ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Hrvatski robni izvoz na kraju prošle godine bilježi daljnje usporavanje, a deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dostigao je 83 posto vrijednosti izvoza. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci
vrijednost hrvatskog izvoza, izražena u američkim dolarima, iznosila je 3,86 milijardi dolara, što je za 8 posto manje nego u istom vremenu godine prije. Istodobno, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za 7,06 milijardi dolara ili za 9,2 posto manje nego u istom vremenu prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni, premda je zbog usporavanja robne razmjene smanjen za 10,6 posto, iznosi visokih 3,2 milijarde dolara.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Hrvatski robni izvoz na kraju prošle
godine bilježi daljnje usporavanje, a deficit u robnoj razmjeni s
inozemstvom dostigao je 83 posto vrijednosti izvoza. U prvih
jedanaest prošlogodišnjih mjeseci vrijednost hrvatskog izvoza,
izražena u američkim dolarima, iznosila je 3,86 milijardi dolara,
što je za 8 posto manje nego u istom vremenu godine prije.
Istodobno, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je
roba za 7,06 milijardi dolara ili za 9,2 posto manje nego u istom
vremenu prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni, premda je zbog
usporavanja robne razmjene smanjen za 10,6 posto, iznosi visokih
3,2 milijarde dolara.#L#
Najveći pad vrijednosti izvoza bilježi kod isporuka proizvođača
kapitalnih proizvoda, čiji je izvoz zbog manjeg izvoza brodova,
smanjen za 17,7 posto na 914 milijuna dolara, te potom kod netrajnih
proizvoda za široku potrošnju za 9,7 posto na 1,1 milijardu dolara.
Izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, ostvaren u
vrijednosti od 1,32 milijarde dolara manji je 4,5 posto, a trajnih
proizvoda za široku potrošnju (131 milijun dolara) smanjen je 2,2
posto. Gledano po glavnim industrijskim grupacijama u porastu je,
za 27,5 posto jedinom izvoz energije ostvaren u vrijednosti od 307
milijuna dolara.
Pritom prerađivačka industrija bilježi pad izvoza za 7,9 posto, na
što je utjecalo smanjenje izvoza njenih ključnih djelatnosti
(brodogradnje, proizvodnje hrane i pića, odjeće i prerade kože te
kemikalija i kemijskih proizvoda) koje u strukturi hrvatskog
izvoza nose više od 50 posto.
Podaci o strukturi hrvatskog izvoza upozoravaju nadalje kako se i
dalje smanjuje udio redovitog izvoza - sa 53,2 posto u jedanaest
mjeseci 1998. na 50,7 posto u istom razdoblju prošle godine.
Istodobno, sa 38,7 na 42 posto porastao je udio u ukupnoj
vrijednosti isporuka u inozemstvo, izvoza nakon oplemenjivanja,
odnosno doradnih poslova.
Smanjenje razine ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji odrazilo
se na pad uvoza koji je prisutan kod gotovo svih namjenskih
komponenti osim energije. Tako je uvoz intermedijarnih proizvoda,
koji je diktiran potrebama domaćih proizvođača, smanjen za 11,7
posto, na 2,23 milijarde dolara. Isto je tako uslijed smanjene
potražnje i kupovne moći stanovništva u padu je uvoz robe široke
potrošnje - netrajnih proizvoda za 15,5 posto na 1,03 milijarde
dolara i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,8 poasto na 294
milijuna dolara. Istodobno, kapitalnih dobara uvezeno je za 2,3
milijarde dolara, što je za 6,4 posto manje nego u jedenaest mjseci
prethodne godine, dok je uvoz energije povećan za 29,7 posto na 711
milijuna dolara.
Što se tiče regionalne usmjerenosti hrvatske robne razmjene, na
zemlje EU u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci otpada 49,5
posto ukupnog izvoza i oko 57 posto uvoza. Hrvatski robni izvoz u EU
u prvih jedanaest mjeseci iznosio je 1,91 milijardu dolara i bio je
3,4 posto manji nego u istom razdoblju godine prije, dok je uzvoz iz
zamlja EU smanjen za 12,7 posto na 4,02 milijarde dolara. To znači i
da se 66 posto ukupnog deficita ostvaruje u razmjeni sa EU.
Prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner po vrijednosti izvoza je
Italija, u koju je izvezeno roba za 705 milijuna dolara, što je 3,5
posto manje nego u jedanaest mjeseci 1998. Hrvatski uvoz iz
Italije, ostvaren u vrijednosti od 1,13 milijarde dolara istodobno
je bio manji za 19 posto.
Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba za 618 milijuna dolara, što
je, međutim, za 13,2 posto manje nego u jedanaest mjeseci 1998. Iz
Njemačke je ostvarena najveća vrijednost uvoza, od 1,32 milijarde
dolara ili za 10,9 posto manje.
Smanjenje izvoza, za 5,2 posto, zabilježeno je i sa zemljama CEFTA-
e, sa izuzetkom Slovenije. Hrvatski izvoz u Sloveniju povećan je za
2,5 posto na 409 milijuna dolara. Isotodbno je hrvatski uvoz iz
susjedne države smanjen za 15,8 posto na oko 570 milijuna dolara.
Mađu važnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima je Bosna i
Hercegovina u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 506 milijuna
dolara, što predstavlja smanjenje za 16,2 posto, a posljedica je to
stavljanja van snage Ugovora o slobodnoj trgovini od svibnja prošle
godine.
Veliki pad izvoza, od gotovo 59 posto, zabilježen je u razmjeni s
Rusijom, u koju je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine
isporučeno roba u vrijednosti od oko 64 milijuna dolara.
(Hina) ds