ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva u prvih su deset ovogodišnjih mjeseci izrazito nepovoljni, pokazuju lošiju sliku od one koju je Hrvatska gospodarska komora (HGK) analizirala na
Skupštini sredinom ove godine, ali je za nadati se da će bez obzira na izborne rezultate, u idućoj godini doći do promjene gospodarske politike. Istaknula je to na današnjoj Skpuštini Hrvatske gospodarske komore savjetnica predsjednika HGK Ema Vadlja, govoreći o aktualnoj gospodarskoj problematici.
ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Osnovni makroekonomski pokazatelji
hrvatskog gospodarstva u prvih su deset ovogodišnjih mjeseci
izrazito nepovoljni, pokazuju lošiju sliku od one koju je Hrvatska
gospodarska komora (HGK) analizirala na Skupštini sredinom ove
godine, ali je za nadati se da će bez obzira na izborne rezultate, u
idućoj godini doći do promjene gospodarske politike. Istaknula je
to na današnjoj Skpuštini Hrvatske gospodarske komore savjetnica
predsjednika HGK Ema Vadlja, govoreći o aktualnoj gospodarskoj
problematici. #L#
Predsjednik HGK Nadan Vidošević ocijenio je kako gospodarska
situacija u Hrvatskoj nikada nije bila teže. Osvrćući se u tom
konteksu na predstojeće izbore kazao je kako se premalo govori o
gospodarstvu, napominjući kako je Hrvatskoj potrebna odgovorna
vlast jer smo mala zemlja u nepovoljnim okolnostima. Govorio je
također o programu rada HGK za 2000. godinu, naglasivši kako treba
jačati ulogu Komore u ukupnom institucionalnom sustavu u zemlji,
kao i njenu ulogu u međunarodnoj promociji Hrvatske.
Vadlja je navela kako je industrijska proizvodnja u prvih deset
mjeseci manja 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što
znači da smo u 1999. dosegnuli razinu industrijske proizvodnje iz
1997. godine. Promatrajući po djelatnostima, proizvodnja
prerađivačke industrije koja čini 84 posto u strukturi ukupne
industrijske proizvodnje, manja je za 4,2 posto. U ukupno 20
djelatnosti proizvodnja je smanjena, a samo u osam povećana.
Takva kretanja, istaknula je Vadlja, direktno su utjecala na
kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Tako je u deset mjeseci
robni izvoz iznosio 3,5 milijardi američkih dolara, što je 7,7
posto manje nego u isto lanjsko doba. Najveći je utjecaj na takva
kretanja imala također prerađivačka industrija koja čini 97 posto
ukupnog izvoza. Ako se promatra izvoz po zemljama, i dalje su u
njegovoj strukturi najznačajnije zemlje EU, ali je u dest mjeseci
izvoz u te zemlje smanjen 3,9 posto prema istom lanjskom razdoblju,
a u zemlje CEFTE čak 6,7 posto.
U zadnjih šest godina, naglasila je Vadlja, izvoz stalno varira
između 4,1 i 4,6 milijardi dolara, što je izuzetno niska i
nezadovoljavajuća razina izvoza.
Stoga su, kazala je, nužne mjere za poticanje izvoza; od prijedloga
novog modela financiranja i osiguranja izvoznih poslova do mjera
monetarne i porezne politike koje se odnose na tečajnu politiku,
kamatnu politiku, smanjenje poreznog opterećenja itd.
Istodobno, uvoz je u deset mjeseci iznosio 6,3 milijarde dolara,
što je pad od 9,8 posto, a osnovni razlog smanjenja uvoza je
smanjena gospodarska aktivnost u zemlji. Takva kretanja, kazala je
Vadlja, rezultirala su smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita
koji je u deset mjeseci ove godine iznosio 2,8 milijardi dolara, što
je 12,2 posto manje nego u isto lanjsko doba. Rezultat je to
smanjenja ukupne robne razmjene, a ne porasta izvoza.
Turizam je ostvario bolje rezultate od očekivanih, dok promet u
trgovini na malo ima negativna kretanja te je u listopadu smanjen
sedam posto prema istom lanjskom mjesecu.
Ukupni vanjski dug dosegnuo je visokih 9,1 milijardu dolara,
naglasila je Vadlja, a otplate tog duga najteže će biti podmiriti u
naredne tri godine jer one iznose više od 1,2 milijarde dolara
godišnje.
Stopa nezaposlenosti u listopadu je iznosila 20,1 posto, odnosno u
Hrvatskoj je 333.435 osoba nezaposleno. Plaće, pak, rastu neovisno
o produktivnosti rada, ali je i njihova visina vrlo različita po
djelatnostima. Najviše su plaće u financijskom posredovanju, gdje
iznose prosječnih 4314 kune, što je 42 posto više od republičkog
prosjeka.
Vadlja je također naglasila kako je stanje likvidnosti i dalje sve
lošije. Prema podacima ZAP-a, u listopadu je bilo 29.816 pravnih
osoba nelikvidno, u njima je radilo 168.568 djelatnika, a ukupan
iznos dospjelih prijavljenih naloga za plaćanje premašio je 24
milijarde kuna.
"Mislim da ovih nekoliko pokazatelja dovoljno govori o stanju u
hrvatskom gospodarstvu", kazala je Vadlja, te istaknula kako se i
dalje treba zalagati da se u kreiranju gospodarske politike, više
uvažava mišljenje i prijedlozi HGK.
Na Skupštini je predstavljena i najnovija verzija priručnika
pravila za tumačenje trgovinskih termina koji su u svijetu poznati
pod nazivom Incoterms.
(Hina) tp ds