IT-23.I.-AVVENIRE-TRSTENJAK

ITALIJA AVVENIRE 23. I. 2000. "Crkva ne traži privilegije" "Neke su novine napisale da se, odmah nakon izborne pobjede, Ivica Račan, bivši-komunist (sada socijalist), pobjednik na parlamentarnim izborima, tajno sastao s zagrebačkim nadbiskupom monsinjorom Josipom Bozanićem. Kurija je odmah opovrgnula: 'Hrvatska crkva ima odnose s institucijama, ne sa strankama'. Rezerviranost i neutralnost u političkoj dijalektici: to je pravilo kojega se očito drži monsinjor Bozanić, pa i odbijajući intervjue. A, poglavito, izbjegavajući poduprijeti HDZ. 'To je razlog zašto ga je HDZ optužio da se okreće ljevici', smije se Antun Trstenjak. Isusovac, glasoviti televizijski komentator, sada urednik vjerskoga programa na hrvatskoj televiziji, Trstenjak glasi kao neovisna ličnost. 'Hrvatski su biskupi htjeli izbjeći nesretno iskustvo poljskih bisklupa, koji su savjetovali da se glasuje za Walesu, a biračko ih tijelo nije poslušalo', kaže mi. Pa ipak je HDZ jako podupirao crkvu. 'Crkva', odgovara isusovac, 'smatra vraćanje crkvene imovine, koja je bila konfiscirana u komunizmu, i uvođenje sata vjeronauka u škole, normalnom posljedicom povratka demokraciji, a ne uslugom'. (...) No niže svećenstvo ostaje više nacionalističko. I zasigurno uzbunjeno u pogledu uspon na vlast Ivice Račana, socijalista koji je bio ideolog komunista još u devedesetim godinama. 'No po mojem mišljenju, nema više razloga za postojanje tog nepovjerenja', kaže otac Trstenjak: 'I u nama susjednim državama na vlasti su bivši komunisti, i ne čini da itko pokušava obnoviti komunizam'. Crkva nastavlja isusovac, ima uostalom velikih unutarnjih problema: od obnove u ratu razrušenih crkava sve do gospodarskog preživljavanja župa. 'No po mojem mišljenju, najžurniji je problem dati više prostora laicima. (...) Naša je crkva previše klerikalna. To sam kazao i stvorio si neprijatelje. No ostajem uvjeren da vitalnost kršćanstva u budućnosti ovisi o tome kako ćemo znati uključiti kršćanski narod'. I u 'Glasu Koncila', biskupskom listu koji je, u Titovim godinama, praktički bio jedini slobodan glas hrvatskoga novinarstva, urednik, don Pintarić, navodi 'uključivanje laika u crkvene strukture, kao žurni problem'. Posebno sada (no to ne kaže) kada pobjeda lijevog centra obećava svjetovnije životno ozračje, u kojemu identitet 'Hrvat' i 'katolik' više neće biti u središtu službene vladajuće politike. To je teži problem, priznaje. 'Kao što kaže nadbiskup, svi moramo naučiti živjeti u demokratskom društvu'. Don Petar Krumac, docent na teološkom fakultetu u Osijeku i u Bostonu) kaže da ne žali za državnom 'zaštitom'. 'Pod Tuđmanom je sat vjeronauka u školama zamijenio nastavu marksizma iz Titovih vremena: on se mogao odbiti, ali bi se to zabilježilo'. Prilog 'demokratskoj raspravi', u kojemu ga je mali broj katolika spreman slijediti."