BBC 9. I. BUGAJSKI

BRITANSKI RADIO - BBC 9. I. 2000. 'Upravo održanim parlamentarnim izborima Hrvatska je za sebe otvorila mogućnost da napusti izolaciju u kojoj se našla i da obnovi svoje nekad moćno gospodarstvo. Građanima Srbije željeli bismo savjetovati da ovom prilikom prihvate i slijede primjer kojeg su postavili Hrvati', to se između ostaloga kaže u uredničkom komentaru utjecajnoga američkog dnevnog lista 'The New York Times', objavljenog nakon obznanjivanja rezultata hrvatskih izbora, u kojemu se još dodaje da su reformisti u HSLS-u i u drugima strankama koalicije, obećali poštivati i unaprijediti slobode medija, kao i ljudska i građanska prava. Također su obećali suradnju sa Zapadom u pogledu politike prema Bosni i Hercegovini, i predaju hrvatskih optuženika za ratne zločine međunarodnom sudu u Haagu, što će zahtijevati hrabrost i sučeljavanje sa snažnim nacionalnim osjećajima među simpatizerima svih stranaka, kaže američki list. Marijana Buljan zamolila je direktora Odjela za istočnu Europu washingtonskog Instituta za strateške studije Janusza Bugajskog, da prokomentira na kakav su odjek u službenoj Americi naišli rezultati izbora za Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora. = Vlasti su formalno priopćile da rezultate izbora u Hrvatskoj vide kao pozitivan razvoj događaja i dokaz da Hrvatska napreduje prema demokraciji. Neslužbene su reakcije, naravno, još povoljnije, budući da se vjeruje da može doći do više oblika suradnje kada bi Hrvatska mogla preuzeti ulogu stabilizatora u regiji. U Washingtonu prevladava osjećaj da je hrvatski narod donio ispravnu odluku i da će biti oformljena vlada s kojom će američka vlada moći blisko i otvoreno surađivati. Prethodnoj vladi je zamjerena dvoličnost nekih njezinih dužnosnika. Naravno, predstojeći predsjednički izbori u Hrvatskoj bit će također vrlo važni, jednako kao i moguće ustavne promjene, te prije svega program vlade i način na koji će vlada taj program primjenjivati, kaže Janusz Bugajski. Na pitanje što Washington očekuje od nove hrvatske vlade, Bugajski govori o kratkoročnim i dugoročnim promjenama, i vanjskoj i unutarnjoj politici: = Na unutarnjem planu potrebno je, prije svega, provesti ustavne promjene kojima će se oslabiti ovlasti i moći predsjednika, a koje su predviđene odredbama Hrvatskog ustava. Zatim treba ukinuti ograničenja koja su nametnuta medijima i, naravno, prekinuti sa zastrašivanjem i zlostavljanjem nekih novinara. Državni mediji moraju se daleko više otvoriti i omogućiti bolji pristup političkim strankama i drugim institucijama i organizacija. Ukratko, potrebno je restrukturirati veći dio medijske mreže, zaključio je Bugajski koji ističe da je otvaranje stranim ulagačima među najvažnijim promjenama koje Washington očekuje od Hrvatske i to u relativno kratkom vremenu: = Mogućnost provjere dosadašnjeg procesa privatizacije kao i jasnoća i otvorenost procesa budućih privatizacija također je potrebna. Naravno, očekuje se da Hrvatska vlada stane na kraj korupciji i da provode istragu najtežih slučajeva. U međunarodnoj politici se očekuje zauzimanje daleko jasnijeg stava prema Bosni, odnosno poštivanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine te prekid veza kojima se do sada ohrabrivalo separatiste u Hercegovini. Neke od ovih promjena očekuju se u kratkom roku, dok će za druge Hrvatska vlada dobiti više vremena. No čini mi se da će daleko najvažnija biti spremnost na suradnju s međunarodnom zajednicom, procjenjuje Bugajski. Očito je da Hrvatska puno očekuje od međunarodne zajednice, moglo bi se sada reći da čeka na svojevrsnu nagradu, prije svega u financijskoj pomoći. Janusz Bugajski vjeruje da će pomoći biti, no da ne treba s prevelikim optimizmom očekivati da će međunarodna zajednica zasuti Hrvatsku darovima i da će odjednom sve biti u najboljem redu: = Prije svega Vlada treba utvrditi kakvo je stvarno stanje u gospodarstvu, nastavlja Bugajski i dodaje da veliki dio tih informacija nije bio do sada dostupan. Mislim da će međunarodna zajednica biti voljna pomoći, da će biti kredita, a da će doći i do nekih drugih oblika pomoći. No pomoć koja Hrvatskoj najviše treba je posao. Ne pomoć jedne vlade drugoj već privatna ulaganja. Hrvatska ima potencijale postati vrlo bogata zemlja, i to ne samo u turizmu nego i u nekim drugim industrijama. Mislim da je moguće postići značajan napredak. Ne treba se, međutim, oslanjati na državne pomoći niti ih previše očekivati već na značajna ulaganja ljudi koji vjeruju da bi Hrvatska mogla postati značajno tržište, zaključuje Bugajski. Jedan od najvećih izvor sukoba HDZ-ovske Vlade s međunarodnom zajednicom bila je suradnja, odnosno nesuradnja sa sudom u Haagu. I čelnici oporbe oprezno su tijekom predizborne kampanje odgovarali na pitanja o mogućem izručivanju časnika Hrvatske vojske za navodne zločine počinjene operacijom 'Oluja'. Postavlja se pitanje hoće li se međunarodni sud pokazati kao kost u grlu i novoj Hrvatskoj vladi: = Mislim da će to biti složen problem i da neće biti razriješen preko noći. To će biti jedno od dugoročnih pitanja, budući da je povezano s velikim brojem problema, kao što su uspostava vlade, odnosi vlade i vojske, i odnosi Zagreba i nekih organizacija u Hercegovini. To će uključivati otvaranje nekih dokumenata o postupcima Hrvatske vlade. Mislim da će nova vlada postupati otvorenije i voljnije surađivati u istragama haaškog suda, kaže Bugajski. On dodaje da je razumljiva suzdržanost oporbe u izbornoj kampanji budući da je uvijek postojala mogućnost da ih HDZ optuži za protuhrvatsko djelovanje ili protuhrvatski stav. No, on ne vjeruje da će suradnja s Haagom biti najteži problem odnosa Hrvatske i međunarodne zajednice: = Moje je predviđanja da će najviše teškoća biti u odnosima s Europskom unijom, odnosno s usklađivanjem zakonodavstva prema zahtjevima unije. Naravno, to će biti potrebno ako dođe do očekivanog brzog napretka u odnosima Zagreba i Bruxellesa. Ti bi procesi mogli izazvati čuđenje i otpor hrvatske javnosti, a to nisu problemi koje ne bi bilo moguće riješiti. S takvim su se problemima suočile i Slovenija i Mađarska, koje su ih uspješno riješile. Drugo važno pitanje bit će, kao što sam već rekao, otvaranje stranim ulagačima. Otvoriti se međunarodnim financijerima i stvoriti napredak u zemlji, dva su najvažnija i međusobno povezana zadatka nove Hrvatske vlade. To će možda izazvati probleme na unutarnjopolitičkoj sceni, ali također i na vanjskopolitičkoj ako se procijeni da Hrvatska vlada ne provodi promjene dovoljno brzo, kaže Janusz Bugajski. Razgovor je bilo nemoguće voditi bez osvrta na rašireno uvjerenje da Washington favorizira Matu Granića, koji je jedan od kandidata za predsjednika Republike. Poznato je da je gospodin Granić kao dugogodišnji ministar vanjskih poslova razvio dobre odnose s američkom diplomacijom i da ih je uspio takvima održati čak i kada je dolazilo do sukoba između Zagreba i Washingtona. Evo kako Janusz Bugajski procjenjuje ocjenu da je Mate Granić favorit State Departmenta: = Mate Granić je stekao dobru reputaciju u odnosima s Washingtonom, ali i s drugim metropolama Zapada. Vjeruje se da je riječ o umjerenom političaru kojem je na srcu interes Hrvatske i s kojim se može surađivati. To naravno ne znači da bi ga zapadne vlade podržale na izborima. Washington, na primjer, nikada ne podržava pojedince u predsjedničkim izborima u drugim zemljama. To jednostavno ne bi bilo na mjestu. No može se reći da u Washingtonu vlada dobro raspoloženje i uvjerenje da će se moći surađivati s obojicom, i s Matom Granićem i s Draženom Budišom. Ja vjerujem da Washington u predsjedničkim izborima u Hrvatskoj nema što izgubiti, zaključuje Janusz Bugajski. (BBC)