralelne institucije i pobrinuo se da nepoštivanje Daytona bude financijski održivo; vojska bosanskih Hrvata tradicionalno je iz Zagreba dobivala više od 80 posto svojih financijskih sredstava. Tuđman je financirao i paravojne skupine bosanskog HDZ-a koji je aktivno potkopavao povratak izbjeglica. No, sadašnja promjena vlasti u Hrvatskoj vjerojatno će rezultirati kresanjem - ili prestankom - pomoći koju je Zagreb pružao bosanskim Hrvatima. Vlada planira srezati proračunski deficit i poboljšati svoje odnose sa Zapadom. Hrvatsko državljanstvo bosanskih Hrvata (koji su golemom većinom glasovali za nacionalistički HDZ) moglo bi na koncu biti ukinuto. Pritom valja napomenuti da bi bez potpore Zagreba zagovornici tvrde linije u bosanskom HDZ-u mogli zaključiti da je suradnja s bosanskim Muslimanima nužna, iako baš i nije po njihovu ukusu. 2. u pitanju ratnih zločinaca: valja biti pošten i priznati da je Tuđman stekao dobru reputaciju na području odnosa s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije. Naime, Hrvatska je pod pritiskom Zapada izručila većinu svojih osumnjičenika, optuženih da su za vrijeme sukoba bosanskih Hrvata i Muslimana 1993./1994. počinili ratne zločine. No, jedan traženi osumnjičenik još je na slobodi: riječ je o Mladenu ('Tuti') Naletiliću, ključnom sudioniku zločina u Mostaru, počinjenih 1993. Dok je Tuđman kočio njegovo izručenje, nova će vlada vjerojatno brzo izručiti Naletilića u Den Haag. 3. u pitanju povratka izbjeglica: samo 28 posto izbjeglica iz Bosne vratilo se svojim domovima u razdoblju iz 1995. i većina njih nastanila se na područjima na kojima je njihova etnička skupina u većini. Udio 'manjina' u povratku izbjeglica iznosi tek 5 posto. Po najboljem mogućem scenariju Račanova vlada podvrgnut će bosanske Hrvate pritisku kako bi omogućili povratak Muslimana u gradove pod nadzorom Hrvata. Nova vlada mogla bi znatno promijeniti položaj nešto više od 200 tisuća Srba koji su pobjegli iz Hrvatske tijekom kontraofenzive hrvatske vojske 1995. Dosad ih se uspjela vratiti tek šačica budući da su zakoni o hrvatskom državljanstvu i privremenom smještaju gotovo onemogućavali izbjeglicama povrat kuća. Nakon uspona nove koalicije na vlast na pomolu je nekakav oblik pomoći koja ipak neće bitno pridonijeti rješavanju izbjegličke krize u Bosni. Većina izbjeglih hrvatskih Srba pobjegla je u Srbiju a ne u entitet bosanskih Srba koji ne čine ništa kako bi omogućili povratak izbjeglica. Goleme zapreke otežat će napredak u rješavanju svih tih pitanja. Nacionalistički HDZ i dalje će imati snažan utjecaj u gornjem domu hrvatskog parlamenta i u sudstvu, vojsci i policiji. Na izborima održanim 3. siječnja bosanski Hrvati jasno su pokazali svoje nacionalističke sklonosti i vjerojatno neće mijenjati svoj stav. HDZ-ovi zagovornici tvrde linije u Bosni još uvijek čvrsto nadziru mjesne političare, sudove i medije. Budu li nedvosmisleno odbili novu umjerenu politiku Zagreba, njihov izbor mogao bi se svesti na samonametnutu izolaciju i siromaštvo u zamjenu za moć. Napokon, desetak međunarodnih organizacija, trenutno angažiranih u Bosni, još ne raspolažu odlučnim sredstvima za provedbu Daytona. Dok sva ta pitanja ne budu riješena, vizija integrirane, prosperitetne i demokratske Bosne ostat će neuhvatljiva. Unatoč tome, nedavni izbori bili su korak u pravom smjeru. Izabravši umjerene snage u parlament, Hrvati su pokazali da normalna politika može trijumfirati - čak i na Balkanu", naglašava na kraju komentara Helen Fessenden.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙