GS: HRVATSKO GOSPODARSTVO NA KRAJU 1999. GODINE

ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Ukupna razina gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj ove će godine, kako se procjenjuje, zabilježiti realni pad od oko 1,5 posto. U sagledavanju dometa hrvatskog gospodarstva na kraju 1999. godine i ulasku u 2000. za koju se, uz određene pretpostavke, procjenjuje da bi gospodarski rast mogao iznositi oko 2,6 posto, u ovo se predizborno vrijeme daju različite ocjene. Od toga da je očuvana stabilnost, ocjena stručnih institucija o neprevladanoj gospodarskoj recesiji do mišljenja o dubokoj ekonomskoj krizi.#L# Brojke koje objavljuju mjerodavne institucije pak pokazuju da u realnom sektoru gospodarstva prevladavaju minusi, dok se neki osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti ocjenjuju zadovoljavajućim: godišnja stopa inflacije bit će oko 4 posto, a oscilacije tečaja, napominju u HNB-u, u prihvatljivim granicama. Industrijska proizvodnja, međutim, i nakon povećanja u listopadu i studenome, ukupno u prvih jedanaest mjeseci ove godine bilježi pad za 2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Promet u trgovini na malo nakon deset mjeseci ove godine realno je manji za 7 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pad aktivnosti bilježi se i u građevinarstvu, a u turizmu, po podacima za prvih deset mjeseci, broj dolazaka turista manji je 13,3 posto a ostvarenih noćenja 15,3 posto nego u istom razdoblju lani. Nepovoljni su i pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene koja bi za Hrvatsku kao malu i otvorenu zemlju trebala biti najučinkovitiji pokretač rasta. U deset ovogodišnjih mjeseci robni je izvoz iznosio oko 3,5 milijarde dolara što je 7,7 posto manje nego u istom vremenu lani, dok je uvoz bio 6,3 milijarde dolara ili 9,2 posto manji. Tako je smanjenje deficita u robnoj razmjeni za 12,2 posto na (visokih) 2,8 milijardi dolara rezultat usporavanja razmjene sa svijetom. Zabrinjavajuće je daljnje povećanje nezaposlenosti, krajem studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 335.881 nezaposlena osoba, što je 12,9 posto više nego u istom mjesecu lani, a stopa nezaposlenosti prešla je 20 posto. Nelikvidnost u gospodarstvu vrlo je izražena. Po posljednjim podatcima ZAP-a krajem studenoga nepodmireni dospjeli nalozi za plaćanje dostigli su rekordni iznos od 25,3 milijarde kuna. Insolventno je bilo više od 30 tisuća pravnih osoba sa oko 170 tisuća zaposlenih. Zahvaljujući prije svega prihodima od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija deficit državnog proračuna u prvih je deset mjeseci ove godine smanjen na 763 milijuna kuna. Prihodi proračuna u tom su vremenu iznosili 38,3 milijardi kuna, što je 4,1 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su ukupni rashodi i posudbe umjanjeni za otplate iznosili 39 milijardi kuna i bili su veći za 11,2 posto u odnosu na deset prošlogodišnjih mjeseci. U listopadu je ostvaren rekordan prihod proračuna od 9 milijardi kuna, te višak od 3,1 milijardu kojim su otplaćivani domaći i strani dugovi. Hrvatski je inozemni dug, po podacima za kraj rujna, iznosio 9,26 milijardi dolara, što je za 775 milijuna dolara više nego krajem prošle godine. Kod zaduživanja treba dodati i da je u međuvremenu, početkom prosinca, u Japanu prodano državnih obveznica za 25 milijardi jena ili 1,85 milijardi kuna. Tečaj se, po ocjenama HNB-a kreće u prihvatljivim granicama: tečaj kune prema euru bit će za manje od 5 posto slabiji nego prije godinu dana. Tečaj marke sa 3,73 kune krajem prošlogodišnjeg prosinca doklizao je na jučerašnjih 3,92, što je nešto manje od pet posto. Ističe se podatak o rastu deviznih rezervi središnje banke na tri milijarde dolara krajem ovogodišnjeg prosinca, uz devizne rezerve u poslovnim banakama od oko 1,7 milijardi dolara. No, napominju u HNB-u taj porast međunarodnih pričuva središnje banke bit će ostvaren temeljem priljeva od privatizacije i inozemnog zaduženja države, a ne zahvaljujući gospodarskom oživljavanju. Od novčanih pokazatelja vrijedi zabilježiti i daljnje smanjenje prosječnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite kao i nastavak postupnog povećanja devizne i kunske štednje u hrvatskim bankama. I ne na kraju treba spomenuti plaće koje su jedna od rijetkih kategorija koja je proteklih godina imala kontinuiran rast. Po podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna je neto plaća za prvih devet mjeseci ove godine bila nominalno za 14,7 posto i realno 10,9 posto veća u odnosu na isto razdoblje lani. (Hina) ds