US-HR-IZBORI-VLADA-REFORME-Izbori-Vlada-Političke stranke US 25.I.LAT:SVAKI HR.POL.ZA REFORME SJEDINJENE DRŽAVELOS ANGELES TIMES25. I. 2000.Hrvatska je na putu u drugi krug predsjedničkih izbora"Danas objavljeni rezultati prvoga kruga
predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pokazali su da će se u drugom krugu, raspisanom za sljedeći mjesec, za položaj hrvatskog predsjednika natjecati neformalni bivši predsjednik nekadašnje Jugoslavije i antikomunistički disident.Prebrojavanje glasova, ubačenih u glasačke kutije ovog ponedjeljka, pokazalo je da je 65-godišnji Stipe Mesić, posljednji predsjednik nekadašnje jugoslavenske federacije prije njezina raspada 1991., dobio 41,64 posto od ukupnog broja glasova, izvijestilo je državno izborno povjerenstvo.Pedesetjednogodišnji Dražen Budiša, koji je 1971. u nekadašnjoj Jugoslaviji zatvoren zbog protukomunističkih aktivnosti, zauzeo je drugo mjesto s osvojenih 28 posto glasova. Pedesetdvogodišnji Mate Granić, ministar vanjskih poslova i nekada najpopularniji političar u Hrvatskoj, zauzeo je treće mjesto s 21,69 posto glasova. Mesić i Budiša natjecat će se u drugom krugu predsjedničkih izbora, 7. veljače.
SJEDINJENE DRŽAVE
LOS ANGELES TIMES
25. I. 2000.
Hrvatska je na putu u drugi krug predsjedničkih izbora
"Danas objavljeni rezultati prvoga kruga predsjedničkih izbora u
Hrvatskoj pokazali su da će se u drugom krugu, raspisanom za
sljedeći mjesec, za položaj hrvatskog predsjednika natjecati
neformalni bivši predsjednik nekadašnje Jugoslavije i
antikomunistički disident.
Prebrojavanje glasova, ubačenih u glasačke kutije ovog
ponedjeljka, pokazalo je da je 65-godišnji Stipe Mesić, posljednji
predsjednik nekadašnje jugoslavenske federacije prije njezina
raspada 1991., dobio 41,64 posto od ukupnog broja glasova,
izvijestilo je državno izborno povjerenstvo.
Pedesetjednogodišnji Dražen Budiša, koji je 1971. u nekadašnjoj
Jugoslaviji zatvoren zbog protukomunističkih aktivnosti, zauzeo
je drugo mjesto s osvojenih 28 posto glasova. Pedesetdvogodišnji
Mate Granić, ministar vanjskih poslova i nekada najpopularniji
političar u Hrvatskoj, zauzeo je treće mjesto s 21,69 posto
glasova. Mesić i Budiša natjecat će se u drugom krugu
predsjedničkih izbora, 7. veljače.
Devet kandidata natjecalo se za položaj nasljednika Franje
Tuđmana, nacionalista koji je 1991. poveo Hrvatsku u neovisnost u
odnosu na Jugoslaviju. Tuđman je 10. prosinca ove godine umro od
raka, ostavivši iza sebe Hrvatsku s korumpiranom privredom u
silaznom trendu. Rješavanje tog problema 'bit će teško - u to nema
sumnje', kazala je Vesna Pusić, politologinja i saborska
zastupnica Mesićeve Hrvatske narodne stranke. 'Praktički svi su
svjesni činjenice da ćemo neke pozitivne rezultate morati neko
vrijeme pričekati', kazala je Pusić. No, novi hrvatski čelnici
morat će biti oprezni jer je javnost izgubila strpljenje u odnosu s
arogantnim političarima. Novu parlamentarnu većinu lijevog
centra, izabranu prije tri tjedna, vodit će Budišin saveznik,
nekadašnji komunist Ivica Račan na položaju novog premijera.
Njegovoj koaliciji i savezničkim strankama nedostaje samo jedno
zastupničko mjesto za dvotrećinsku većinu koja je potrebna za
promjenu ustava.
Većina analitičara slaže se u ocjeni da je zahtjev javnosti za
promjenom tako snažan da se nijedan političar ne bi usudio omesti
planove za ukidanje predsjedničkih ovlasti i dodjelu većih ovlasti
premijeru i parlamentu.
Tranzicija će vjerojatno trajati između deset mjeseci i godinu
dana. Pobijedi li, Mesića će ležernost učiniti savršenom osobom
koja će voditi izlazak iz Tuđmanove ere, kazala je Pusić.
Tuđman je izolirao Hrvatsku odbijanjem pune suradnje u istragama
haaškog Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije,
vezanim uz navodne ratne zločine Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini.
Hrvatska je platila visoku cijenu izolacije i raširene korupcije -
u vidu gubitka radnih mjesta i kontinuirane recesije u
gospodarstvu. Nakon Tuđmanove smrti birači su na parlamentarnim
izborima brzo okrenuli leđa njegovoj vladajućoj Hrvatskoj
demokratskoj zajednici.
Račan je obećao da će surađivati sa sudom za ratne zločine i
olakšati povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku. To su obećala i
sva tri glavna predsjednička kandidata.
Napori usmjereni na izgradnju trajnog mira u Bosni također bi se
trebali pomaknuti s mrtve točke uz potporu novih hrvatskih čelnika
koji su izjavili da će ukinuti pomoć ekstremnim nacionalistima među
bosanskim Hrvatima.
Točan razmjer vojne i ostale pomoći koju je Tuđmanova vlada slala
bosanskim Hrvatima nije poznat, ali njezina bi vrijednost mogla
dosegnuti čak 600 milijuna dolara godišnje, kazala je Pusić. Puno
toga moglo bi biti ukinuto gotovo odmah, čime bi hrvatsko
gospodarstvo moglo dobiti brzu pomoć; mirovine pak i ostala
financijska sredstva morali bi u duljem vremenskom razdoblju biti
smanjeni, dodala je ona" na kraju izvješća Paula Watsona.